Institucije su krajnji oblik zaštite i predstavljaju kršenje ljudskih prava, a njihovi korisnici podršku treba da dobiju u porodici i zajednici. Svakako, institucije će uvijek morati da postoje, kao krajnji oblik zaštite i niko neće ostati bez posla zbog strategije države o deinstitucionalizaciji.
To je, pored ostalog, poručeno sa jučerašnje diskusije, koju je Ministarstvo rada i socijalnog staranja organizovalo u Podgorici, a u vezi sa Nacrtom strategije deinstitucionalizacije za period 2024. do 2028. Takva strategija, kako su kazali iz resora koji vodi Naida Nišić, donosi se prvi put u Crnoj Gori, a uključuje i Akcioni plan za 2024. i 2025. godinu.
Kako se navodi u dokumentu, koji je na javnoj raspravi do 4. jula, za realizaciju aktivnosti koje su predviđene Strategijom potrebno je izdvajanje finansijskih sredstava u ukupnom iznosu od 56,9 miliona eura. Sredstva je, kako se dodaje, potrebno obezbijediti iz redovnog budžeta Crne Gore, budžeta lokalnih samouprava, kao i iz sredstava donatorske podrške.
Amela Orahovac iz Direktorata za razvoj usluga resora rada i socijalnog staranja, učesnicima diskusije juče je predstavila i najznačajnije aktivnosti iz Akcionog plana, pa je tako u planu da se do 2026. godine godišnja izdvajanja za usluge koje podržavaju život korisnika u zajednici iz državnog budžeta poveća za 40 odsto, sa sadašnjih 3,69 na 5,16 miliona eura. U planu je da se izdvajanja za te usluge, u odnosu na 2023. godinu, i na lokalnom nivou povećaju za 25 odsto, kao i da do 2026. godine u 13 lokalnih samouprava budu razvijene najmanje tri usluge koje podržavaju život u zajednici u skladu sa potrebama korisnika.
Prema Nacrtu strategije, na osnovu rješenja centara za socijalni rad, u Crnoj Gori ima 1.752 korisnika usluga koje podržavaju život u zajednici, a cilj je da do 2026. taj broj bude veći za 10, odnosno do 2028. godine za 30 odsto. U usluge koje podržavaju život korisnika u zajednici spadaju dnevni boravak za djecu i mlade sa smetnjama i teškoćama u razvoju, za odrasle i stare osobe sa invaliditetom i odrasla i stara lica, za djecu sa problemima u ponašanju, pomoć u kući, personalna asistencija, svratište, nove usluge, savjetovanje, porodični smještaj, odnosno hraniteljstvo za djecu i mlade, te porodični smještaj za odrasla i stara lica.
“Trenutno postoji 549 usluga koje podržavaju život korisnika u zajednici”, stoji u dokumentu i dodaje se da je do 2026. plan da se broj usluga poveća za najmanje jednu - stanovanje uz podršku.
Do sada, kako piše u Nacrtu, nije praćeno i zadovoljstvo korisnika uslugama, pa bi u narednim godinama trebalo uspostaviti model koji će to omogućiti.
Planirana je i analiza minimalnih standarda za pružanje određenih usluga, kao i utvrđivanje načina finansiranja usluga koje podržavaju život u zajednici na državnom i lokalnom nivou.
Prema riječima Amele Orahovac, nevladine organizacije koje imaju licence za pružanje usluga socijalne zaštite vrlo rado to čine, ali je neophodno ustanoviti i stabilan način finansiranja usluga.
Diskusiji, koja je organizovana na Fakultetu političkih nauka Univerziteta Crne Gore, osim predstavnika MRSS, prisustvovali su aktivisti nevladinih organizacija za prava osoba s invaliditetom, među kojima Goran Macanović iz Saveza slijepih, Dejan Bašanović iz Udruženja paraplegičara Podgorica, Darko Mijušković iz Saveza organizacija gluvih i nagluvih Crne Gore. Diskusiji je prisustovao i Savo Knežević iz Nacionalne asocijacije roditelja djece i omladine sa smetnjama u razvoju, zaposleni u dnevnim centrima, među kojima Miljana Radoman iz Javne ustanove Dnevni centar za djecu i omladinu sa smetnjama i teškoćama u razvoju “Biseri”, iz Budve, predavači sa FPN, docenti Uglješa Janković i Mehmed Đečević, Jelena Šofranac iz Doma starih u Podgorici.
Učesnici su saglasni da je za sprovođenje aktivnosti iz Nacrta strategije neophodna dobra saradnja među resorima i institucijama, otvorili su brojna pitanja, kao što je pitanje kadrovskih kapaciteta za planirane dodatne usluge, zarada zaposlenih, pitanje volje lokalnih samouprava da finansiraju usluge...
Komentare će, kako su najavili, dostaviti i u pisanom formatu, kako bi eventualno ušli u konačan tekst Strategije.
Bonus video:
