Bošnjačka stranka i Medžlis Islamske zajednice u Pljevljima povukli su zahtjev, podnijet u novembru prošle godine, kojim su tražili da se jedna ulica ili glavni trg u Pljevljima nazovu imenom Husein-paše Boljanića.
Na taj korak su se odlučili nakon što je nedavno Savjet za davanje naziva naselja ulica i trgova prihvatio predlog Odbora Islamske zajednice u Pljevljima i Bošnjačke stranke i predložio da se dio Ulice Vuka Kneževića u centru grada, preimenuje u ulicu Husein-paše Boljanića, što, smatraju predlagači, nije u skladu sa njihovim zahtjevom.
“Povodom Vašeg predloga da se dio Ulice Vuka Kneževića od Sahat kule do raskrsnice sa Glasinačkom ulicom, nazove imenom Husein-paše Boljanića, stava smo da navedeni predlog nije u skladu sa našim zahtjevom i da ne opravdava očekivanja i ne nosi adekvatno težinu života i djela ovog pljevaljskog velikana, te zahtijevamo da se predmetni predlog povuče dok u dogovoru sa predstavnicima Medžlisa Islamske zajednice u Pljevljima ne utvrdimo drugo odgovarajuće rješenje, odnosno dok vam ne dostavimo predlog drugih ulica, koje bi opravdano nosile ime Husein-paše Boljanića. Stoga, uz uvažavanje Vašeg savjesnog komšijskog odnosa i zalaganja za ispravku nepravde prema velikanu Husein-paši Boljaniću molimo Vas da se utvrđeni predlog povuče do pronalaska nekog drugog adekvatnog rješenja”, navodi se u odgovoru OO Bošnjačke stranke, Savjetu za davanje naselja, ulica i trgova.
Savjet, čiji je predsjednik odbornik Nove Božidar Jelovac, prihvatio je sredinom aprila zahtjev i predložio da se imenom Husein paše Boljanića nazove dio Ulice Vuka Kneževića, ispred ulaza u istoimenu džamiju.
Husein Paša Boljanić rođen je u pljevaljskom selu Boljanići. U drugoj polovini 16. vijeka zauzimao je značajne državne i vojne položaje u Osmanskom carstvu. Između ostalog, bio je sandžakbeg Bosanskog i Hercegovačkog sandžaka, a zvanje paše dobio je kao namjesnik Egipta (Misira). Zahvaljujući tome, vremenom je stekao veliko bogatstvo. Kao i mnoge druge istaknute ličnosti Osmanskog carstava, i Husein-paša je dio materijalnih i novčanih sredstava zavještao (uvakufio) za opšte korisne namjene u rodnom kraju. Njegovim novcem u Pljevljima podignuta je džamija u centru Pljevalja, a osim nje izgrađen je i karavan-saraj, medresa, han, javna kuhinja. Sve građevine je zavještao i stavio da ih koriste stanovnici tadašnje Taslidže, a današnjih Pljevalja.
Obrazlažući razloge zbog kojih su prihvatili predlog, Jelovac je ranije kazao “Vijestima” da je u ovim burnim vremenima potrebno da tražimo dobre primjere iz prošlosti, i da na tome gradimo današnjicu i budućnost.
“U Pljevljima postoji jedan određen dio stanovništva, a to su pripadnici muslinanske i bošnjačke zajednice koji doživljavaju Husein-pašu kao svog predstavnika i pošto imamo takvu situaciju, a mi živimo zajedno smatramo da ti ljudi treba da se ispoštuju i nemamo ništa protiv da jedna ulica ponese ime Husein paše Boljanića čovjeka koji je silom ili milom otišao u 16. vijeku u Trursku vojsku i postao predstavnik te iste vojske koja je silom došla na ove prostore. Pljevljaci islamske vjeroispovjesti poštuju Husein-pašu Boljanićua i po tome što je ostavio bitnu zadužbinu Husein pašinu džamiju. S druge strane, postoji tvrdnja da je u vrijeme turskog ropstva i manastir Svete Trojice sačuvan zahvaljujući imenu Husein paše Boljanića. Poslije velike seobe Srba pod vođstvom patrijarha Arsenija Čarnojevića kada su se turske vlasti svetile pravoslavnim Srbima, od Sarajeva pa do Kosova polja, porušeni su svi manastiri od strane turske vojske (Mileševa Banja kod Priboja, Dbrun, Davidovica, Kumanica i mnogi drugi) a jedinio je ostao sačuvan manastir Svete Trojice. Pravoslavni Srbi su to na lijep vratili odužili 1912. godine kada je ušla vojska Kraljevine Srbije i oslobodila Pljevlja 27. oktobra 1912. godine. Sačuvana je i Husein pašina džamija i sve druge džamije u Pljevljima”, rekao je Jelovac.
Istakao je da sadašnja skupštinska većina u Pljevljima nema namjeru da bilo kome uskraćuje prava.
Podsjetio je da je ovaj predlog u Skupštinu stigao još 201.6 godine i da ga je tadašnja skupštinska većina nikad nije razmatrala.
Ne vide potrebu za Titovom ulicom
Na istoj sjednici kada je prihvaćen zahtjev BS i Medžlisa islamske zajednice Savjet je odbio predlog Organizacije boraca NOR-a da se nekoj ulica u Pljevljima da ime maršala Tita.
“To smo odbili jer je nekad glavna ulica u Pljevljima nosila to ime. U međuvremenu ona je ukinuta i ne vidimo potrebu da se opet nekoj ulici u Pljevljima da ime maršala Tita”, rekao je Jelovac.
Opštinski odbor Socijaldemokratske partije Pljevalja još 2016. pokrenuo je inicijativu da se glavnoj ulici u Pljevljima vrati nekadašnje ime maršala Tita, umjesto sadašnjeg naziva Kralja Petra I. Ova partija je organizovala i akcija prikupljanja potpisa peticije za vraćanje nekadašnjeg imena glavne ulice, ali inicijativa se nikada nije našla na dnevnom redu lokalnog parlamenta.
Ulica maršala Tita u Pljevljima preimenovana je u Ulicu kralja Petra I početkom devedesetih godina prošlog vijeka, u vrijeme kada je u Pljevljima na vlasti bio jedinstveni DPS.
Bonus video:
