U februaru je napunila 90 godina, noge su joj “otežale” i metri postali kilometri, ali od zavjeta datog sebi ne odustaje - Dragica Gaga Abramović, Nikšićanka koja deceniju i po živi u Podgorici, i ovog 9. maja je došla da obiđe grob narodnog heroja Čedomira Ljuba Čupića, junaka njene mladosti.
Njoj je nepisana obaveza već decenijama postala obilazak i održavanje Ljubovog groba, koji je 1967. godine, u znak zahvalnosti, podigao grad Nikšić.
“Dok sam živa i dok budem mogla dolaziću da obiđem grobove mojih najbližih i Ljubov grob. Uvijek kada dođem vrate mi se uspomene na taj dan kada je Ljubo osuđen i strijeljan, na njegov osmjeh i herojsko držanje. Jedna novinarka je napisala da sam ja živi svjedok zadnje ure Ljuba Čupića. Sjećam se da su ljotićevci, sve ih poimenice znam, koji su bili na balkonu u pozorištu, kada je Ljubu brzo izrečena presuda, uzviknuli: ‘Živjela pravda’. A danas traže da u Podgorici ulica ponese ime jednog od tih ljotićevica”, kaže ona dok čisti Ljubov grob.
Donijeli su cvijeće i drugi osim nje, ali se niko nije sjetio da grob očisti. A njoj je žao što joj godine i zdravlje ne dozvoljavaju da redovno dođe i čisti grob, kao što je to nekada radila.
“Teško je da se ovakve stvari zaboravljaju. Da sam tu, došla bih češće i koliko god mogu oprala grob, kao što sam to uvijek radila. Nije Ljubo zaslužio da se ovako odnose prema njegovom grobu”, kaže ona i podsjeća kako su na Ljuba zaboravili svi dok “Vijesti” nijesu saznali za nju i prije više od deceniju objavile priču.
“Od tada se o Ljubu češće priča. Spomenik mu podigoše koji mnogi danas kite cvijećem, mada vjerujem da veliki broj njih ni danas ne zna gdje je Ljubo sahranjen”, kaže staronikšićanka koja je kao bosonoga klinka trčala, zajedno sa ostalom djecom, za povorkom koja je Ljuba vodila na strijeljanje.
Abramović sa ponosom ističe da nikada neće zaboraviti Ljubove podignute svezane ruke u znak pozdrava, osmijeh koji prkosi smrti, ponos i gordost koja se rijetko sreće. Ljubov osmijeh, postao je simbol borbe protiv fažizma.
“Ne pamtim šta je juče bilo, ali tog devetog maja se sjećam kao da je danas bilo. Sjećam se njegovog osmjeha, povorke koja ga je vodila na strijeljanje, kolone duž Trga i njegove majke sa krpom na glavi koja je sa prozora, u kući Jovana Pekića, pratila sina. Ljubo je digao ruke u znak pozdrava i produžio”, prisjeća se Gaga 9. maja 1942. godine.
Voli kaže, da u Podgorici okupi komšije i da im priča o Ljubu, da čuva, kako ističe, sjećanje na nikšićkog, crnogorskog Če Gevaru.
Čupića su četnici zarobili 1942. godine na Kablenoj glavici kod Nikšića i organizovali javno suđenje. Strijeljan je na Petrovoj glavici u starom groblju, iza crkve Svetih apostola Petra i Pavla, a za narodnog heroja je proglašen 10. jula 1953. godine.
Na nikšićkom Trgu je 2018. godine povodom 13. jula, Dana državnosti, svečano otkriven spomenik narodnom heroju čiji je osmijeh obišao svijet i ušao u legendu, borcu čiji lik su (zlo)upotrebljavali mnogi, ali čiji grob posjećuju rijetki.
Istog dana kada je Ljubo strijeljan, na drugom kraju grada, ispod Trebjese, u poslijepodnevnim satima, obješena je njegova drugarica po pušci i idejama, sedamnaestogodišnja Joka Baletić, koja je uhapšena zajedno sa njim. Očevici su pričali da je prkoseći naprijatelju, sama stavila omču oko vrata.
Na konstataciju novinarke da je Joka Baletić nepravedno zaboravljena, a da je njeno herojstvo možda i veće od Čupića, imajući u vidu činjenicu da je više od deset godina bila mlađa od njega, Gaga kaže da je boli što se o Joki malo priča. A Joku su zaobišli i prilikom dodjele ordena narodnog heroja, mada je njena odvažnost davno nadrasla ordenje.
“Sramota je ijednu žrtvu izostaviti, a posebno nju. Ni zakoračila u život u nije, a poginula je”, kaže Gaga.
Spomenik pod Trebjesom, na kome su upisana Jokina i Ljubova imena, kao i imena još 30 zarobljenih boraca koje su strijeljali italijanski okupatori 1942. godine, podignut je 18. septembra 1987. godine. Na kružnom dijelu spomenika, na postolju od betona, izlivena su 32 mjesta na kojima su ugrađene 32 granitne ploče sa uklesanim imenima poginulih boraca. Na prvoj je uklesan tekst: “Vašem junaštvu vjekovima će pokoljenja da se dive”.
Bonus video:
