Koordinator američkog Stejt departmenta za globalnu borbu protiv korupcije Ričard Nefju ocijenio je u intervjuu za Glas Amerike da su napori koje je Crna Gora uložila u procesu pristupanja Evropskoj uniji i borbi protiv korupcije značajni, ali da joj tek predstoje brojne reforme i aktivnosti.
Nefju, koji je prošle nedjelje u boravio u Crnoj Gori, rekao je i da brine zbog nezavisnosti i efikasnosti pravosuđa, te da je izazov i partijsko zapošljavanje. Istakao je, međutim, da su mu predstavnici crnogorske vlade prenijeli da su riješeni da se pozabave tim pitanjima.
Poručio je i da vjeruje da su sankcije efikasna strategija američke administracije za borbu protiv korupcije na Zapadnom Balkanu.
Glas Amerike: Crna Gora je u srijedu napravila značajan korak u procesu pristupanja Evropskoj uniji, nakon što je dobila pozitivan Izvještaj o ispunjavanju o ispunjenju privremenih mjerila za poglavlja 23 i 24 (IBAR). Eksperti to pozdravljaju, ali i ističu da je sada pravi izazov postići konkretne rezultate, između ostalog u borbi protiv korupcije. Vi ste prošle nedjelje boravili u Crnoj Gori. Da li vjerujete da crnogorska Vlada može da ostvari te rezultate?
Nefju: Crna Gora je do sada preduzela značajne korake. Ostvarila je značajna dostignuća i Crnogorci bi trebalo bi da bude ponosni na sav rad uložen u borbu protiv korupcije i sve napore u procesu pristupanja Evropskoj uniji. To je veoma značajno. Međutim, ono što je postignuto je tek početak širokog niza aktivnosti, reformi i posla koji treba obaviti. I to nije pitanje koje se tiče samo Crne Gore, već i svake zemlje u regionu i svijetu, a to je da je broj reformi i aktivnosti koje i dalje treba preduzeti je ogroman, jer korupmirani akteri uvijek pokušavaju da pronađu nove slabosti. Zbog toga se napori i rad moraju nastaviti.
Glas Amerike: Koji Vas trendovi najviše zabrinjavaju kada je riječ o korupciji u Crnoj Gori i gdje očekujete te konkretne rezultate u borbi protiv tog problema?
Nefju: Trendovi koje vidimo su isti kao i širom regiona. Vidimo opasnost od ranjivosti na aktere koji pokušavaju da koriste korupciju kao oružje. Rizike koji se tiču toga da li tužioci mogu da gone svoje slučajeve, da li je očuvana nezavisnost pravosuđa. Vidimo i mnogo rizika kada je riječ o tome da građani ne vide da se postiže napredak i da se mora više uraditi. Od predstavnika vlade, i svakako od aktera iz civilnog društva i drugih samo čuo da postoji istinska riješenost da se direktno rešavaju ti izazovi. I taj pristup je neophodan da bi ste bili uspješni.
Glas Amerike: Upravo predstavnici civilnog društva u Crnoj Gori ocjenjuju da hapšenja i suđenja nisu dovoljna, da su potrebne presude. Šta su prepreke da u Crnoj Gori bude više presuda izrečenih za slučajeve korupcije?
Nefju: Dio toga se jednostavno tiče procesa vladavine prava. Uvijek će biti kritika kada je riječ o toj oblasti, da vidimo hapšenja, krivična gonjenja ali ne i presude i da je za njih potrebno dugo vremena. I riječ je o stvarnim primjedbama. Mi radimo što možemo da podržimo Crnu Goru. I mislim da Crna Gora razmatra ulaganja u pobošljanje efikasnosti pravosudnog procesa...Vidimo da treba uložiti još napora da se potencijalno poveća efikasnost pravosudnog sistema. I razmatramo načine da sarađujemo sa tužiocima i sudskim vlastima na tome.
Glas Amerike: Ima i primjedbi u pogledu nezavisnosti i političkog uticaja na pravosuđe u Crnoj Gori. Da li i Vas to zabrinjava?
Nefju: Brinemo zbog nezavisnosti pravosuđa širom svijeta. I svugdje gdje idem, jasno poručujem da je očuvanje nezavisnosti tužilaca i pravosuđa apsolutno važno. I to je pitanje koje su svakako pokrenule organizacije iz civilnog društva i riječ je o nečem što ja smatram prilično ozbiljnim. I kada sam razgovarao sa vladom, vidio sam stvarnu riješenost da se osigura održavanje nezavisnosti pravosudnih institucija. Nadam se i svakako bi proces pristupanja Evropskoj uniji trebalo da osigura da se to nastavi.
Glas Amerike: Kao jedan od problema u Crnoj Gori izdvaja se i takozvano partijsko zapošljavanje odnosno upotreba državnih institucija i kompanija za zapošljavanje stranačkih pristalica. O tome je ukazano i u posljednjem izvještaju Stejt departmenta o ljudskim pravima. Koliko to doprinosi problemu korupcije u Crnoj Gori?
Nefju: To jeste izazov, koji ne postoji samo u Crnoj Gori. Vidimo u više mjesta percepciju da kada se promijene političke partije i vlade, da bi to trebalo da dovede do promjena u smislu ko ima kontrolu, ko ima koristi od vlade i od toga što je u njoj. Nešto od toga je dio generalnog paketa reformi za koji znam da se sprovodi i razmatra u okviru procesa pristupanja EU. Da se osigura nezavisnost i sposobnost civilne službe da obavlja svoj posao. Dio ima veze i sa političkom riješenošću lidera da kažu da neće koristiti takve sisteme. I čuo sam da postoji stalna želja da se pokaže Crnoj Gori, EU i ostatku svijeta da su stvari drugačije i da će se promijeniti.
Glas Amerike: U Crnoj Gori se kritikuje i Agencija za sprječavanje korupcije, naročito nakon što je njena direktorica optužena za zloupotrebu položaja. Da li ta situacija utiče na kredibilitet agencije u borbi protiv korupcije?
Nefju: To se može posmatrati iz dva ugla. Na jednoj strani, nikada nije dobro kada se zbog korupcije uhapsi neko ko je zadužen za borbu protiv nje. S druge strane, to pokazuje da sistem funkcioniše. Da tužioci mogu da uhapse bilo koga. Da mogu da pokreću slučaj protiv bilo koga, kroz sudski sistem. To je dobro. Ponekad se može smatrati da to nije dobro, ali svakako je naša percepcija da je dobro što ti sistemi funkcionišu. To takođe ukazuje na potrebu za dodatnim reformama i naporima da se zaustavi i spriječi korupcija prije nego što se dogodi, i da se otkriju korumpirani akteri prije nego što odu predaleko. To je oblast u kojoj takođe možemo da pronađemo nove načine da sarađujemo sa Crnom Gorom.
Glas Amerike: Više puta ste pomenuli da je korupcija problem širom svijeta. Prema izvještajima Stejt departmenta i organizacije Transparensi internešenal, ozbiljan je problem i u Srbiji. Šta vidite kao najveći problem u Srbiji kada je riječ o korupciji i koje su glavne prepreke napretku u borbi protiv nje?
Nefju: Slično je kao i u drugim mjestima. A to je da li institucije za sprečavanje korpcije imaju potrebna ovlašćenja da obavljaju svoju misiju, da li tužioci mogu da rade, te da li mogu da reaguju i organizacije iz civilnog društva i novinari. I od aktera u civilnom društvu i drugih sam čuo da ima napretka, ali da je potrebno više uraditi. Možemo da imamo dobru saradnju sa Srbijom, EU i drugima da pokušamo da osiguramo da zajedno i sistemski rešavamo te izazove.
Glas Amerike: Sjedinjene Države koriste sankcije kao jedno od glavnih sredstava za borbu protiv korupcije na Zapadnom Balkanu. Da li ta strategija daje rezultate i gdje?
Nefju: Sankcije koristimo iz dva razloga. Jedan je da zaštitimo SAD od loših aktera koji bi mogli ovdje da operišu, ili prebacivanjem novca ili dolaskom ovdje. Zato imamo i restrikcije na izdavanje viza. Ta misija je važna i efikasna. Drugi razlog je to što želimo da podržimo odgovornost i preduzimanje koraka u određenim zemljama. Koristimo sankcije da identifikujemo probleme i nadamo se da ćemo ohrabriti i podržati lokalne aktere da reaguju. Vidjeli smo da su sankcije u tom kontekstu bile efikasne na Zapadnom Balkanu. Takođe smo to vidjeli u drugim zemljama, kada smo ukazivali na pojedinačne aktere koji su nakon toga krivično gonjeni i bili suočeni sa pravdom. Zbog toga, iz naše perspektive, obje te misije se postižu upotrebom ovih sankcija.
Glas Amerike: A gdje ste to vidjeli na Zapadnom Balkanu, ako možete da mi date neke primjere?
Nefju: Definitvno smo to vijdeli u slučaju Albanije, Bugarske, ali i drugim mjestima. I naravno ti slučajevi su uvijek u toku. Vidjeli smo da kada smo spremni da preduzemo ove korake, da vlade obraćaju pažnju na to.
Bonus video:
