Bivša dugogodišnja izvršna direktorica “Plantaža” Verica Maraš nije ispoštovala više obaveza iz Zakona o sprečavanju korupcije, ali iz nadležne Agencije ne odgovaraju jesu li i šta preduzeli protiv te dugogodišnje funkcionerke.
Prema zvaničnoj bazi podataka Agencije za sprečavanje korupcije, Maraš nije dostavila izvještaj o imovini i prihodima 30 dana po odlasku sa funkcije.
Ona je podnijela ostavku u oktobru 2020. godine, i to nakon što je Državna revizorska institucija dala dvostruko negativno mišljenje na poslovanje i rad državne kompanije, koje se odnosi na 2018. i 2019. godinu.
Imovinu u posebnom izvještaju nije prikazala ni kada je u oktobru 2020. ubilježila više od 23.000 eura, na ime “povraćaja više uplaćenih doprinosa”. Maraš, prema bazi Agencije, nije ispunila ni zakonsku obavezu dostavljanja izvještaja dvije godine nakon odlaska sa funkcije, jer postoji samo jedan takav izvještaj, podnijet posljednjeg dana marta 2021. godine.
3.890
eura iznosila je osnovna plata Maraš do oktobra
2020. godine, kada je, nakon duplog negativnog mišljenja vrhovne revizije, podnijela ostavku
Iz Agencije, na čijem je čelu Jelena Perović, od prošle sedmice ne odgovaraju na pitanja “Vijesti” da li je bivša direktorka “Plantaža” poštovala Zakon i dostavljala imovinske izvještaje. Nijesu odgovorili ni da li su i šta preduzeli protiv Maraš.
“Vijesti” juče nijesu uspjele da stupe u kontakt sa Vericom Maraš.
Prema posljednjem izvještaju, koji se odnosi na dio 2020. koji je provela na čelu “Plantaža”, Maraš je mjesečno zarađivala 3.890 eura.
Vlasnica je dva stana od 40 i 147 metara kvadratnih, za koje navodi da su stečeni od “Plantaža”. Maraš je još tada prijavila da posjeduje i stanove od 45 i 46 kvadrata, a za osnov sticanja navodi zajam. Na nju se vode i tri automobila, sva tri uzeta na lizing.
“Vijesti” su nedavno objavile da je Maraš podnijela tužbu protiv “Plantaža”, jer smatra da joj je nezakonito smanjena zarada za period od 1. juna 2012. do 23. oktobra 2020. godine, odlukom za čije je zakonito sprovođenja upravo ona bila zadužena.
Moguće obeštećenje, kako nam je pojašnjeno, moglo bi da iznosi oko 300.000 eura.
Maraš smatra da joj je nezakonito umanjena zarada kao izvršnoj direktorici “Plantaža” odlukom Odbora direktora kompanije kojom su prihvatili zaključak Vlade da se zbog tadašnje ekonomske krize smanje zarade u državnim firmama. Posebne odluke o smanjenju zarada za sve zaposlene, pa i za sebe, potpisala je Maraš.
Prema izvještajima o prihodima, Maraš je prije smanjenja iz 2012. godine imala osnovnu zaradu od 7.372 eura, a prethodno je bila i 9.560 eura.
Spornom odlukom je sebi osnovnu zaradu, nakon zaključka Vlade i Odbora direktora, smanjila za 930 eura. Međutim, kao što su “Vijesti ranije pisale za nju i dio menadžmenta u narednom periodu je uvedeno pravilo o “korekciji zarada”. Rekordni iznos ove naknade bio je u 2018. godini 6.500 eura.
Specijalno državno tužilaštvo (SDT) je 3. marta prošle godine podiglo optužnicu protiv Verice Maraš i pet članova bivšeg odbora direktora zbog postojanja osnovane sumnje da su učinili krivično djelo zloupotreba položaja u privrednom poslovanju, odnosno da su prihvatanjem oduke o poravnanju u slučaju fabrike briketa nanijeli višemilionsku štetu “Plantažama”. Ovaj sudski postupak je u toku.
Prema podacima koji su ranije objavljivani, Maraš je u periodu od 2008. do 2020. godine, za vrijeme dok je obavljala funkciju izvršnog direktora, prihodovala ukupno 1.235.379 eura.
Bonus video:
