Rezultati monitoringa medija Mreže za izvještavanje o različitosti pokazuju da je od maja 2022. do decembra 2023. godine u Crnoj Gori zabilježeno 162 slučaja govora mržnje.
To je saopšteno na regionalnoj konferenciji Mreže za izvještavanje o različitosti, koju je organizovao Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG).
"U Crnoj Gori najveći izvor tenzija ostaje etnička različitost, pa je govor mržnje na osnovu etniciteta predstavljao 31 odsto ukupnih nalaza. Nakon govora mržnje koji je usmjeren prema rodu i rodnom identitetu (24 odsto), tu je i govor mržnje usmjeren prema političkim protivnicima (17 odsto nalaza) i religiji sa 13 odsto ukupnih nalaza. Političke figure i zvaničnici/e, a potom i medijski radnici/e predstavljaju najčešći izvor govora mržnje u Crnoj Gori", navodi se u saopštenju.
"Društva na Zapadnom Balkanu su i dalje vrlo podijeljena na različitim nivoima, od među-etničkih odnosa do toga kako društvo tretira žene i važne društvene teme poput rodno-zasnovanog nasilja. Nasilje u komunikaciji je normalizovano i to je ‘kultura’ javnog govora koja nerijetko dolazi od političkih figura pa i vjerskih vođa, a odražava se na ljudska i građanska prava i dobrobit građana i građanki širom Balkana“, rekla je Ivana Jelača, koordinatorka Mreže.
Kako su naveli, istraživanje u Sjevernoj Makedoniji je pokazalo da se veliki broj slučajeva odnosio na seksizam (32 odsto), kao i na narative mržnje prema nacionalnim manjinama (30 odsto) i napade na političkoj ili ideološkoj osnovi, doprinoseći polarizaciji društva i podsticanju netrpeljivosti.
Dodali su da je na Kosovu, najčešća meta govora mržnje bile su etničke manjine, naročito srpska i romska zajednica.
"Najviše primjera govora mržnje u Srbiji zabiljeleženo je u kategorijama roda (24.8 odsto) i etničke pripadnosti (20.4 odsto). Takođe, prema rezultatima istraživanja, treća najčešće targetirana grupa je LGBTIQ+ zajednica (17.7 odsto), što predstavlja blagi porast u poređenju sa prethodnim izvještajem (14.6 odsto), uglavnom zbog kampanje koja se vodila protiv organizacije EuroPride-a, u Beogradu 2022. godine. Osnovni izvor govora mržnje u Albaniji su mediji. Oni nastavljaju da šire i održavaju štetne i diskriminatorne stereotipe o drugom prilikom izvještavanja o različitim društvenim grupama. Rodno zasnovani govor mržnje ostaje značajan izazov, negativno utičući na ostvarivanje rodne ravnopravnosti. Iz monitoringa proizilazi jak utisak da su društvene podjele na Zapadnom Balkanu i dalje vrlo prisutne u medijskom i javnom govoru, što utiče na odnose između susjeda u regionu, kao i na položaj određenih društvenih grupa, počev od žena, ali i etničkih manjina ili LGBTIQ+ zajednice", pieš u saopštenju.
Diskusiji se onlajn pridružio i Džozef Harker, urednik za različitost i razvoj britanskih dnevnih i onlajn novina "The Guardian", koji je govorio o politikama prema društvenoj različitosti u okviru redakcije, ali i reprezentaciji različitosti u medijskoj produkciji.
"Kako je rod ostao kategorija u kojoj je zabiljeleženo najviše primjera govora mržnje u većini zemalja Zapadnog Balkana, drugog dana konferencije, 16. februara, razgovaraćemo i o antirodnim narativima, njihovom uticaju i potencijalnim strategijama suzbijanja. U diskusiji će učestvovati ́urednica Diskriminacija.ba Slobodanka Dekić, članica Izvršnog odbora Albanskih žena u audiovizualnim medijima Valjbona Sulce, izvršna direktorka Centra za prava žena Maja Raičević, kao i istraživačica na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Beogradu Nađa Bobičić", zaključuje se u saopštenju.
Bonus video:
