Skoro tri puta više žalbi upućeno je vladinoj Komisiji u toku 2023, nego godinu prije, na odluke o izboru kandidata po raspisanim konkursima i oglasima u javnom sektoru. Iz Komisije za žalbe “Vijestima” su kazali da su se kandidati, pored ostalog, žalili jer odluke o izboru nemaju valjano obrazloženje, ali i jer, iako to zakon nalaže, o obavljenom razgovoru nije sačinjen i zapisnik...
Od ukupnog broja izjavljenih žalbi, dodaju iz vladine Komisije, oko 60 odsto je bilo osnovano.
Komisija za žalbe Vlade Crne Gore, u 2023. godini (od 01.01. do 31.12.2023) primila je 264 žalbe na odluke o izboru kandidata, po raspisanim javnim, odnosno internim oglasima i konkursima. Od toga, 193 žalbe izjavljene su na odluke o izboru državnih organa, a 71 na odluke o izboru jedinica lokalnih samouprava.
“U odnosu na prethodne godine, taj broj je znatno veći. Tako je u izvještajnoj 2022. godini, taj broj iznosio 99, od čega je 61 žalba izjavljena na odluke o izboru državnih organa, a 38 žalbi je izjavljeno na odluke o izboru jedinica lokalne samouprave. Što se tiče ocjene razlike u broju izjavljenih žalbi u izvještajnoj, u odnosu na prethodnu godinu, Komisija smatra da je rezultatima svoga rada, te visokim stepenom obezbjeđenja zaštite prava državnih i lokalnih službenika i namještenika, vratila povjerenje kandidata u institucije, što se odrazilo i na povećan broj izjavljenih žalbi”, rekli su “Vijestima”.
Najčešći žalbeni navodi, kada su u pitanju odluke o izboru, su odluke o izboru nemaju valjano obrazloženje, izabrani kandidat nema položen stručni ispit za rad u državnim organima, prigovori na postupak sprovođenja provjere znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina i žalba o obavljenom razgovoru kod starješine organa nije sačinjen zapisnik u skladu sa Zakonom o upravnom postupku.
“Od ukupnog broja izjavljenih žalbi oko 60 odsto je bilo osnovano, iz čega se zaključuje da je neophodno ojačati kadrovske službe i organizovati obuke u tom pravcu”, rekli su “Vijestima” iz Komisije za žalbe Vlade Crne Gore.
Prema izvještaju o radu Komisije za 2023. godinu, najveći broj žalbi na centralnom nivou izjavljen je protiv odluka Ministarstva unutrašnjih poslova/Uprave policije (264), Uprave prihoda i carina (133) i Ministarstva odbrane (83).
Kad su u pitanju jedinice lokalne samouprave, najveći broj žalbi izjavljen je protiv odluka Glavnog grada Podgorice (117) i Opštine Ulcinj (38).
O sistemu zapošljavanja i sprovođenju konkursa i oglasa za zapošljavanje u javnom sektoru, nevladina organizacija Institut alternativa nedavno je organizovala panel “Zapošljavanje u javnom sektoru: Izazovi i prakse”.
Saradnica na projektima u toj NVO, Bojana Pravilović, rekla je tada da je zaključak Analize, koju su predstavili, da proces sprovođenja intervjua, kao dio provjere sposobnosti, i dalje nije dovoljno transparentan i adekvatno sproveden i kao takav ne garantuje da će se na javnim konkursima izabrati najbolji kandidati.
“Jedan od glavnih problema i ograničavajućih faktora jeste činjenica da se ne sačinjavaju zapisnici sa sprovođenja intervjua, što otežava vršenje nadzora postupka zapošljavanja i sprečavanje zloupotreba”, kazala je ona i dodala da nesačinjavanje zapisnika, nedostatak obrazloženja ocjena, pokazuje da ocjene zavise od subjektivnog doživljaja i ne omogućavaju zaštitu kandidata i kandidatkinja koji se prijavljuju na javne konkurse.
“U prilog ovome ide i činjenica da imamo i primjere javnih konkursa gdje se dešava da se bira onaj kandidat koji nije prvorangirani. Najveći paradoks u čitavoj proceduri sprovođenja javnih konkursa jesu naknadni razgovori sa kandidatima i kandidatkinjama sa Liste za izbor kandidata. Međutim, ono što je možda još veći paradoks jeste činjenica da se za ove razgovore sačinjava zapisnik, za razliku od usmenih intervjua”, kazala je Pravilović.
Glavna preporuka, kako je dodala je da je potrebno propisati zakonsku obavezu Upravi za ljudske resurse da sačinjava zapisnike sa intervjua, kako bi se postigla veća transparentnost.
“Dodatno, propisati obavezu da članovi i članice komisije daju obrazloženje ocjene za svaku od kompetencija čime bi se dodatno zaštitili kandidati i smanjila šansa za subjektivnost i nejednak tretman. Potrebno je ukinuti i institut “naknadnih razgovora”, kao sporno i nedovoljno regulisano rješenje koje često ima isti fokus kao i sami usmeni intervju”, rekla je ona.
Iz Upravnog suda “Vijestima” su rekli da su u toku 2023. godine, protiv odluka Komisije za žalbe, tom sudu podnijete 417 tužbe, godinu ranije 153. Zaključno sa 28. martom ove godine, takvih tužbi bilo je 179.
Sutkinja Ustavnog suda, Ana Perović Vojinović, na panelu koji je organizovao Institut alternativa, kazala je da posljednjih godina primjećuje vrlo čestu promjenu ljudskog personala u organima koji se bave pitanjem zapošljavanja u javnom sektoru.
“Veliki problem po pitanju javnog zapošljavanja je obrazlaganje odluka, obrazlaganje svakog segmenta u procesu zapošljavanja u javnom sektoru. Procedura zapošljavanja mora da se odvija u skladu sa Zakonom o upravnom postupku. Vezano za zapošljavanje u javnom sektoru, moja najtoplija preporuka je da se intenzivno uključe obuke u domenu primjene Zakona o upravnom postupku”, rekla je Perović Vojinović.
Prema njenim riječima, najveći broj ukidanja odluka pred Upravnim sudom je zbog formalnih razloga.
Iz Komisije su kazali da je, u prošloj godini, Upravni sud potvrdio oko 90 odsto njihovih rješenja.
“Sa visokim kvalitetom rješili [smo] 999 predmeta, a što potvrđuje i procenat potvrđenih rješenja Komisije za žalbe od strane Upravnog suda - oko 90 odsto (dok je na nivou sudova taj procenat 60 do 75 odsto), koji je ujedno i najbolje ostvareni rezultat rada Komisije, u odnosu na prethodne izvještajne godine”, rekli su iz Komisije.
Komisija za žalbe, kako su rekli “Vijestima”, nije bila pozvana da učestvuje u izradi Nacrta zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima i namještenicima, za koji je javna rasprava završena 8. aprila, ali su dali osvrt na objavljeni Nacrt.
Jedan od komentara koje su uputili odnosi se i na predloženi način provjere znanja i sposobnosti - putem intervjua, što je, kažu iz Komisije za žalbe, u suprotnosti sa preporukama Evropske komisije.
“Koja posebno ukazuje da je potrebno institucionalizovati procedure zapošljavanja na zaslugama, odnosno pisani i usmeni ispit su jedan od elemenata zapošljavanja na osnovu zasluga. Pisani ispiti su obaveza za sve kategorije zaposlenih. Predloženim izmjenama se upravo krši preporuka iz 2015. godine, po kojoj je Crne Gora postupila još 2018. godine, donošenjem važećeg Zakona o državnim službenicima i namještenicima”, poručili su.
Prema podacima MJU, u 2023. godini, broj zaposlenih u javnom sektoru iznosio je 21,7 odsto ukupnog broja zaposlenih, dok je godinu ranije, taj procenat bio nešto veći - 23 odsto.
Ti podaci ne odnose se na privredna društva u većinskom vlasništvu države i opština.
Izmjene Zakona o državnim službenicima nisu kompletne
Iz Komisije za žalbe smatraju da objavljeni Nacrt izmjena i dopuna Zakona o državnim službenicima i namještenicima nije kompletan.
“Odnosno nema prelaznih i završenih odredbi, nego je navedeno ‘prelazne i završne odredbe će biti definisane kada predložena rješenja budu konačna, tj. nakon sprovedene javne rasprave’, iz čega se izvodi zaključak da se o istima neće ni raspravljati, nego će biti dopisane”, rekli su “Vijestima” i dodali da je to posebno bitno, jer je istim odredbama trebao biti regulisan status sadašnje Komisije za žalbe, koja je skoro na polovini mandata, a koja je imenovana u skladu sa važećim Zakonom o državnim službenicima i namještenicima...
Kako su rekli, “ovo bi bila treća Komisija za žalbe, od 2018, u različitom sastavu, i pored zakonskih rješenja da mandat predsjedniku i članovima traje pet godina”.
Sugerisali su i da se za obavljanje iste funkcije ne mogu propisivati različiti uslovi, kako to predviđa Nacrt, u dijelu gdje su opisani uslovi za predsjednika i članove Komisije i gdje se navodi da najmanje tri kandidata za člana Komisije moraju imati položen pravosudni ispit.
“Takođe, kao posebno se postavlja pitanje finansijske opravdanosti izmjena postojećeg zakona, budući da se formira novo pravno lice (Administrativni centar državnih komisija, Upravni odbor, direktor Centra), koji će u svom sastavu imati različite službe: služba za ljudske resurse, služba za finansije, služba za javne nabavke, služba za IT podršku, arhiva centra…, a za koje će biti potrebno obezbijediti službene prostorije - kancelarije, kancelarijski namještaj, kancelarijski materijal, IT opremu”, neki su od komentara Komisije na nacrt zakona.
Bonus video:
