Mini-deponije otpada u barskom naselju Šušanj nalaze se na najmanje šest mjesta, najčešće na početku bočnih ulica i kod pružnog prelaza.
“Bacam smeće tu jer ne mogu da idem do dolje i skrećem sa puta, a oni će jednako pokupiti i ovdje i dolje”, odgovorio je “Vijestima” stanovnik tog naselja na pitanje zašto baca smeće na krivini Šušanjske ulice ispod table na kojoj je jasno istaknuto da je to zabranjeno.
Prvi kontejner nalazi se na parkingu između restorana “Forest” i “Amfora” a udaljen je par metara od obale, ali i par kilometara od nekih kuća u Šušanju. Drugi se nalazi u naselju Ilino kod voznog stajališta Šušanj, koji je relativno blizu tom dijelu naselja ali nekoliko kilometara udaljen stanovnicima Šušanja koji žive iznad i ispod prvog pružnog prelaza. Kontejneri kod zgrada Babovića, kraj kružnog toka kod gornjeg mosta rijeke Željeznice, kod restorana “Pod lozom” bliži su centru grada nego velikom dijelu kuća u Šušanjskom naselju. To dokazuju i podaci sa Gugl mapa - od luksuznih “Berg apartmana”, koji su posljednja tačka koju Gugl mape prepoznaju, do prvog kontejnera ima 15 minuta vožnje, 35 minuta hodanja, odnosno 4,9 kilometara.
Realna posljednja tačka Šušanja zapravo je mnogo dalja, jer se iznad “Berg apartmana” proteže još par stotina kuća, sve do naselja Carevići.
Nezavisna poslanica u Skupštini i stanovnica Šušanja Radinka Ćinćur “Vijestima” je kazala da je problem odlaganja otpada u Šušanju veliki, te da se oni koji se svakodnevno s tim suočavaju bivaju tretirani kao građani drugog reda.
“Nemamo pravo na čistu okolinu, prolazimo pored deponija, gazimo smeće po ulici čim izađemo, i dalje se odlaže smeće pored pumpne stanice u Šušanju, iako su nadležne službe preventivno ogradile to mjesto, neki ljudi su to shvatili kao da je to mjesto za odlaganje otpada i kače kese smeća po ogradi. Moramo da budemo svjesni da će to tako biti sve dok nadležne službe, uz rješenja odlaganja otpada, ne postave i određena pravila koja će svi morati poštovati”, poručila je Ćinćur.
Ona se bavi turizmom i kazala je da se uvijek stidjela dijela ulice kroz koju gosti moraju proći te da ničim nije mogla da objasni kako to u 21. vijeku neko odlaže smeće po ulici.
“Od svojih gostiju ili stanara sam tražila da oni to ne rade, postavila sam kantu, ja sam odvozila otpad u kontejner, ali teško možete od nekog tražiti da to radi ako na svakom koraku prolazi pored smeća. Stranci su odgovorniji jer ne mogu zamisliti da u njihovoj zemlji neko baca smeće na ulicu”, poručila je.
Krivica je, smatra Ćinčur, na ljudima koji bacaju smeće van kanti ili kontejnera, ali, kako kaže, ni u jednoj zemlji svijeta nije to riješeno samo edukacijom građana, koju ne spori, ali “uvijek ćete naići na nekoga ko neće da bude edukovan, koji će iz raznih razloga reći neću za inat da poštujem pravila”.
Kao potencijalno rješenje, ona navodi obezbjeđivanje uslova za odlaganje otpada, propisivanje pravila i nadzor za sprovođenje tih pravila.
“Komunalno preduzeće je djelimično i uradilo nešto na tom polju u vidu nabavke kanti i to je za pohvalu, ali nije dovoljno. Ja sam o tome govorila i na sjednici SO Bar, na kojoj je biran izvršni direktor tog preduzeća, i on je sa svim tim upoznat. Nadam se da će nešto i preduzeti na tom polju, sigurna sam da će u tome imati podršku svih odborničkih klubova”, kazala je Ćinćur.
Problem je posebno istaknut tokom ljetnje sezone kada se građanima Bara u nepropisnom odlaganju otpada pridruže i turisti. Tada su ovakve slike svakodnevnica.
Božidar Kuburović iz preduzeća Komunalne djelatnosti Bar “Vijestima” je kazao da se to preduzeće godinama unazad susretalo sa problemom kontejnerskih lokacija u prigradskim naseljima.
“Kako nismo mogli iznaći lokacije za kontejneru za zajedničku upotrebu, pristupili smo odvozu otpada sistemom ‘od vrata do vrata’ iz plastičnih kanti zapremine 120 litara koju bi naši korisnici u dogovorenom terminu ostavljali ispred svojih objekata, a naša služba bi preuzela otpad”, objasnio je on.
Za tu svrhu Opština i Komunalne, kako je kazao, su investirali u nabavku specijalnih vozila malih gabarita koji mogu da saobraćaju u uskim i strmim ulicama, što nisu mogle “standardne bubnjare” koje su do tada bile u upotrebi.
Dodao je da su svim korisnicima njihovih usluga ponuđene kante po cijeni više nego upola manjoj od tržišne, i koju bi platili odloženo u četiri mjesečne rate. Uslov za dobijanje kante po povoljnim uslovima i mogućnost korišćenja ovog sistema, kako je istakao, jeste zaključivanje ugovora o pružanju usluga odvoza i deponovanja otpada u kome su navedeni prava i obaveze korisnika i Komunalne djelatnosti.
“Na zadovoljstvo velikog broja žitelja naselja ovaj sistem je prihvaćen i pokazao se odličnim”, smatra Kuburović.
Odvoz se obavlja dogovorenim danima, dva ili tri puta sedmično, zavisno od ulica, a u pojedinim ulicama odvoz se vrši svakodnevno.
“Mini deponije na skretnicama rezultat su odbijanja korisnika da zaključe ugovor o odvozu otpada sistemom “od vrata do vrata”. Ova pojava je naročito izražena kod vodovodne pumpne stanice, gdje žitelji pored svih zabrana i postavljene ograde nepropisno odlažu svoj otpad uz sami objekat. I to u satima nakon prolaska našeg vozila”, smatra on.
“Nakon više od četiri godine od kako je zaživio ovakav sistem, i dalje važi ponuda po istim uslovima - ugovor, kanta za 18,87 eura u četiri rate i svakodnevno dobijamo zahtjeve za nove korisnike”, kazao je Kuburović.
Nepoštovanje Odluke o komunalnom uređenju i Zakona o komunalnim djelatnostima, poručuje on, uveliko otežava rad službi jer moraju vanredno da angažuju ljudstvo i sredstva za čišćenje deponija, a prikazuju sliku neurednog turističkog naselja kao što je Šušanj.
“Rješenje vidimo u sankcionisanju osoba koja nepropisno odlažu otpad na mjestima koja nisu predviđena za to i zaključivanje ugovora”, smatra on.
Iz Komunalne policije nijesu odgovorili na pitanja “Vijesti” kada su i u kojoj mjeri kaznili građane za nepropisno odlaganje otpada na ovim lokacijama, da li ih obilaze i da li reaguju na prijave građana.
Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine u Šušanju stanuje 2.630 stanovnika a novije procjene stanovništva i populacije predviđaju da je taj broj skoro duplo veći, uzimajući u obzir veliki broj Rusa i Ukrajinaca koji su naselili to područje.
Da Šušanj sada ima duplo više stanovnika potvrđuje takav trend porasta u ovom naselju koji je primjetan u svakom popisu od 1961. godine prema podacima Uprave za statistiku.
Prema podacima Turističke organizacije Bar, od početka avgusta prošle godine u Baru je svakodnevno boravilo 23.000 turista od čega je dio njih u Šušanju koji je jako popularno turističko mjesto zbog mira i blizine plaže.
Bonus video:
