Zastarjeli medijski zakoni, prijetnje i pritisci, niske zarade, cenzura i samocenzura, samo su dio problema koji i ove godine opterećuju medijsku zajednicu.
Povodom Svjetskog dana slobode medija, 3. maja, sagovornici “Vijesti” ističu da ovaj dan dočekujemo sa sličnim problemima kao i prethodnih godina, ali i da je ukupan ambijent za funkcionisanje medija ostao približno isti.
Potpredsjednica Sindikata medija Crne Gore (SMCG) Marijana Camović Veličković ocijenila je da je izostao očekivani i najavljivani napredak u ekonomskom smislu kada su zaposleni u pitanju.
“… Iako je u pojedinim medijima došlo do uvećanja zarada, zbog inflacije je kvalitet života ostao isti. Takođe, isti je i prosjek zarada u ovom sektoru, a to je ispod državnog prosjeka od 800 eura, što je i ranije bio slučaj – da smo na začelju po primanjima, a na vrhu po očekivanjima društva od nas”, smatra Camović Veličković.
Ona je naglasila da su cenzura i samocenzura, prema svjedočenju koleginica i kolega, prisutne u istoj mjeri, kao i uticaj urednika i ostalih na njihov rad.
“Tome treba dodati i česte pritiske, prijetnje i slično, koje dolaze od visokopozicioniranih državnih zvaničnika. To je, naravno, za svaku osudu jer se mora imati obzira prema ranjivosti medijskih radnika koji su stalno na vjetrometini i rastrzani između interesa svojih poslodavaca, uslova u kojima rade, političara i biznismena koji ne prezaju ni od čega”, istakla je Camović Veličković.
Ona je naglasila da policija i tužilaštvo iz godine u godinu efikasnije postupaju u novim slučajevima napada na novinare kojih je u 2023. godini bilo 16, ali ih je u ovoj već devet, tako da se opet mora konstatovati trend rasta i istaći da je čak pet slučajeva povezano sa političarima i biznismenima.
“Dio odgovornosti je i na redakcijama koje ne rade na unapređenju zaštite na radu i politika procjene rizika, zaštite položaja zaposlenih u psihičkom i socijalnom smislu i generalno nedostatak brige o zaposlenom kojem se ispostavljaju nemogući zahtjevi...”, kazala je Camović Veličković.
Ona je kazala da sve to utiče na stepen slobode medija, ali i zaposlenih kao njihovog neodvojivog i osnovnog dijela.
“Novi propisi koji će stupiti na snagu usvajanjem seta medijskih zakona samo će u teoriji poboljšati stanje u ovoj oblasti, ali dok se poslodavci suštinski ne odluče za napredak, a to je davanje sloboda i prava zaposlenima kroz granski kolektivni ugovor, do napretka ne može ni doći”, upozorila je Camović Veličković.
Istakla je i da je nerješavanje starih slučajeva napada na novinare, prije svega ubistva Duška Jovanovića koje se desilo prije 20 godina, definitivno “kamen o vratu” Crnoj Gori.
Nereformisani zakoni i partijski uticaji
Direktor nevladine organizacije Media centar Goran Đurović smatra da je dio medija i dalje više u funkciji propagande jednog dijela partija na vlasti i opoziciji, dok se svega nekoliko njih i dalje trude da budu profesionalni.
“Neki to nazivaju polarizacijom, ali se ta polarizacija dominantno odnosi na one koji su prihvatili da budu plaćeni za propagandu i onaj manji broj koji želi da sačuva profesiju”, kazao je “Vijestima”.
Đurović je istakao i da Svjetski dan slobode medija dočekujemo sa nereformisanim zakonskim okruženjem za rad medija, a posljedica je još uvijek jak neprimjereni partijski uticaj na Radio-televiziju Crne Gore (RTCG).
“Čuli smo ovih dana izjave poslanika dijela vlasti da je RTCG sada dobar jer sve partije mogu da saopšte što god hoće, odnosno svi oni iz vlasti mogu da pozovu generalnog direktora kad im treba objava na RTCG. Sa druge strane, dio poslanika vlasti nije zadovoljan RTCG jer su na svojoj koži osjetili kako se stvari mogu lako vratiti na period DPS kontrole. Bez dobrih zakona nema slobode medija, ali ni kvalitetnog informisanja javnosti, a tome moraju da služe mediji. Dobre zakone treba da donesu partije na vlasti a do sada su svi pokazali da ne žele slobodu, nego kontrolu”, ocijenio je Đurović.
On je naglasio da je Svjetski dan slobode medija još jedna prilika da se prisjetimo svih problema koji nas čekaju, a koje aktuelna politička elita teško može da riješi.
Sloboda ugrožena političkim miješanjem i napadima
Crnogorski Ustav i zakoni garantuju slobodu govora i izražavanja, ali je sloboda medija i dalje ugrožena političkim miješanjem, nekažnjenim napadima na novinare i ekonomskim pritiscima.
To se, kao i prethodne godine, navodi u Svjetskom indeksu slobode medija za 2024, koji je objavila međunarodna organizacija Reporteri bez granica (RSF), povodom 3. maja - Svjetskog dana slobode medija.
Crna Gora je nazadovala za jednu poziciju i sada je 40. na listi od 180 zemalja. Kad su u pitanju zemlje regiona, najbolje je rangirana Sjeverna Makedonija (36), dok je Crna Gora ispred članica Evropske unije Slovenije (42) i Hrvatske (48). Slijede Kosovo (75), Bosna i Hercegovina (81), Srbija (98) i Albanija (99).
Crna Gora ima uticajne medijske kuće i uređivačke politike koje građanima omogućavaju da o svim važnim temama budu sveobuhvatno informisani, ali nema novinare čija primanja odgovaraju njihovoj ulozi u društvu, ocijenio je generalni direktor Direktorata za medije u Ministarstvu kulture i medija, Neđeljko Rudović.
Rudović je agenciji MINA kazao da je sloboda medija u Crnoj Gori poboljšana, ali da treba stvoriti klimu u kojoj se ne tolerišu pritisci, prijetnje, omalovažavanje, a kamoli bilo kakvi napadi na novinare.
On je, govoreći o izvještaju Amnesty Internationala, u kome je takođe ocijenjeno da je sloboda medija u Crnoj Gori poboljšana, rekao da je jedan od kriterijuma za tu ocjenu bila oslobađajuća presuda istraživačkom novinaru Jovu Martinoviću.
Rudović je ukazao da se u dokumentu upozorava da još nijesu rasvijetljeni slučajevi teških napada na novinare u prošlosti.
Govoreći o standardu novinara, Rudović je kazao da su, kada su pripremali Medijsku strategiju, kontaktirali sve aktivne medije, kojih je oko 180, i od njih dobili podatke da u crnogorskim medijima radi oko 2,2 hiljade novinara, fotoreportera, snimatelja.
On je rekao da je prosječna plata u medijima ispod prosječne plate u Crnoj Gori i da to govori da je medijska industrija u krizi.
“Kako izdržati da se bavimo novinarstvom”
Ministarka kulture i medija Tamara Vujović juče je poručila da je sloboda izražavanja stub demokratije i da 3. maj donosioce odluka podsjeća na dužnost da osiguraju i podrže slobodu medija, mišljenja i izražavanja.
“To uključuje uslove za profesionalan i kvalitetan rad novinara, efikasnu zaštitu, brzu reakciju nadležnih i pravedne i temeljne istrage o svim napadima, prijetnjama, zastrašivanjima”, kazala je Vujović.
Slobodni i profesionalni mediji treba da budu temeljno opredjeljenje čitavog društva, saopštila ja Agencija za elektronske medije (AEM), poručivši da će medijska pismenost i njeno jačanje kod stručne, a naročito laičke javnosti još snažnije biti u fokusu te institucije.
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) juče su poručili da Crna Gora neće obezbijediti sve uslove za ostvarivanje slobode medija dok se ne rasvijetli ubistvo Duška Jovanovića, pokušaj ubistva Tufika Softića i Olivere Lakić.
U saopštenju Instituta za medije navodi se da bez kritički orijentisanih, slobodnih, hrabrih novinarki i novinara, mnogi korupcionaški i kriminalni poslovi bi ostali zataškani i neotkriveni, slobode i prava ugroženi, ranjivi ne bi dobili prostor koji im pripada, a centri moći bi preuzeli potpunu kontrolu nad javnom sferom.
Iz NVO 35 mm upitali su “kako izdržati da se bavimo novinarstvom u Crnoj Gori”, dok su iz Centra za građansko obrazovanje (CGO) ocijenili da se 3. maj obilježava bez napretka u oblasti medija.
Svjetski dan slobode medija juče su čestitali predstavnici političkih partija, pojedini ministri, premijer Milojko Spajić, potpredsjednica Skupštine Zdenka Popović…
Bonus video:
