Povećan broj meduza u Bokokotorskom zalivu

Cotylorhiza je žučkasta meduza sa plavim, odnosno modrim tačkicama sa donje strane njenog zvona i uobičajena je vrsta meduze u Mediteranskom moru. Druga vrsta je Rhizostoma pulmo, koju nerjetko nazivaju morskim plućima. To je najveća mediteranska meduza i prosječna veličina njenog zvona je oko 50 cm
183 pregleda 4 komentar(a)
Cotylorhiza meduza, Foto: Wikipedia.org
Cotylorhiza meduza, Foto: Wikipedia.org
Ažurirano: 11.08.2017. 09:45h

U unutrašnjem dijelu Bokokotorskog zaliva posljednjih dana primijećen je veći broj meduza.

Kako je za Radio Kotor kazala naučna saradnica u oblasti zooplanktona u kotorskom Institutu za biologiju mora Branka Pestorić, trenutno su u zalivu prisutne dvije vrste.

"Prva je Cotylorhiza. To je žučkasta meduza sa plavim, odnosno modrim tačkicama sa donje strane njenog zvona i uobičajena je vrsta meduze u Mediteranskom moru. U većem broju se može javiti upravo u zatvorenim ili poluzatvorenim obalnim područjima, zbog slabijeg strujanja morske vode. Njene dimenzije u prosjeku su 17 do 20 cm, ali pojedinačne jedinke mogu narasti i do 35 cm u prečniku zvona", pojašnjava Pestorić.

Druga vrsta je, kaže, Rhizostoma pulmo, koju nerjetko nazivaju morskim plućima. To je najveća mediteranska meduza i prosječna veličina njenog zvona je oko 50 cm.

"Bijele je boje sa plavo- ljubičastim obodom. Njeno prisustvo primijećeno je u mjestu Ljuta, te veće jato duž Velike plaže u Ulcinju. Bitno je naglasiti da prema literaturnim podacima njihove žarne ćelije u slučaju kontakta mogu izazvati vrlo slabu reakciju na koži ili je uopšte nema, pa se obično kaže da su obje vrste bezopasne. Njihova pojava i brojnost može biti kontrolisana najvjerovatnije visokom temperaturom mora u ranom periodu razvoja, odnosno u periodu razvoja njihovog, za dno pričvršćenog oblika. Svjedoci smo da su ove godine temeprature mora jako visoke, a nešto više od mjesec nije bilo promjena vremenskih uslova. To su veoma osjetljivi organizmi, tako da svaka vremenska promjena kao što su: jak vjetar, talasi i promjena temperature mora može izazvati njihovo povlačenje u dublje slojeve ili na povećanje njihove smrtnosti", kazala je Pestorić za Radio Kotor.

Bonus video: