Ministarstvo odbrane (MO) još nije uklonilo olupinu rashodovanog desantnog broda-minopolagača DBM-24, koji je prije više od godinu, zbog oštećenja zadobijenih u nevremenu, potonuo na takozvanom mrtvom vezu u blizini vojnog objekta Pristan na sjeverozapadnoj obali poluostrva Luštica u Boki Kotorskoj.
“Ministarstvo odbrane je za realizaciju aktivnosti na podizanju plovnog objekta DBM-241 obezbijedilo novčana sredstva za finansiranje ove aktivnosti. Pokrenut je postupak prikupljanja ponuda za način i procedure dizanja (prebaziranja) plovnog objekta za rezanje na predviđeno mjesto, te se u narednim mjesecima očekuje uklanjanje plovnog objekta”, rečeno je “Vijestima” iz resora koji vodi ministar Dragan Krapović (Demokrate).
DBM-241 koji je prije petnaestak godina povučen iz operativne upotrebe Mornarice VCG, nakon čega je MO u više navrata bezuspjepno pokušavalo da proda taj tada još prilično moderan, ali veoma zapušten ratni brod, 7. februara prošle godine, oko deset sati prevrnuo se na desni bok i potonuo na vezu na lokaciji između vojnog objekta Pristan i Rakite.
Tada je havarisan i takođe rashodovani stari vojni tanker za vodu PV-17, čiji je trup takođe naplavljen, pa je i taj brod pramčanim dijelom nalegao na morsko dno u plićaku gdje je bio vezan.
Riječ je o dva vojna broda koja su već godinama van operativne upotrebe u Mornarici VCG, a koje MO za sve to vrijeme, nije prodalo niti izrezalo u staro željezo, već je godinama trošilo materijalne i kadrovske resurse Mornarice VCG za njihovo čuvanje.
Minopolagač DBM-241 je sagrađen 1988.u Splitu, bio jedan od najmlađih i najmodernijih brodova nekadašnje JRM, a Crna Gora za plovilom takve namjene i karakteristika, sigurno nije imala nikakve potrebe još od 2006. kada je obnovila nezavisnost i preuzela potpunu kontrolu nad Mornaricom.
Prepušten nebrizi, brod je u nevremenu 7. februara prošle godine trpio velika naprezanja pod kojima su popustili korozijom izgriženi limovi trupa, pa je počeo primati more i polako tonuti, da bi se kada je “zaronio” dovoljno duboko da more pokulja u njegovu unutrašnjojst kroz veliku pramčanu i krmenu rampu za ukrcaj vozila i tenkova, DBM-241 u jutarnjim satima nagnuo, prevrnuo na desni bok i potonuo u relativno plitkoj vodi uz samu obalu.
Iz MO kojim je tada kao v.d. ministar rukovodio Filip Adžić (URA) “Vijestima” je neposredno nakon potonuća broda, rečeno da zbog toga niko u Mornarici i lancu komandovanja Vojskom Crne Gore neće snositi nikakvu odgovornost iako je država pretrpjela veliku štetu zbog incidenta kojeg MO tada nije ni klasifikovalo ni istraživalo kao tzv. vanredni događaj. Naime, u momentu kada je potonuo, DBM-241, kako je objašnjeno iz MO, “nije bio upisan u Flotnoj listi, pa prema tome nije ni bio na materijalnom zaduženju Mornarice”. MO je stoga zaključilo da se ovdje ne radi o tzv. vanrednom događaju kojeg bi trebalo da istražuje posebna komisija kako se to inače u viojsci radi uvijek kada su u pitanju incidenti u kojima se pričini veća materijalna šteta na naoružanju, opremi ili vojnim objektima, odnosno dođe do povređivanja ili smrti pripadnika vojske.
MO je lakonski stav prema potopnuću DBM-241 zauzelo uprkos tome što je država u ovom incidentu pretrpjela ozbiljnu štetu jer je taj brod prije nego što je potonuo, bio prodat firmi “Intertrade”, koja je prethodno uplatila avans i trebalo je da rashodovani ratni brod pretvori u sekundarnu sirovinu. Sada će, međutim, poreski obveznici morati da plate nimalo jeftinu i komplikovanu tehničku operaciju uklanjanja olupine DBM-241 iz plićaka na Luštici, a za koju se još ne zna kako i kada će biti sprovedena.
Rezanje na licu mjesta?
MO je, naime, u Planu javnih nabavki za 2024. za podizanje sa dna mora i uklanjanje olupine DBM-241 predvidjelo iznos od 363.000 eura sa PDV-om, ali na portalu javnih nabavki CEJN do sada nije zvanično objavilo tender za izbor izvođača tog posla.
Prema tvrdnjama dobro upućenog izvora “Vijesti” iz Mornarice VCG, malo je vjerovatno da će brod gabarita i težine DBM-241 biti jednostavno ukloniti, prvenstveno zbog izuzetno lošeg stanja limova na koritu koje će biti vrlo teško privremeno zakrpiti da bi se brod mogao podići i da mu se ispumpavanjem vode iz njegove unutrašnjosti i obezbjeđivanjem vodonepropusnosti trupa, može vratiti plovnost. Stoga će se, vjerovatno, olupina DBM-241 morati na licu mjesta, pod vodom, rezati u manje komade i tako postepeno dizalicom uklanjati. To će sve dodatno poskupjeti operaciju i učiniti je ekološki vrlo izazovnom jer u olupini potonulog broda i dalje ima ostataka goriva, maziva, azbesta i drugih štetnih materija.
Prije tri godine sami sebe upozoravali na opasnost
DBM-241 bio je namijenjen za iskrcavanje mornaričke pješadije, tenkova i naoružanja na neuređenu obalu. Od 2007. brod se nalazi na tzv. mrtvom vezu na Luštici. Ratni brod dug je 49,7, širok 10,2 metra, a puni deplasman mu iznosi 945 tona. Naoružan je sa dva dvocjevna topa AK-230 kalibra 30 milimetara, jednim četvorocjevnim topom M-75 kalibra 20 mm i četvorocjevnim lanserom MTU-4 za PVO rakete malog dometa “strela - 2M”. Brzinom od 12,5 čvorova pokretala su ga dva dizel motora ukupne snage 3.100 konja, a brod je mogao ukrcati šest tenkova ili šest teških topova sa vučnim vozilima i do 170 protivbrodskih mina.
Nakon što je povučen iz operativne upotrebe MVCG, DBM-241 je 2010. zamalo prodat Egiptu preko beogradske firme ‘Cofis’ koja je za njega MO ponudila 600.000 dolara, ali taj novac nije uplatila, pa je ova transakcija propala. Vlada Crne Gore je u novembru 2021. razmatrala ‘Informaciju o prodaji suvišnih plovnih objekata: pomoćni naftonosač PN-27, pomoćni vodonosač PV-17, desantni brod minopolagač DBM-241 i barkasa motorna ronilačka BRM-22’, a u tom dokumentu je jasno navedeno da su PV-17 i DBM-241 koji se već godinama nalaze na mrtvom vezu u Boki Kotorskoj, u toliko lošem stanju da im svakog časa prijeti opasnost da potonu na mjestu gdje se nalaze i izazovu brojne ekološke i druge probleme državi.
“Napominjemo da bi eventualno potonuće pomenutih brodova dovelo do ekološkog akcidenta i zagađenja mora u akvatoriju Bokokotorskog zaliva i Luke Bar, imajući u vidu količine zauljenih voda koje se nalaze u unutrašnjosti brodova”, pisalo je u dokumentu kojim se prije tri godine bavila crnogorska Vlada, uz napomenu da bi se, pošto su PV-17 i DBM-241 već godinama na mrtvom vezu koji se nalazi u rejonu Kumborskog tjesnaca, njihovim eventualnim potonućem na vezu “ugrozilo odvijanje pomorskog saobraćaja, izazvali ekološki akcident, a sanacija nastale štete bi zahtijevala visoka finansijska sredstva”.
To se upravo i dogodilo u februaru prošle godine, a ceh nečije nebrige opet će platiti građani.
Rizik i drugi rashodovani brodovi
Priča koja se dogodila tankeru PV-17 i desantnom brodu minopolagaču DBM-241 mogla bi se ponoviti i u slučaju još nekih rashodovanih brodova MVCG, povučenih proteklih godina iz operativne upotrebe, koji još nijesu prodati.
Iz MO nisu “Vijestima” konkretno odgovorili na pitanje koja je njihova strategija za što hitniju prodaju brodova koji su proglašeni viškom i izvedeni iz operativne upotrebe MVCG, a kako bi se izbjeglo njihovo dalje propadanje, obezvređivanje i sudbina koju su lani doživjeli DBM-241 i PV-17 u Boki Kotorskoj.
“MO je do sada sprovelo više postupaka za prodaju plovnih objekata: raketnih topovnjača 404 i 406 i pomoćnog broda PO-91 u skladu sa zakonskom procedurom. S obzirom da do sada nismo imali zainteresovanih kupaca, preduzećemo dalje korake kako bi se plovni objekti prodali na javnom pozivu (tenderu) shodno zakonskoj proceduri i na taj način riješiti viška plovnih objekata. Takođe, razmatrali smo mogućnost razmjene viška plovnih objekata ‘staro za novo uz doplatu’ (patrolni brodovi P-33, P-34, RTOP-404, 406 i PO-91) ali nije bilo zainteresovanih ponuđača. U narednom periodu izvršiće se procjena patrolnih brodova od strane nezavisnog procjenitelja i pokrenuti postupak prodaje u skladu sa zakonskim procedurama”, rečeno je “Vijestima”.
Bonus video:
