To je bila tek polovina iznosa planiranog za ulaganja u ovoj oblasti. Uglavnom se radilo o projektima deponija, odlagališta, reciklaža, kanalizacionih i otpadnih voda, vodosnabdijevanju... I nesporno se radilo o iznimno niskim ulaganjima u oblast zaštite prirode i prostora (u kojem svi živimo).
Istovremeno, u protekloj deceniji je iz Zapadnobalkanskog investicionog okvira, iz oblasti zaštite životne sredine, obezbijeđena realizacija samo četiri velika infrastrukturna projekta. Vrijednost je 156,7 miliona eura. Od toga je bespovratna pomoć Evropske Unije 69,5 miliona ili 44 odsto ukupne sume. Ali, završetak projekata treba očekivati tek u naredne dvije i četiri godine.
Ove podatke o ulaganjima u oblast životne sredine je Akcija za socijalnu pravdu (ASP) dobila od Uprave za kapitalne projekte i Ministarstva evropskih poslova posredstvom Zakona o slobodnom pristupu informacijama. I ASP ih uzima kao pouzdane jedino ako su kao takvi dostavljeni od državnih organa.
Crna Gora ima brojne probleme u zaštiti životne sredine.
Za regulisanje različitih vrsta otpada po evropskim standardima, za uspostavljanje kvalitetnih sistema otpadnih i kanalizacionih voda, kvalitetnih sistema vodosnabdijevanja, za energetsku efikasnost, za zaštitu šuma i mora, za zaštitu od požara i sve izraženijih klimatskih promjena, za očuvanje biodiverziteta kopna i mora, za odgovarajuće upravljanje zaštićenim područjima prirode...procjenjuje se da će biti potrebne stotine miliona eura.
Ipak, nadležni organi izbjegavaju da iznose cifre. U ključnim oblastima (otpad, otpadne vode, klima, zaštićena područja) tek treba da se angažuju eksperti da procijene koliko će koštati...
Sa druge strane, evropski fondovi su dosta izdašni i značajan iznos novca se može povući za zaštitu prirode i životnu sredinu. No, troma (i/ili nedovoljno spremna) javna administracija ne uspijeva da ga obezbijedi u većem iznosu. Ne uspijeva, iako milioni već „kucaju“ na crnogorska vrata...
O Poglavlju 27 u procesu evropskih integracija, koje se odnosi na životnu sredinu i klimatske promjene, u domaćoj javnosti malo se govori. Mnogi ga dovoljno i ne razumiju. I ne žele da ga razumiju. Brz ritam življenja i u dobroj mjeri siromašni životi poklekli su pred nekim drugim javnim prioritetima. Stoga je zdrava životna sredina i borba za nju u drugom planu.
Neki bi kazali – nažalost je u drugom planu...
Ipak, u procesu evropskih integracija Poglavlje 27 je vjerovatno najizazovnije. Ne samo zato što je potrebno obezbijediti stotine miliona eura da zemlja ispuni tražene evropske standarde u zaštiti, upravljanju, gazdovanju prostorom i prirodom. Već i što je potrebno iskristalisati domaću svijest o značaju te oblasti.
U okviru ove oblasti poseban je izazov i harmonizacija domaćih zakona sa evropskim pravom, odnosno dio takozvanog horizontalnog zakonodavstva.
Upravo izrađena ASP-ova analiza „Još mnogo koraka ka EU direktivama“ ocjenjivala je usklađenosti deset nacionalnih zakona iz oblasti životne sredine sa najvažnijim evropskim direktivama. Isključena je pri tome ocjena da li je Crna Gora istovremeno ispunila svoju obavezu da donese povezana strateška dokumenta, ili dio same primjene zakona u praksi.
Analiza je pokazala da dio nacionalnih zakona postiže značajnu usklađenost sa evropskim direktivama, pri čemu se ta usaglašenost postiže ili direktno kroz zakonske odredbe, ili kroz odgovarajuća podzakonska akta. Takođe je primjetno da se određene norme ne prenose na dosljedan način, odnosno u duhu evropskog propisa, što ostavlja prostor za različita tumačenja.
Ipak, dijelu zakona potrebno je značajno usklađivanje sa evropskim pravom, a kao najzahtjevniji su upravljanje različitim vrstama otpada, zaštita šuma i klimatska pitanja (koja treba da odrede buduću sudbinu jedine termoelektrane u zemlji – Termoelektrane Pljevlja).
Međutim, harmonizacija je neophodna.
I ona mora biti brža.
Posebno u oblasti zaštite životne sredine i klimatskih promjena. Oblasti koja je u ovoj zemlji godinama neopravdano zapostavljana. I gdje su brojni problemi zaštite prirode i okruženja „zavlačeni pod tepih“ i o njima se glasno ćutalo.
Vrijeme je da se ta ćutnja prekine.
Akcija za socijalnu pravdu
Ovaj tekst kreiran je kroz projekat “Kvalitetnijim zakonima za bolju zaštitu životne sredine” koji realizuje Akcija za socijalnu pravdu. Projekat je podržan od strane NVO Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore (CZIP), NVO Sjeverna zemlja, NVO Društvo mladih ekologa Nikšić (DMEN) i NVO Green Home, u okviru projekta „Osnaživanje učešća civilnog društva u oblasti životne sredine u procesu pristupanja EU (4E)“ koji finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija.
Sadržaj ovog teksta isključiva je odgovornost Akcije za socijalnu pravdu i ne odražava nužno stavove NVO CZIP, NVO Sjeverne zemlje, NVO DMEN, NVO Green Homa-a, Evropske unije ili Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija.
