Nacrt strategije za borbu protiv korupcije ne pominje Slobodnu zonu Luke Bar i infiltraciju organizovanog kriminala u carinsku službu, riječ privatizacija se pominje samo dva puta u cijelom dokumentu, a nema ni slova o uplivu kriminalaca u policiju, pravosuđe, sektor igara na sreću, kao ni mogućim koruptivnim radnjama u energetici i poslovima gradnje malih hidrocentrala.
“Nacrt strategija za borbu protiv korupcije za period od 2024. do 2028. godine predstavlja krajnje površan dokument, fokusiran na statističke podatke i citate iz drugih izvora bez bilo kakve dublje analize ili konkretnih rješenja”, kazali su “Vijestima” juče iz Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS).
Kabinet potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Moma Koprivice objavio je prije dva dana Nacrt strategije i pozvao zainteresovane da predloge, sugestije i komentare dostave u narednih 20 dana.
“Strategija za borbu protiv korupcije definiše: strateški pravac i ciljeve u borbi protiv korupcije, prioritetne mjere za uspostavljanje efikasnog sistema za borbu protiv korupcije u javnom i privatnom sektoru, uloge i odgovornost svih subjekata što je osnov za efikasan razvoj održivog sistema za monitoring i evaluaciju sveobuhvatnog nacionalnog odgovora na korupciju”, navodi se u Nacrtu.
Nema pomena ni o infiltraciji organizovanog kriminala u policiju, obavještajnu službu i sudstvo, ali se na dvije strane razmatra problem nedostatka edukacije đaka o problemu korupcije”
Posebna pažnja, stoji u dokumentu, biće posvećena oblastima od posebnog rizika na korupciju - pravosuđu, policiji i carini, zdravstvu, obrazovanju, životnoj sredini, urbanizmu, javnim nabavkama, preduzećima u državnom ili vlasništvu opština.
Sva upozorenja sada na jednom mjestu
Tim MANS-a koji je analizirao predstavljeni tekst tvrdi da dokument ne sadrži bilo kakvu analizu o uticaju korupcije na različite sektore, poput privatizacije, energetike, prava, policije, carine, obavještajne službe, te nedostatak jasnih ciljeva i mjerljivih indikatora za praćenje napretka.
“To čini ovaj dokument neefikasnim u postavljanju osnova za stvarne reforme”, kazali su iz MANS-a “Vijestima”.
Naglašavaju da Nacrt strategije sadrži spisak zvaničnih dokumenata i statističke podatke o aktivnostima sprovedenim u periodu vladavine DPS-a.
“U njoj se kao relevantna citiraju istraživanja rađena za potrebe Agencije za sprečavanje korupcije, prema kojima ta institucija navodno uživa ogromno povjerenje javnosti, i na osnovu njih se utvrđuje aktuelno stanje. Citira se i nekoliko drugih ispitivanja javnog mnjenja bez bilo kakve analize uzroka korupcije i utvrđene percepcije građana. Zatim se doslovce navode preporuke Grupe zemalja za borbu protiv korupcije (GRECO) i prepisuju neki djelovi dokumenata koje su radili međunarodni eksperti, bez bilo kakvog detaljnijeg ulaženja u suštinu problema. Na nekoliko strana su dati i teorijski osvrti Transparency International-a i Savjeta Evrope”, objašnjavaju iz te nevladine organizacije.
Problem edukacija đaka, ne kriminalci u policiji
Iz MANS-a upozoravaju na to da je slobodnom pristupu informacijama, kao jednom od ključnih alata u borbi protiv korupcije, posvećen samo jedan pasus, koji je gotovo isključivo fokusiran na statističke podatke i nedostaje analiza elementarnih problema.
“U dijelu koji se odnosi na igre na sreću nema ni elementarnih informacija o infiltriranosti organizovanog kriminala. Nema pomena ni o infiltraciji organizovanog kriminala u policiju, obavještajnu službu i sudstvo, ali se na dvije strane razmatra problem nedostatka edukacije đaka o problemu korupcije. Veting u pravosuđu se nijednom riječju ne pominje”, preciziraju iz MANS-a.
Što se tiče javnih nabavki, naglašavaju, pominje se samo da ne postoji institucija zadužena za rješavanje konflikta interesa, i jednom rečenicom se objašnjava da korupcija može nastati u svakoj fazi tog procesa, bez bilo kakve dublje analize.
“Zanimljivo je da Strategija sadrži čak tri pasusa u vezi sa zapošljavanjem u javnom sektoru, ali u njima nema ni riječi o partijskom zapošljavanju koje je izuzetno rašireno na svim nivoima administracije, niti o partijskom kadriranju ‘po dubini’”, poručuju iz MANS-a.
Po slovo o krijumčarenju, pranju novca i privatizaciji
Posebno poglavlje u Nacrtu se odnosi na krijumčarenje akciznih roba u vezi sa korupcijom.
Iz MANS-a ističu da se “niti jednom riječju ne pominje Slobodna zona Luke Bar, niti infiltracija organizovanog kriminala u carinsku službu. Međutim, poseban dio dokumenta se odnosi na Slobodne zone, ali se u njemu, umjesto analize, citira vodič Svjetske carinske organizacije”.
“Dio koji se odnosi na sprečavanje pranja novca ne prepoznaje uloge notara, računovođa i advokata u tim poslovima, pa samim tim ne predviđa ni bilo kakve mjere za rješavanje tog problema. Ne ukazuje se čak ni na promjene u trendovima zbog dolaska ogromnog broja stranaca iz Rusije, Ukrajine i Turske…”, nalazi su MANS-a.
Naglašavaju i da se privatizacija pominje samo dva puta u dokumentu, a “nema ni elementarne analize načina na koji je korupcija uticala na taj proces”.
“A kamoli naznake bilo kakvih rješenja. Dodatno, za razliku od strateških dokumenata koje je radio prethodni režim, nova vlast privatizaciju uopšte nije prepoznala kao jednu od oblasti od posebnog rizika za korupciju”, zaključuju iz MANS-a.
Ni pomena o selektivnosti ASK-a, problemima SDT-a
Iz MANS-a još skreću pažnju na to što su u Nacrtu strategije daju statistički podaci o radu Agencije za sprečavanje korupcije i tužilaštva, ali se ne ulazi u analizu postignutih rezultata i problema u vezi sa dokazivanjem korupcije.
“Nema ni pomena o selektivnosti rada ASK-a, niti o ograničenjima u pristupu informacijama sa kojima se i dalje suočava Specijalno državno tužilaštvo”, naglasili su.
Ne pominje se, ukazuju, ni “sistematsko uništavanje dokaza o korupciji od strane bivšeg režima, koje se i dalje nastavlja zahvaljujući izuzetno kratkim rokovima za takozvano izlučivanje dokumenata, odnosno njihovo uništavanje”.
“U Strategiji se daje spisak zakona koje treba promijeniti, ali bez obrazloženja u kom pravcu te promjene treba da idu. Ona sadrži i uopštene ciljeve za koje nisu definisani nikakvi prioriteti, niti se njihova realizacija na bilo koji način može procjenjivati i mjeriti, pošto indikatori ili ne postoje ili su krajnje besmisleni. Na čak pet strana se prepisuju nadležnosti relevantnih državnih organa, bez bilo kakve analize efekata njihovog rada i problema koje treba rješavati”, ističu iz MANS-a.
Bonus video:
