Za istoriju razdoblje od 85 godina nije dug period. Za život, ne samo čovjeka, nego i grada, jeste. Tako je Nikšić, prije Drugog svjetskog rata, bio prvi grad u bivšoj Jugoslaviji po broju pročitanih knjiga. Vjerovatno se u to doba tako nešto moglo i očekivati, ako se zna da je prvo kulturno-prosvjetno udruženje u gradu pod Trebjesom osnovano 1881. godine i da je to bilo Društvo nikšićke čitaonice.
Danas takva statistika ne postoji, ali sagovornici “Vijesti” smatraju da za Nikšićane i dobru knjigu i dalje ima nade.
Prve institucije kulture u oslobođenom Nikšiću bile su biblioteke, što je i razumljivo ako se znalo za ljubav Nikšićana prema knjigama i čitanju. U decembru 1944. godine otvorene su Narodna biblioteka, sa više od 3.000 svezaka, i omladinska, čiji fond je bio nekoliko stotina knjiga. Danas u gradu, koji je ne tako davno smatran centrom kulture u Crnoj Gori, postoji jedna biblioteka, ne računajući školske i one na fakultetima.
“Trenutno imamo više od 800 redovnih korisnika u Odjeljenju za odrasle i više od 300 članova Dječije biblioteke. Manji broj članova u Odjeljenju za djecu je zbog toga što oni većinom koriste svoje školske biblioteke, ali broj grupnih posjeta dječijoj biblioteci (25 ih je bilo u toku prošle godine), broj učenika koji organizovano dođu iz škola kada organizujemo druženja sa dječijim piscima, kao i broj članova našeg Kluba malih-velikih pisaca, govori o tome da među najmlađim sugrađanima postoji jedan broj njih koji su svjesni značaja i vrijednosti knjige. Taj procenat još uvijek nije na zadovoljavajućem nivou, ali svi u obrazovanju, kulturi, ali prije svega u porodici, moramo da radimo na tome da se čitalačke navike razvijaju od malih nogu kako bismo postigli cilj, a to je puna čitalačka pismenost koja je preduslov i funkcionalne i medijske pismenosti”, kazala je “Vijestima” direktorica JU Narodna biblioteka “Njegoš” Bojana Obradović.
Prema njenim riječima, broj korisnika se iz godine u godinu uvećava, iako može i treba da bude mnogo veći.
“Struktura učlanjenih i korisnika čitaonice je heterogena, pa imamo učenike srednjih škola, studente, postdiplomce, slijepa i slabovida lica, ali i sredovječnu populaciju i pripadnike treće dobi, što svjedoči o našem nastojanju da skrenemo pažnja na važnu ulogu bibliotečke djelatnosti u kampanji čitanja koju sprovodimo, a kojoj doprinosimo i kontinuiranom obnovom knjižnih fondova”, istakla je direktorica Biblioteke.
Biblioteka “Njegoš”, koja baštini istoriju dugu 143 godine, od osnivanja Društva nikšićke čitaonice, ima fond više od 65 hiljada bibliotečkih jedinica u Odjeljenju za odrasle i više od 12 hiljada u Odjeljenju za djecu.
“Taj broj se svakodnevno uvećava popisivanjem i uvođenjem u Cobiss sistem novih knjiga koje nam stižu putem poklona ili donacija. U 2023. godini naš fond smo uvećali za preko dvije hiljade naslova, koji su pristigli iz Odjeljenja za obradu bibliotečkog materijala u pozajmna odjeljenja. Radi se o naslovima iz oblasti beletristike, o stručnim i naučnim knjigama, enciklopedijama, rječnicima, knjigama na stranim jezicima i raritetnim knjigama”, kazala je Obradović.
Ona je navela da imaju i stručnu, kao i literaturu na stranim jezicima, ali i više od 300 raritetnih izdanja, koja su starija od 100 godina. Prema njenim riječima, svakodnevno sprovode kampanju čitanja, organizuju književne večeri, tribine, okrugle stolove, a imaju i Klub čitalaca u Odjeljenju za odrasle, čiji članovi se okupljaju jednom mjesečno.
“To govori da u Nikšiću postoji kultura čitanja i da ona nije nestala, iako na nju moramo iznova podsjećati kako bismo što više ljudi, naročito mladih, vratili knjizi.”, zaključila je Obradović.
Bibliotekarka u Gimnaziji “Stojan Cerović” Jelena Rojević kazala je da školska biblioteka raspolaže sa fondom od 22.000 knjiga.
“Posjećenost je izrazito velika, jer kroz rad Bibliotečke sekcije, koja broji 30 članova, odrađujemo mnoge vannastavne aktivnosti, koje se, kroz bogat sadržaj, uspješno realizuju tokom školske kalendarske godine...”, istakla je Rojević.
Do septembra 1890. godine Nikšićani su knjigu mogli da kupe u mješovitoj trgovini braće Šobajić. Te godine Niko Ivanković otvara prvu knjižaru u Nikšiću, gradu koji je imao nešto preko 1.500 stanovnika. Poslije skoro 135 godina, Nikšić ima skoro 67.000 stanovnika i svega dvije knjižare, Gradsku i Narodnu. Ostale knjižare su uglavnom radnje gdje su knjige toliko rijetke, da kupci te knjižare i ne doživljavaju kao prodavnice knjiga.
Milodarka Đurđevac u Gradskoj knjižari radi skoro 14 godina i kaže da Nikšićani i dalje kupuju knjige, a da je posebno raduje što se mladi sve češće odlučuju da za rođendan poklone knjigu.
“Možda je iznenađujuće, ali Nikšićani baš kupuju knjige i nijesu izgubili tu naviku. I mladi sve češće dolaze i za rođendane ili praznike traže da kupe knjigu. Odrasli, čini mi se, više djeci kupuju knjige što je dobro jer ih na taj način od malih nogu uče čitalačkoj navici i pravim vrijednostima”, kaže Đurđevac.
Uglavnom se traže novija izdanja, bestseleri, a prema njenim riječima, dosta se kupuju i knjige domaćih autora. Cijene knjiga su od sedam-osam eura do 20 i više, a Gradska knjiga se, prema njenim riječima, trudi da prati izdavaštvo i da uvijek ima najnovije naslove.
Bonus video:
