Svi domovi zdravlja u Crnoj Gori nemaju pristupačnu ginekološku ordinaciju, ni preglednu ginekološku stolicu, čime se direktno krše prava žena i djevojčica s invaliditetom u dijelu očuvanja reproduktivnog zdravlja.
To je, pored ostalog, povodom 3. decembra, Međunarodnog dana osoba sa invaliditetom, “Vijestima” kazala Milijana Ćirković, predsjednica Saveza udruženja paraplegičara Crne Gore.
U razgovoru za “Vijesti”, Ćirković je govorila o pristupačnosti uopšte, te odnosu građana prema onima s invaliditetom.
“Odnos prema osobama s invaliditetom, stvar je ličnog vaspitanja”, kazala je ona.
Savez udruženja paraplegičara Crne Gore, u saradnji sa Udruženjem paraplegičara Podgorica, lani je objavio publikaciju koja se odnosi na pristupačnost objekata u vlasništvu Glavnog grada. Na osnovu monitoringa, date su i preporuke, pored ostalog, da se otklone svi vidovi barijera u objektima koje koristi Glavni grad Podgorica, da se obezbijede sredstva u budžetu u cilju otklanjanja barijera u odnosu na lica sa invaliditetom, da se u objekte ugrade toaleti, liftovi, šalteri i pultevi u skladu sa standardima pristupačnosti. Glavnom gradu preporučeno je i postavljanje orijentacionih planova za kretanje u objektu i oglasnih panoa na propisanoj visini, postavljanje električnih instalacija u skladu sa standardima pristupačnosti, ugradnja taktilnih površina, postavljanje informacija na Brajevom pismu, te postavljanje oznaka pristupačnosti koje će ukazivati šta sve objekat ima od elemenata pristupačnosti.
“U Podgorici živi i radi najveći broj osoba sa invaliditetom. Osim toga, glavni grad je i značajna turistička destinacija za mnoge turiste, među kojima (istini za volju, za sada u malom procentu) ima i turista s invaliditetom. Imajući to u vidu, preporuke koje su upućene upravi i administraciji Glavnog grada, trebalo bi urgentno rješavati. Očekujem da aktuelna uprava da značajan doprinos postupku prilagođavanja javnih objekata koji su u vlasništvu Glavnog grada”, kazala je Ćirković.
Govoreći o glavnim izazovima sa kojima se OSI suočavaju u glavnom gradu, utisak je, kaže, “da smo kao društvo veoma malo napredovali”.
Na pitanje koliko su (ne)pristupačni prostori kao što su muzeji, pozorište, pošte, banke, zdravstvene ustanove - državne i privatne... mjesta koja su svakodnevica... ona je kazala da “pristupačnost još nije po standardima”.
“Koji su predviđeni Pravilnikom o bližim uslovima za prilogađavanje objekta u javnoj upotrebi za lica sa invaliditetom i lica smanjene pokretljivosti, kao ni prema Zakonu o izgradnji objekata. Ohrabrujem sugrađane bez invaliditeta da makar povremeno razmisle na ovu temu”, kaže sagovornica “Vijesti”.
Osim arhitektonskih barijera, kao razlog tome navodi veoma nizak procenat zaposlenosti, probleme u ostvarivanju prava na zdravstvenu zaštitu...
“Ti problemi su sistemskog karaktera i posljedica su nedovoljne spremnosti za njihovo hitno rješavanje”.
Kao jedan od primjera diskriminacije u ostvarivanju prava na zdravstvenu zaštitu, Ćirković navodi pravo žena i djevojčica s invaliditetom u dijelu očuvanja reproduktivnog zdravlja.
“Žene s invaliditetom su najranjivija kategorija stanovništva i najranjivija kategorija među populacijom osoba sa invaliditetom. Sproveli smo istraživanje o pristupačnosti ginekoloških ordinacija domova zdravlja i opštih bolnica na teritoriji Crne Gore. Na 26 dopisa, 10 zdravstvenih ustanova odgovorilo je da nema pristupačnu ginekološku ordinaciju, tj. preglednu ginekološku stolicu za pregled žena i djevojčica sa invaliditetom. Osam je odgovorilo da ima, od ostalih nemamo odgovor. Na osnovu dobijenih informacija, jasno je da se žene i djevojčice s invaliditetom nalaze u veoma diskriminatornoj poziciji kada je u pitanju pravo na ostvarivanje zdravstvene zaštite u dijelu očuvanja reproduktinog zdravlja”.
Uprkos brojnim apelima i kampanjama, i dalje se, dodaje ona, događa da vozači bez invaliditeta zauzmu parking mjesto koje je jasno označeno kao parking za OSI.
“Svakodnevno lica sa invaliditetom nailaze na nerazumijevanje okoline. Svjesno ili ne, u namjeri da završe svoje potrebe, sugrađani licima s invaliditetom uskraćuju njihova prava, pogotovo kada je u pitanju označeno parking mjesto za OSI”, kaže ona i dodaje da se u tom smislu, u dovoljnoj mjeri ne sprovodi kaznena politika.
Osim diskriminacije od lica bez invaliditeta, Ćirković kaže da postoji i diskriminacija samih OSI, među sobom.
“Međusobna diskriminacije OSI postoji i posljedica je, iskreno se mora reći, nerazumijevanja koncepta ljudskih prava od same te populacije. Svako od nas ima sopstvene ‘ljudske slabosti’, koje u zavisnosti od okolnosti u većoj ili manjoj mjeri dominiraju našim karakterom. Kada pomenute ‘ljudske slabosti’ u kontekstu poslovnog odnosa ili lične dominacije, one postaju ‘stub’ međusobnih odnosa OSI jednih prema drugima i tada imamo i diskriminaciju unutar te populacije”.
Međunarodni dan osoba s invaliditetom, 3. decembar, obilježava se od 1992. godine, kada je Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila rezoluciju kojom se sve zemlje pozivaju na obilježavanje tog dana, s ciljem da se unaprijedi i omogući osobama sa invaliditetom jednako uživanje ljudskih prava i ravnopravno učešće u društvu.
Žele bolje uslove za sportiste, inkluzivnu modu...
Milijana Ćirković članica je Stonoteniskog kluba OSI “Luča”. Kad govori o barijerama za bavljenje sportom za OSI, kaže da su to one iste, svakodnevne prepreke, da objekti za treninge nisu pristupačni.
“Kao i prevoz, tj. saobraćaj uopše. Možemo primijetiti da sport osoba sa invaliditetom nije razvijen u svim opštinama, što predstavlja ozbiljan izazov”.
Prije nekoliko godina, Milijana je otvorila i pitanje prihvatanja OSI u svijetu modelinga. Do danas, kaže, ta tema u Crnoj Gori nije zaživjela u praksi.
“Stereotipi i predrasude prema OSI su izuzetno izraženi. OSI su obeshrabljene za to da se interesuju za modeling i manekenstvo”, kaže ona i dodaje da primjeri iz svijeta pokazuju suprotno, pa želi da i u Crnoj Gori vidi OSI koje su angažovane kao modeli...
Bonus video:
