Dajte mi oslonac i dovoljno dugačku polugu i pomjeriću svijet, govorio je Arhimed. Nikšićanin Blagoje Krivokapić riješio je da “polugom” ukroti vjetar. Inovator iz grada pod Trebjesom je prije dva mjeseca, na Globalnom forumu za izume na Kipru, osvojio zlatnu medalju za najbolji projekat i pehar, Grand Prix, za najbolju ideju.
Žiri, predvođen dr Joširom Nakamtsuom iz Japana, ocijenio je da je Krivokapićeva vjetroturbina najbolja među 200 predstavljenih projekata iz 25 država. Jeftinije, pristupačnije, jednostavnije, bezbjednije i nadasve “snažnije” rješenje - to su glavne odlike po kojima su njegove vjetroturbine, kako kaže, u prednosti od postojećih.
“Sa ovim rješenjem postiže se najveći koeficijent snage iskorištenosti vjetra. Postojeća jedna vjetrenjača proizvodi 2,4 MW električne energije, a kod ovog rješenja za tri puta manje sredstava dobilo bi se i do 8 MW. Za ovaj sistem vjetroturbina ne trebaju veliki stubovi, već može da se postavi na neoboderima, a kod nas u Crnoj Gori, zbog konfiguracija terena, mogu da se instaliraju na brdima, uz odgovarajuće postolje”, priča za “Vijesti” Krivokapić, inženjer mašinstva, ali i zaljubljenik u prirodu.
Upravo mu je priroda “ponudila” rješenje koje je krajem septembra predstavio na Evropskoj noći istraživača u Podgorici, a mjesec kasnije i na Kipru.
“Kad se posmatraju ova postojeća rješenja, prilikom jakih vjetrova dolazi do određenog uništavanja tih vjetroturbina koje se u stvari bore sa vjetrom, umjesto da prihvataju snagu vjetra. Prirodno je da položaj vjetra bude u smjeru kako je sama priroda to riješila. U prirodi su najbolja i najjednostavnija rješenja. Ptica se najbolje kreće kroz vazduh. Turbina koju sam predložio je u obliku krila ptice, a ‘krilo’ prihvata otpor vjetra, dok se snaga dobija sistemom poluga. Arhimed je govorio - dajte mi polugu, podići ću čitav svijet. Rješenjem koje sam ponudio, kada postavimo poluge i stavimo osovinu, sa određenim prihvatanjem snage vjetra, dobijamo kretanje kružnog kola i tu je najbolja iskorištenost snage vjetra. Kada imamo snagu lako je pretvoriti u brzinu. Znači, iz prirode uzmemo položaj krila ptice, od Arhimeda znanje i eto rješenja”, objašnjava Krivokapić rad svojih turbina koje će uskoro biti i patentirane.
Radoznalost odmalena
Sa osmijehom kaže da je još kao dijete bio radoznao - morao je svaku igračku da rastavi, vidi kako funkcioniše, i onda je ponovo sastavi. Kada je odrastao i počeo da radi, prilikom remonta elektrana i termoelektrana razmišljao je može li njihov rad da se pojednostavi i učini efikasnijim. I došao na ideju da ponudi vjetroturbine koje vjetar neće uništavati, već će njegovu snagu prihvatati, koje će, kako tvrdi, proizvoditi tri puta više električne energije, biti mnogo jeftinije, lakše za montažu i bezbjednije, a za izradu elisa nijesu potrebni specijalni materijali, već samo za osovine i ležajeve.
Proizvodnjom vjetroturbina “uvezao” bi državu i biznis sektor, a svi bi imali benefite, tvrdi on.
“Kad se instalira prva vjetroturbina i kad se ustanovi koliko je jeftinija, kvalitetnija i koliko je količina dobijene električne energije veća u odnosu na postojeće rješenje, svi investitori će poželjeti da ulože u investiciju koja će im donijeti veću zaradu, sa manje uloženih sredstava”.
O parama ne razmišlja, podršku Vlade očekuje
Uvjeren je da će Vlada shvatiti značaj njegovog projekta, podržati ga i zadržati u Crnoj Gori.
“Ubijeđen sam da će shvatiti značaj ovog rada i da ćemo naći zajednički interes i države, i inovatora, i firmi koje bi učestvovale u izgradnji segmenata, dok bi jedna firma sve to sklopila u cjelinu. Tako bi mogli da ih serijski proizvodimo i ne bi samo služile za proizvodnju električne energije, već bi i da od prodaje vjetroturbina mogli da imamo benefit”.
Prema izvještaju koji je Vlada usvojila u junu ove godine, udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj finalnoj potrošnji energije u Crnoj Gori u 2021. godini iznosio je 39,29 odsto. Crna Gora u elektroenergetskom sistemu ima vjetropark Krnovo, instalirane snage 72 megavata (MW), i vjetropark Možura, snage 46 MW, a u planu su izgradnja vjetroparka Gvozd, predviđene instalirane snage 54,6 MW, i vjetroelektrane Brajići od 100 MW.
Krivokapić je bogat idejama, riječima, hobi mu je pisanje, a o tome da li će mu inovacija donijeti zaradu - ne razmišlja.
“Volio bih da rad zaživi, a za ostalo kako bude. Kad se rad prizna i vrednuje, to me čini sretnim. Sam ne mogu uspjeti. Ali, kada bi se svi udružili, država, investitori i inovator, i kada bi ovaj projekat ostao u Crnoj Gori, to bi bilo dobro”.
Sudbonosni broj tri
U martu naredne godine Krivokapić će na svjetskom sajmu inovacija u Moskvi, na Arhimedovom sajmu nauke i inovacija, predstaviti rad. Iako ne želi da razmišlja o eventualnom uspjehu, sa osmijehom kaže da je za broj tri nekako sudbonosno vezan.
“Rođen sam 30. marta 1973. godine. Na Kipru je na vratima sobe gdje sam bio smješten stajao broj tri. Od mjesta gdje sam bio smješten, do mjesta gdje se održavalo takmičenje, postojao je samo jedan gradski prevoz, i to sa brojem 30. Arhimedov sajam u Moskvi je u trećem mjesecu. Neću ništa da kažem, ali ta trojka me prati”.
Do marta planira da rad malo doradi, ali ideja će ostati ista, jer upravo ta ideja je ključno rješenje njegovog projekta.
“Do sada su rezultati pokazali da 80 odsto radova koji na tom sajmu budu nagrađeni se i realizuju. A realizacija traje od godinu do dvije, jer treba ući u projekat, od makete napraviti proizvod”.
Druguje sa riječima u slobodno vrijeme
U slobodno vrijeme Krivokapić piše aforizme, pjesme i priče.
“Učestvovao sam na konkursu koji je raspisala Biblioteka ‘Njegoš’ za neobjavljenu zbirku poezije i imena pobjednika biće saopštena u nedjelju (danas, prim. aut.). Volio bih da dobijem priliku da pročitam svoje pjesme, jer pisanje se ocjenjuje snagom riječi”.
Kaže da se prijavio na konkurs jer bi štampanje knjige od strane Biblioteke značilo da je žiri prepoznao njegov rad i isti vrednovao.
Bonus video:
