Mladi u crnogorskom društvu ostaju marginalizovani, sa ograničenim mogućnostima za kvalitetno obrazovanje, zapošljavanje i profesionalno napredovanje, ocijenjeno je iz Centra za građansko obrazovanje (CGO).
Oni smatraju da mladi imaju ograničene mogućnosti za izgradnju uslova za samostalan i dostojanstven život u Crnoj Gori, pa stoga, dodaju, i ne čudi da je sve više onih koji žele da je napuste.
Koordinator Omladinske grupe u CGO, Miloš Knežević, naveo je, uoči Međunarodnog dana mladih – 12. avgusta, da po popisu stanovništva iz 2011. godine, mladi od 15 do 29 godina čine 21,4 odsto populacije u Crnoj Gori i predstavljaju jednu od najvećih, ali i nevidljivih društvenih skupina.
„U postojećem ekonomski nepovoljnom i vrijednosno urušenom društvenom kontekstu u kojem se oblikuju, mladi postaju sve apatičniji i nezainteresovani da promijene situaciju u kojoj žive“, naveo je Knežević u saopštenju.
On je rekao da je na to ukazalo i istraživanje Mladi u Crnoj Gori – društveni dekor ili društveni kapital?, prvo takve vrste u Crnoj Gori, koje je CGO sproveo u jesen 2016. godine.
"Po nalazima istraživanja, učestvovanje u građanskim inicijativama i politički aktivizam su na dnu ljestvice važnih stvari kod mladih. Dugoročno gledano, ako se ovakav trend nastavi ne možemo očekivati da mladi budu inicijatori pozitivnih promjena u crnogorskom društvu, niti da se izbore za svoj bolji položaj", ukazao je Knežević.
Istraživanje je, kako je rekao, pokazalo i da mladi imaju pretežno pesimističan stav u pogledu vlastitog uticaja na djelovanje institucija na lokalnom, ali i nacionalnom nivou.
"Tako svega 35 odsto mladih smatra da njihov glas ima uticaja na nacionalnom nivou, dok je stav o moći sopstvenog glasa na lokalu nešto pozitivniji (44 odsto)", precizirao je Knežević.
Kako je ocijenio, mladi u Crnoj Gori nijesu imaginarna budućnost društva, već i sadašnjost i njihovo djelovanje u sadašnjem trenutku je od krucijalne važnosti kako za njih same tako i za buduće generacije.
"Nažalost, čini se da mladi ne percipiraju društvo u kojem žive kao zajednicu kojoj pripadaju, na što ukazuje i podatak iz istraživanja da gotovo polovina mladih sanja da ode iz Crne Gore i to jeste razlog za zabrinutost", naveo je Knežević.
CGO je, kako je dodao, više puta opominjao da nedovoljno pružanje šansi mladima da se uključe u proces kreiranja omladinskih politika dovodi do neefikasnog sprovođenja tih politika i njihovog obesmišljavanja.
Prema riječima Kneževića, participacijom mladih u procesima odlučivanja, na principima komenadžmenta, mladi stiču osjećaj odgovornosti, samopouzdanja i kompetitivnosti, razvijaju svoje vrijednosti kroz izbore koje prave i inicijative koje podnose, i što je najbitnije postaju građanski aktivni i spremni da doprinesu svojim vremenom, idejama i talentima poboljšanju zajednice u kojoj žive.
On je ocijenio da period odrastanja i prelazak u „svijet odraslih“ za mlade u Crnoj Gori postaje sve složeniji.
"Formalno obrazovanje traje sve duže, nije kvalitetno niti kompetitivno na tržištu rada u Crnoj Gori a još manje van njenih granica, tako da raste i stopa nezapošljenosti među mladima", ukazao je Knežević.
Kako je naveo, veliki je i broj mladih iz Crne Gore koji koristeći različite programe stiču čitavo ili dijelove svog visokog obrazovanja u inostranstvu na najprestižnijim svjetskim univerzitetima, i u tim zemljama ostaju jer se tamo cijeni njihovo znanje.
"U tom kontekstu, CGO poziva Vladu da napravi sveobuhvatnu bazu podataka o crnogorskim studentima koji studiraju ili su studirali na visokorangiranim univerzitetima i da te mlade ljude kontaktiraju i ponude im da svoje znanje primjenjuju i u Crnoj Gori", poručio je Knežević.
Crna Gora, kako je ocijenio, nema luksuz da se odriče svog najboljeg kadra niti da makar ne njeguje odnose sa njima kako bi oni, shodno svojim kapacitetima i interesovanjima, mogli pružiti pomoć u revitalizaciji crnogorskog društva "koje su okoštali partikularni i partijski interesi razorili na način da upravo mladi u njemu više ne vide svoju budućnost".
Bonus video:
