Solidarnost i humanost osnovna su načela bez kojih nijedna zajednica ne može da funkcioniše. Što ih se više pridržavamo, to je društvo pravednije i uspješnije.
To je, pored ostalog, kazala “Vijestima” predsjednica Skupštine Glavnog grada Podgorica Jelena Borovinić Bojović, u razgovoru o Ženskom klubu, koji je gradski parlament osnovao prije nekoliko mjeseci.
To neformalno skupštinsko tijelo, kako je rekla, zalagaće se za afirmaciju rodne ravnopravnosti na lokalnom nivou, podsticanje žena na veće učešće u političkom i javnom životu, unapređenje položaja žena, promovisanje volonterizma i međusobnog pomaganja.
“Cilj nam je i snaženje solidarnosti i zajedništva u vremenima kada društvene i političke tenzije dijele. Misija nam je da se konačno počnemo baviti temama od zajedničkog interesa. Ženski klub Skupštine glavnog grada još je jedan prilog tvrdnji u koju duboko vjerujem, a to je da su pitanja koja nas primarno okupiraju kao žene natpolitička, izvan pojedinačnih programa i ambicija, i ona koja se tiču dobra svakog od nas pojedinačno. Želim da Ženski klub inicira takav ambijent u kojem će ravnopravnost, inkluzivnost i participacija biti standard za donošenje svih budućih politika”, rekla je sagovornica “Vijesti”.
U fokusu borba protiv rodno zasnovanog, porodičnog i vršnjačkog nasilja
Prema njenim riječima, odluke Ženskog kluba nisu pravno obavezujuće ni za Skupštinu glavnog grada, niti za organe lokalne uprave.
“Uvjerena sam da će, uprkos tome, naši stavovi i mišljenja imati značajan, a u nekim situacijama možda i presudan uticaj na ove subjekte, imajući u vidu da su sve naše članice snažno politički utemeljene i u svojim partijama i u svojoj lokalnoj zajednici, a isto tako uzimajući u obzir sve veću snagu koju u savremenim društvima dobija ženski glas kao takav”, kazala je Borovinić Bojović.
Ističe da je ambicija Ženskog kluba da bude lokalno prisutan i da “svojim djelovanjem pokaže pravi značaj participativne demokratije”. Želja joj je i da se ta praksa proširi i na ostale opštine.
“U našem fokusu biće borba protiv nasilja - rodno zasnovanog, porodičnog i vršnjačkog, problem ženskog siromaštva, kao i diskriminacija po osnovu bilo kojeg ličnog obilježja. Interesuju nas stavovi i razmišljanja mladih, i naravno suzbijanje govora mržnje koji pretežno pogađa žene koje su aktivne u javnom životu i politici. Ovog problema sam veoma svjesna i na najličniji mogući način se susrećem sa njim, budući da sam mnogo puta i sama bila predmet mizoginije i seksističkih napada. Ako želimo da imamo više žena u javnom životu, sigurno je da moramo raditi na prevenciji i suzbijanju ove pojave. Ono što možemo je da svaki put kada neka naša koleginica bude na meti mizoginih i seksističkih komentara, svaka od nas pojedinačno, jasno i javno osudi takvo ponašanje”, istakla je Borovinić Bojović.
Na javnoj sceni profesionalno i društveno ostvarene žene
Kako kaže sagovornica “Vijesti”, Ženski klub Podgorice će razmisliti i o kampanjama, građanskim akcijama, ali i kulturnim programima.
Ambicija nam je da osnažimo institucionalne mehanizme za ostvarivanje rodne ravnopravnosti, pa ćemo razgovarati o mogućnosti da sistematizujemo poziciju koordinatora/ke za rodnu ravnopravnost i o tome da konačno formiramo vidljiv i efikasan Savjet ili Kancelariju za rodnu ravnopravnost. Zajedno sa nadležnim Sekretarijatom za socijalno staranje gledaćemo da se što prije krene u obezbjeđivanje stambenih prostora radi privremenog smještaja i zbrinjavanja žrtava nasilja u porodici
“Jasno je da se ova pojava ne može ukinuti dekretom, a naivno bi bilo vjerovati i da ju je moguće u potpunosti iskorijeniti. Smatram da je to pitanje vezano za ukupnu emancipaciju društva i da će se učestalost mizoginih napada smanjivati sa razvojem i napredovanjem naše zajednice. Svakako da su kaznene mjere od pomoći, ali u krajnjem je to pitanje svijesti i savjesti pojedinaca i društva”, rekla je.
Borovinić Bojović naglašava da se na javnoj sceni pojavljuje mnogo “profesionalno i društveno ostvarenih žena”.
Ističe da se mora više razgovarati o problemima sa kojima se žene susreću u porodici, na poslu, u društvu i u javnosti.
Ona u razgovoru za “Vijesti” kaže da se osnovna načela humanosti najbolje uočavaju kada se društvo suočava sa teškoćama i problemima.
“Jedan od takvih problema je i nasilje nad ženama. Podsjetila bih da smo u novembru prošle godine organizovali jednu veoma posjećenu i korisnu panel diskusiju posvećenu toj temi povodom Međunarodnog dana eliminacije nasilja nad ženama. Tokom diskusije govorili smo o potrebi djelovanja u više pravaca i na više nivoa, počevši od kontinuiranog javnog ukazivanja na problem, preko unapređenja normativnog okvira, unapređenja socijalnih servisa, edukacije građana i građanki, pa do unapređenja mentalnog zdravlja. Za osvješćivanje građana i građanki o načelima solidarnosti i humanosti od velikog značaja može da bude umjetnost poput angažovane književnosti, pozorišnih predstava i filmova. Jedan dobar primjer je dokumentarni film ‘Šejla’ koji je značajno doprinio širenju razumijevanja, solidarnosti i potrebe da pomognemo ženama koje trpe nasilje”, kazala je Borovinić Bojović.
Radiće na podsticanju rodne ravnopravnosti
Ženski klub Podgorice ove godine ima mnoštvo planova koje želi ostvariti. Borovinić Bojović ističe da će insistirati i na objektivnoj evaluaciji implementacije Lokalnog akcionog plana za podsticanje rodne ravnopravnosti, a koji je usvojen prije dvije godine.
“Želimo da vidimo dokle smo stigli i kako naprijed. Očekujem da se imenuje kontakt osoba koja će da koordinira sprovođenje Plana. Ambicija nam je da osnažimo institucionalne mehanizme za ostvarivanje rodne ravnopravnosti, pa ćemo razgovarati o mogućnosti da sistematizujemo poziciju koordinatora/ke za rodnu ravnopravnost i o tome da konačno formiramo vidljiv i efikasan Savjet ili Kancelariju za rodnu ravnopravnost. Zajedno sa nadležnim Sekretarijatom za socijalno staranje gledaćemo da se što prije krene u obezbjeđivanje stambenih prostora radi privremenog smještaja i zbrinjavanja žrtava nasilja u porodici, na šta se Glavni grad u prethodnom mandatu obavezao Memorandumom koji je potpisan sa NVO Centar za ženska prava”, kazala je, dodajući da će se o tome govortni na posebnoj sjednici.
Ističe i da će tražiti i učiti iz primjera dobre prakse u Evropi:
“U planu je i usvajanje Protokola za zaštitu od rodno zasnovane diskriminacije i seksualnog uznemiravanja na radnom mjestu, što je obaveza za ovu godinu koja proizilazi iz Nacionalne strategije za rodnu ravnopravnost. Takođe, nastojaćemo da utičemo da svi naši naredni budžeti budu rodno odgovorni. Činjenica je da nam za realizaciju svih ovih planova treba još znanja, ali spremni smo da učimo. Imamo jako dobru saradnju i sa ženskim civilnom sektorom, od kojeg možemo tražiti ekspertsku pomoć”.
Bonus video:
