Iako iz Ministarstva javne uprave tvrde da se novim nacrtom zakona državnih službenika i namještenika smanjuje diskrecija starješine organa pri izboru kandidata za zasnivanje radnog odnosa, u Institutu alternativa smatraju da bi i nova odredba dovodila do problema u praksi.
Zakonska odredba po kojoj zaposlenje u javnoj upravi nije morao da dobije najbolje ocijenjeni kandidat prethodnih godina otvarala je mogućnosti za nepotizam i partijsko zapošljavanje.
I sam ministar javne uprave, Maraš Dukaj, za “Vijesti” je ranije ocijenio da je odredba Zakona o državnim službenicima i namještenicima prema kojoj rukovodilac nakon provjere sposobnosti može da izabere nekoga sa liste od tri najbolja kandidata nakon posebnog razgovora sa njima, može da bude prostor za zloupotrebe.
U nacrtu novog zakona, koji je na javnoj raspravi još desetak dana, ta odredba je izmijenjena, pa se nakon postupka provjere znanja po pravilu bira prvorangirani kandidat.
Ipak, starješina organa može izabrati i nekog drugog sa liste, nakon obavljenog razgovora sa kandidatima, ali u tom slučaju odluka se mora obrazložiti.
“Naime, važećim zakonom je propisano da se vrši izbor od prva tri kandidata, iz kog razloga predloženom izmjenom se smanjuje diskrecija starješine organa pri izboru kandidata”, piše u obrazloženju nacrta zakona.
Institut alternativa, u komentarima na nacrt zakona, tvrdi da treba brisati izuzetak od pravila da se vrši izbor najbolje ocijenjenog kandidata za izbor.
“Pratili smo identičnu odredbu do jula 2018. godine i proizvodila je iste probleme u primjeni, kao i ukidanje pravila... Ni razgovor, ni intervju, bez standardizovanih kriterijuma, ne mogu biti adekvatna kompenzacija za prethodno sprovedeni postupak provjere sposobnosti i mi smo protiv praktičnog zadržavanja ovog rješenja”, navodi se u primjedbama Instituta alternativa.
Međunarodna organizacija Freedom Haouse (FH) u izvještaju “Sloboda u svijetu” objavljenom u februaru ove godine, konstatovala je da rašireni nepotizam i dalje predstavlja problem u Crnoj Gori.
“Državni sektor dominira velikim dijelom crnogorske ekonomije, a povezani klijentelizam, kao i korupcija, predstavljaju prepreke normalnom poslovanju”, navodi se u izvještaju.
FH u izvještaju ukazuje i da se poslovi u javnom sektoru i dalje dodjeljuju putem mreža klijentelizma, podrivajući meritokratiju i ograničavajući pristup onima koji nemaju veze.
I Evropska komisija u izvještaju o napretku Crne Gore za 2023. godinu ocijenila je da su “relaksirani uslovi zapošljavanja izvor stalne zabrinutosti za zapošljavanje na temelju zasluga, kompetencije i nezavisnosti državnih službenika”. Ministar javne uprave ranije je “Vijestima” kazao da će izmjene zakona o državnim službenicima i namještenicima svakako biti u cilju profesionalizacije javne uprave, što je i jedan od zahtjeva Evropske komisije.
Posebno, tvrdi, u odnosno na postupak zapošljavanja po zaslugama i na osnovu rezultata.
“Smatramo da jedine preporuke prilikom zapošljavanja u javnom sektoru moraju biti, obrazovanje, znanje, iskustvo i posvećenost poslu”, istakao je Dukaj.
On je kazao da postupak izbora kandidata mora biti transparentan i uređen na način da ne ostavlja bilo kakvu sumnju u pogledu izbora kandidata.
Na panel diskusiji “Zapošljavanje u javnom sektoru: Izazovi i prakse”, koja je održana prošle sedmice u organizaciji Instituta alternativa, ocijenjeno je da proces sprovođenja intervjua na javnim konkursima mora biti adekvatan i transparentniji i da je neophodno sačinjavati zapisnike, detaljnije obrazlagati ocjene, ali i ukinuti naknadne razgovore sa kandidatima, kao sporno i nedovoljno regulisano rješenje, a sve u cilju izbora najboljih i sprečavanja zloupotreba.
Ocijenjeno je i da proces sprovođenja intervjua, kao dio provjere sposobnosti, i dalje nije dovoljno transparentan i adekvatno sproveden i kao takav ne garantuje da će se na javnim konkursima izabrati najbolji kandidati.
Bonus video:
