Nesavjesno parkiranje vozača na trotoarima utiče na bezbjednost i smanjuje preglednost svim učesnicima u saobraćaju, a posljedice nezgoda nekada su kobne, upozoravaju sagovornici “Vijesti”.
Profesor Mašinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore (UCG) Boško Matović kazao je da su porast broja stanovnika koji žive ili borave u Podgorici i intenzivna urbanizacija doveli do povećanja ukupnih potreba za kretanjem ljudi. To je, prema njegovim riječima, uticalo na nepropisno parkiranje, naročito na pješačkim zonama.
Da šest pauk vozila Glavnog grada nije dovoljno da se izbore sa viškom automobila i manjkom saobraćajne kulture, uvjerili su se i reporteri “Vijesti”.
Nepropisnim parkiranjem sugrađani su svojim vozilima onemogućili pješacima da se neometano kreću trotoarima.
Mnogi od njih su zbog toga primorani da “prečicom” pređu ulicu tamo gdje to nije propisano.
Podgorički “Parking servis” nije odgovorio na pitanja “Vijesti” u kojim djelovima Podgorice je bilo najviše sankcionisanih vozača zbog nepropisnog parkiranja na pješačkim zonama.
Službe rade na smanjenju nepropisnog parkiranja
Iz Sekretarijata za saobraćaj Glavnog grada, pak, napominju da će u “narednom periodu posvetiti posebnu pažnju bezbjednosti u saobraćaju, kako bi se uticaj faktora puta i okruženja na rizik saobraćajnih nezgoda sveo na najmanju moguću mjeru”.
Objasnili su da Agencija za stanovanje postavlja zaštitne ograde u Ulici bratstva i jedinstva kako bi se regulisao problem parkiranja na pješačkoj zoni.
“Evidentno je da se na trotoarskim površinama često parkiraju nesavjesni vozači. To dodatno utiče na bezbjednost svih učesnika u saobraćaju, tim prije što je preglednost smanjena, pa vozač ne može na vrijeme uočiti pješaka. Ovaj Sekretarijat će i u narednom periodu raditi na zaštiti trotoarskih površina prije svega postavljanjem zaštitno ukrasnih stubića, što će u značajnoj mjeri olakšati kretanje pješaka”, kazali su iz Sekretarijata za saobraćaj.
Prema njihovim informacijama, Uprava za inspekcijske poslove Podgorice kontinuirano vrši uklanjanje nepropisno parkiranih vozila.
“Kada je u pitanju izgradnja parking mjesta po DUP-u, naglašavamo da je isto u nadležnosti Agencije za izgradnju i razvoj. Preduzeće ‘Putevi’ je po nalogu Sekretarijata za saobraćaj neke površine privremeno uredilo za potrebe parkiranja, pa tako možemo reći da će stanovnici ulica Iva Vizina i Kralja Nikole uskoro dobiti nova parking mjesta”, rekli su iz službe Glavnog grada.
Kaznene politike dobre do određenog nivoa
Boško Matović napominje “Vijestima” da je evidentno da Podgorica ima problem sa nepropisnim parkiranjem.
“To u značajnoj mjeri utiče na smanjenje bezbjednosti pješaka, koji predstavljaju posebno ranjivu kategoriju učesnika u saobraćaju. Izvor problema nepropisnog parkiranja leži u činjenici da ne postoje dovoljni infrastrukturni kapaciteti da zadovolje potrebe ljudi za parkiranjem. Jedno od rješenja leži u izgradnji dodatnih prostora za parkiranje, destimulativnim mjerama u zonama atrakcije putovanja (npr. u centru grada) u smislu povećanja cijene parkiranja i vremenskim ograničenjima, primjeni inteligentnih sistema parkiranja, ali i promjeni politike izgradnje stambenih jedinica koje trenutno nude nedovoljne kapacitete za parkiranje u odnosu na broj stanovnika koji žive u ovim objektima”, objasnio je Matović.
Prema njegovim riječima, primjena sankcija na nesavjesne vozače predstavlja krajnju mjeru, usmjerenu na promjenu ponašanja učesnika u saobraćaju.
“Međutim, naučna istraživanja pokazuju da kaznena politika daje dobre efekte do određenog nivoa, ali da i dalje postoji značajan broj učesnika u saobraćaju koji su rezidentni na ovakvu vrstu mjera. Ovi efekti su posebno redukovani kada se ljudima ne nude alternativna rješenja. To znači da ukoliko vozač nema mogućnost da do odredišta putuje drugim vidom prevoza, osim putničkim vozilom i na odredištu na prihvatljivoj udaljenosti nema dostupne kapacitete za parkiranje vozila, on će u ovoj situaciji svjesno preuzeti rizik kažnjavanja, kako bi zadovoljio svoje potrebe”, rekao je sagovornik “Vijesti”.
Matović smatra da izgradnja novih parking prostora ne bi imala isti efekat na svakoj lokaciji u glavnom gradu.
“Ako izgradimo dodatne parking kapacitete u zonama stanovanja, onda ćemo u velikoj mjeri riješiti problem parkiranja na površinama na kojima je to zabranjeno. Međutim, izgradnja dodatnih parking prostora u zonama atrakcije može dodatno podstaći ljude da putničkim vozilima dolaze u ove zone i na taj način poništiti planirane efekte”, objašnjava Matović.
Ističe da je kolaps saobraćaja u Podgorici posljedica odsustva kvalitetnog sistema javnog prevoza, pa su zbog toga građani primorani da koriste automobil kao jedinu alternativu. To je, prema njegovim riječima, uticalo na porast motorizacije i navike “ljudi da se oslanjaju na putničko vozilo tokom kretanja”.
“Problemi saobraćajnih gužvi, nepropisno parkiranih vozila, niskog nivoa bezbjednosti saobraćaja i nepovoljnih ekoloških parametara nastali su kao posljedica neravnoteže između povećane saobraćaje potražnje i kvaliteta transportne ponude. Odgovornost je na svim donosiocima odluka na lokalnom nivou, koji u posljednjih 30-40 godina nisu prepoznali promjene koje se događaju u društvenoj zajednici i saobraćajnom sistemu i u skladu sa tim analitično i planski pristupili razvoju Podgorice. Nažalost, još uvijek imamo isti trend nekontrolisane gradnje objekata stanovanja, bez pratećih infrastrukturnih sadržaja”, kazao je Matović.
Građani nezadovoljni
Građani sa kojima su razgovarale “Vijesti” kazali su da je situacija sa nepropisnim parkiranjem nikad gora.
Sugrađanka Ana Radulović kazala je da pješaci stalno moraju da budu na oprezu.
“... Naročito dok šetaju trotoarom. Moraju dobro da obrate paznju da ih neko ne udari autom prilikom parkiranja ili isparkiravanja. U nekim slučajevima nije moguće koristiti trotoar ako si pješak pa moraš da koristiš prometnu ulicu i rizikuješ život, jer svi znamo da dobar dio vozača koristi mobilni telefon dok vozi”, rekla je Radulović.
Smatra da bi se problem mogao, između ostalog, riješiti kažnjavanjem vozača nepropisno parkiranih vozila.
“Mislim da bi suštinski problem bio riješen kad bi se, umjesto zgrada, gradili parking objekti. Previše je automobila u gradu čija je infrastruktura planirana za mnogo manji broj građana i vozača, pa ljudi često nemaju gdje da se parkiraju sve i da hoće. U centru grada, recimo, nije moguće naći parking ni na regularnim parkinzima gdje se parkiranje naplaćuje”, kazala je Radulović.
Mirjana Kojić, sugrađanka sa kojom je razgovarala ekipa “Vijesti”, kazala je da bi zakoni koji regulišu saobraćaj morali biti oštriji kada je riječ o nepropisnom parkiranju. Napominje da su trotoari često neprohodni, baš zbog nesavjesnih vozača.
“Smatram da je parkiranje na trotoarima veliki problem, pogotovo za najugroženije učesnike saobraćaja - pješake. Mišljenja sam da je najveći uzrok tome nedovoljan broj adekvatno propisanih parking mjesta. Zakoni koji predviđaju minimalan broj parking mjesta ili ne postoje ili se ne poštuju”, kazala je Kojić.
Prema njenim riječima, saobraćajna struktura je “daleko od savršene, pa sugrađani nijesu motivisani da koriste druge transportne alternative”.
“Da bi se ovaj problem riješio smatram da je neophodno prvo sagledati njegove uzroke i pokušati da nađemo rješenja. Treba da se izvrši korekcija zakona o predviđenom broju parking mjesta kada je u pitanju izgradnja novih objekata. Poželjna je bolja kontrola poštovanja tih istih zakona, kao i unapređenje javnog transporta i tek onda možemo pričati o većoj kontroli takvog parkiranja”, zaključuje Kojić.
Bonus video:
