Opština Bar ne prepoznaje stvarne potrebe mladih, a Lokalni akcioni plan za mlade (LAP) ne može dovesti do suštinskog poboljšanja njihovog položaja u lokalnoj zajednici, smatraju sagovornici “Vijesti”.
Budžet Opštine za ovu godinu iznosi 45 miliona eura, dok je za aktivnosti za mlade namijenjeno svega oko 15 hiljada eura.
Sara Borančić, diplomirana psihološkinja sa iskustvom u omladinskom radu, kaže da posmatrajući Lokalni akcioni plan Bara ali i Nacionalnu strategiju za mlade koja je “zvijezda vodilja” prilikom kreiranja LAP-a primjećuje da su ciljevi identični, te da nema dodatnog uloženog napora u bolje upoznavanje sa potrebama mladih na lokalnom nivou.
“Ne razlikuju se potrebe nas mladih iz Bara dijametralno od mladih iz Podgorice ili Pljevalja, ali smatram da su lokalni akcioni planovi odlična prilika da se ciljevi strategije dodatno definišu i prilagode mladima iz lokalne sredine”, poručuje Borančić.
Borančić misli da je 15 hiljada eura smiješna suma za godinu dana, posebno kada se uporedi sa ukupnim budžetom od 45 miliona i dodaje da se tada vidi na kom su mladi mjestu prioriteta donosiocima.
“Nema nas na toj listi”, zaključuje ona.
Omladinska radnica Jelena Jovanović na to je kazala:”Koliko para toliko i muzike”.
“Sprovođenje programa za mlade koji donose stvarnu promjenu u društvu košta, a izdvajanje simboličnih 15.000 eura za više od 9.000 mladih pokazuje da je dobar dio stanovništva Bara samo stavka na dnevnom redu koja treba biti označena”, kazala je Jovanović.
Borančić smatra da aktivnosti koje su definisane LAP-om mogu uljepšati život mladih ali neće značajno ili suštinski unaprijediti njihov položaj u gradu.
“Takođe, dominantan broj aktivnosti daje mladima pasivnu ulogu, ulogu primaoca, a ne prostor mladima gdje ćemo mi sami nešto unaprijediti svojim aktivnim učešćem”, objašnjava Borančić.
LAP-om za mlade u Baru predviđena su četiri cilja. Prvi je razvoj održivog, kvalitetnog i inkluzivnog sistema servisa i programa za podršku mladima pri tranziciji u odraslo doba. Neke od aktivnosti obuhvaćene tim ciljem jesu označavanje lokacije Omladinskog kluba putokazima koji se nalazi u sportskom centru “Topolica”.
Kod tih aktivnosti, Sara Borančić kao pozitivno ističe kreiranje Digitalnog vodiča za mlade za pristup informacijama o aktivnostima koje su namijenjene mladima, i kaže da ukoliko vodič bude prilagođen mladima i digitalizovan može biti odličan izvor za informisanje.
“Kao manje dobru vidim organizovanje emisije na Radio Baru o programima mobilnosti i njihovim benefitima, jer se može uvrstiti u aktivnost kreiranja Digitalnog vodiča, a veći broj aktivnosti mi je sporan jer nisu relevantne za ovaj cilj”, poručuje ona.
Drugi cilj tog dokumenta je stvaranje uslova da mladi budu aktivni građani i građanke, uključeni u kreiranje i sprovođenje javnih politika. Borančić sve aktivnosti okupljene pod ovim dijelom vidi kao suvišne, sa izuzetkom dana otvorenih vrata u Opštini Bar.
Neke od tih “suvišnih aktivnosti” su online radionice, info dan i tribine na različite teme, poput volontiranja, zatim emisija na Radio Baru o volonterstvu.
Ostvariti međuresorni doprinos poboljšanju sveukupnog položaja mladih je treći cilj LAP-a.
“Taj cilj je jako neodređen i opširan, ali kao dobru aktivnost izdvajam sprovođenje programa profesionalne orijentacije mladih, a kao spornu bih izdvojila organizovanje prakse mladih kod lokalnih privrednika, jer smatram da je ideja dobra ali je sporno što sredstva nijesu obezbijeđena, te se od mladih očekuje da rade bez ikakve novčane nadoknade što je uskraćivanje prilike da neki broj mladih ekonomski ojača i poboljša njihov ekonomski položaj što bi bilo od krucijalnog značaja prilikom sprovođena ovakve politike”, ocjenjuje Borančić.
Posljednji cilj je unapređenje mehanizama za efikasno kreiranje, sprovođenje, monitoring i evaluaciju omladinske politike. Borančić objašnjava da tu postoje svega tri aktivnosti i ni kroz jednu nije dat jedan jedini mehanizam kojim bi se ispunio ovaj cilj.
Posljednja aktivnost četvrtog cilja je istraživanje potreba i položaja mladih u Baru.
Jelena Jovanović, omladinska radnica, smatra da bi to trebalo da bude prva aktivnost.
“Da bi se identifikovale stvarne potrebe mladih u Baru neophodno je odraditi detaljnu analizu položaja mladih. Jasno je da su mladi u čitavoj zemlji višestruko diskriminisani i da nemaju dovoljno prilika da učestvuju u političkom, društvenom i ekonomskom životu na način koji je prilagođen mladima”, poručuje Jovanović.
Komentarišući barski LAP za mlade ona kaže da je problemima mladih neophodno pristupiti sistemski na način koji je održiv, a ne jednokratnim aktivnostima koje nužno ne omogućavaju dugotrajno učešće mladih. Programe za mlade je, dodaje, neophodno kreirati sa mladima kojima su namijenjeni, a u ovom slučaju mi se ne čini da je to tako.
“Neophodno je uključiti i mlade koji su se iz različitih razloga doselili u Bar, a ostaju isključeni iz svih dešavanja osim formalnog sistema obrazovanja, koje ne daje odgovor na njihove potrebe. Živimo u istom društvu a ne poznajemo se, baš na to akcioni plan treba da utiče i pruži rješenja”, zaključuje Jovanović.
Ajla Jadadić, koordinatora Omladinskog kluba Bar, “Vijestima” je kazala da je od otvaranja kluba bilo mnogo različitih aktivnosti koje su organizovali samostalno ili u saradnji sa Opštinom Bar i sa nevladinim organizacijama.
“Posebno smo ponosni na veliki odaziv na aktivnosti usmjerene prema druženju i društvenim igrama. Jedna takva aktivnost jeste turnir pod nazivom “Svijet na dlanu”, gdje smo okupili preko 100 mladih zaljubljenika u ovu društvenu igru s kartama. Takođe, ponosno smo organizirali Veče palačinki, jedinstven događaj gdje su mladi kao ulaznicu donosili sastojke za pripremu ukusnih palačinki, a ponosni smo i na formiranje debatnog kluba”, ocijenila je Jadadić.
Kaže da su posebno obratili pažnju na istraživanje koje je ukazalo na visoku potražnju mladih za radionicama posvećenim temi mentalnog zdravlja.
Na pitanje kakav je položaj mladih u Baru ona odgovara da ukoliko posmatramo ostale gradove u Crnoj Gori, može se reći da je položaj mladih u Baru na zadovoljavajućem nivou.
“Ipak, uvijek treba težiti boljoj poziciji mladih, novim mogućnostima i razvojem sredine. Jako sam srećna jer mladi počinju da budu prepoznati kao potencijal od strane institucija, lokalnih zajednica, privrednika kao i pojedinaca”, dodaje.
Smatra da su najveći izazovi sa kojima se mladi susreću nemogućnost zaposlenja, strah od javnog nastupa, kao i nedovoljna pristupačnost svim aktivnostima i informacijama koje se tiču mladih. Posebno je, dodaje, problem pristupačnost aktivnostima za mlade koji ne žive u centru.
Prepreka u radu Omladinskog kluba Bar je, ponekada, nemogućnost da informišu mlade o svim aktivnostima koje sprovode pa iako rade na promociji kluba još uvijek postoje mladi koji nisu čuli za njih.
“Takođe, mladi imaju nekada barijeru da dođu negdje po prvi put, posebno ako nisu upoznati na koji način funkcioniše neformalno obrazovanje. Ove izazove pokušavamo da savladamo sa što većim brojem raznih aktivnosti kako bismo obuhvatili različita interesovanja, kao i u saradnji sa svim partnerima, a od velike važnosti nam je podrška obrazovnih institucija. Takođe za realizaciju nekih aktivnosti su nam potrebna finansijska sredstva i pomoć stručnjaka. A ovaj izazov rješavamo u saradnji sa pojedinačnim donatorima, institucijama i pojedincima”, objašnjava Jadadić.
Mladi u Baru najviše žele prilike da učestvuju na radionicama na temu kriptovaluta, programiranja, marketinga, stranih jezika i druženja, pokazalo je iskustvo Jadadić a sadržaj koji im najviše nedostaje su mala takmičenja iz različitih oblasti.
“Mladi su raspoloženi i za umrežavanje sa drugim mladima u Crnoj Gori i van nje. Takođe, sve više mladih u Baru koristi EYCA karticu za popuste pa su i izrazili želju da bude što više kompanija u ovom gradu u kojima bi mladi mogli da dobiju popust na kupovinu, a posebno bi im značajno bilo kada bi ostvarivali pravo na popust kulturnom sadržaju u našem gradu kao i teretanama”, zaključuje Jadadić.
Omladinski servis je pomak, treba mnogo više od prostora
Omladinski servis, odnosno klub, je u Baru otvoren 2020. godine u sklopu aktivnosti tadašnjeg Ministarstva sporta i mladih. To je prostor koji je mladima na raspolaganju za različite aktivnosti i okupljanja.
“Otvaranje Omladinskog servisa je svakako pomak, ali nije dovoljan samo prostor, već on treba da bude dostupan - prilagođen mladima sa invaliditetom, mladima koji pripadaju ranjivim grupama i da se u njemu sprovode kontinuirane aktivnosti sa konkretnim rezultatima koji direktno uključuju sve mlade, a ne pojedince”, smatra Jelena Jovanović.
Bonus video:
