Kako u istim ili sličnim pravnim situacijama političari zauzimaju različite pozicije

Dio partija vlasti i opozicije zastupao je prekjuče na sjednici Ustavnog odbora, na kojoj se raspravljalo o penzionisanju troje sudija Ustavnog suda, stavove suprotne onima koje je imao doskora, odnosno do prije nekoliko godina.

U slučaju stranaka vlasti, to se vidjelo na njihovom insistiranju da ustavne sudije Dragana Đuranović, Desanka Lopičić i Budimir Šćepanović treba da idu u penziju shodno Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO), što ti politički subjekti nisu zagovarali početkom i sredinom godine kad se pričalo o slučaju bivšeg sudije Milorada Gogića, koji je penzionisan ljetos po Zakonu o radu.

Ne samo što nije bilo zahtjeva da Gogić ode s funkcije po aktu o PIO, već je dio vladajuće većine pokušao da ga “sačuva” na poziciji izmjenama tog i Zakona o Ustavnom sudu, tj. podizanjem starosne granice za penzionisanje. Međutim, oba predloga povučena su iz skupštinske procedure nakon negodovanja dijela javnosti.

Uz to, dio vlasti “čuvao” je Gogića na funkciji i time što nije žurio da mu konstatuje prestanak funkcije - šef parlamenta Andrija Mandić (Nova srpska demokratija) učnio je to tri mjeseca nakon što je bivši sudija stekao uslove za penziju po aktu o radu. Nedugo potom, Gogić je angažovan kao saradnik u Mandićevom kabinetu.

Uprkos svemu tome, dio većine, prvenstveno Pokret Evropa sad (PES) premijera Milojka Spajića, bio je prekjuče najglasniji u zahtjevu da Đuranović, Lopičić i Šćepanović budu penzionisani po Zakonu o PIO, ocjenjujući da se jedino tim propisom može definisati odlazak u penziju. Na konstatacije iz opozicionog DPS-a da je PES, u slučaju Gogića, prihvatio mišljenje da ustavne sudije idu u penziju po Zakonu o radu, te da taj princip ne može da važi za jedne sudije, a ne i druge, iz Spajićeve stranke su odgovorili riječima da se s Gogićem desio slučaj bez presedana.

“... Ali ne možemo iz neprava praviti pravo”, ocijenila je poslanica PES-a Jelena Nedović.

Ta partija nije odgovorila “Vijestima” zašto nije, kao na sjednici Ustavnog odbora, insistirala da i Gogić ode u penziju po aktu o PIO, nego je, na kraju, prihvatila da bude penzionisan po Zakona o radu, te smatraju li da su neprincipijelni u stavovima.

Na ista pitanja nisu odgovorili ni Nova srpska demokratija Andrije Mandića i Demokratska narodna partija Milana Kneževića, koje su s PES-om, Socijalističkom narodnom partijom i Albanskim forumom predlagale izmjene Zakona o Ustavnom sudu kako bi Gogić ostao u fotelji te institucije (PES je sam predlagao promjenu akta o PIO).

Ustavni odbor zaključio je preksinoć da je Đuranović ispunila uslove za starosnu penziju shodno Zakonu o PIO, nakon čega joj je Skupština konstatovala prestanak funkcije.

S druge strane, odbor je u slučaju Lopičić i Šćepanovića odlučio da šefu države Jakovu Milatoviću (koji predlaže dvoje kandidata za sudije) proslijedi obavještenje koje je tom skupštinskom radnom tijelu dostavila predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko, o godinama života i radnog staža tih dvoje sudija. U vladajućoj većini smatraju da se iz tih podataka može zaključiti da i oni treba da budu penzionisani.

Međutim, zaključci Ustavnog odbora, čije je usvajanje pokušano da bude spriječeno bacanjem dimne bombe, sporni su iz razloga što je Ustavom (član 154 stav 3) propisano da nastupanje razloga za prestanak funkcije ili razrješenje ustavnih sudija utvrđuje Ustavni sud na sjednici, i o tome obavještava parlament. Zakonodavnom domu nije upućeno takvo obavještenje.

Uprkos tvrdnjama opozicije da se prekjuče desio slučaj bez presedana, na Ustavnom odboru zapravo se, kako su objavile “Vijesti”, umnogome ponovio događaj iz decembra 2021. godine. Tom događaju prethodilo je to što su dvojica bivših sudija, Gogić i Miodrag Iličković, odbili da odlučuju na sjednicima kojima je prisustvovao sudija Dragoljub Drašković, tvrdeći da mu je mandat istekao na osnovu odredbi Zakona o PIO, dok je troje sudije smatralo da to nije slučaj, već da se treba voditi aktom o radu.

Pošto Ustavni sud nije Skupštini ni tada dostavio obavještenje, Ustavni odbor na čijem je čelu bila Simonida Kordić (Nova srpska demokratija) pisao je Ustavnom sudu, tražeći, kao i u posljednjem slučaju, podatke o tome kad je Drašković rođen i koliko godina staža ima.

Nakon što ih je dobio, Ustavni odbor je usvojio zaključak da raspiše oglas za izbor jednog sudije, odnosno Draškovićevog nasljednika. Za to je glasalo sedam poslanika vladajuće većina, koja je bila nalik sadašnjoj, protiv nije bio niko, dok su troje poslanika DPS-a i jedan Liberalne partije bili uzdržani.

Iako je tadašnja poslanica DPS-a Jovanka Laličić navela, kako se vidi iz zapisnika s te sjednice, da je važno da Ustavni odbor ne donosi bilo kakvu odluku “koja je protivna Ustavu”, i iako je konstatovala da dopis koji su dobili iz suda ne sadrži objašnjenje koje je u skladu s odredbama Zakona o Ustavnom sudu (u kojima piše da se postupak predlaganja kandidata za sudije sprovodi nakon dobijanja obavještenja od suda) - DPS nije bio protiv zaključka odobra, niti je, kao prekjuče, tvrdio da je posrijedi “ustavni puč”, ometajući održavanje sjednice parlamenta.

Najjača opoziciona stranka nije odgovorila “Vijestima” zašto prije tri godine nije tvrdila da se desio “ustavni puč”, zašto tada nisu blokirali održavanje sjednica i da li su nedosljedni u stavovima.

Na ista pitanja nisu odgovorile ni Socijaldemokrate, iako oni tada nisu imali predstavnika u odboru.

Da je prekjuče pogažen Ustav, tvrde i iz opozicionog Građanskog pokreta (GP) URA, iako su u decembru 2021, kao dio tadašnje skupštinske većine, podržali zaključak Ustavnog odbora u vezi sa Draškovićem. Uz to, njihov funkcioner Zoran Mikić je u oktobru te godine poručio da Ustavni odbor treba, ako se Ustavni sud “ogluši o zahtjev Skupštine”, da im dostavi obavještenje, da otkloni “neustavnu i nezakonitu pravnu situaciju zloupotrebe ustavnih ovlašćenja Ustavnog suda, na način što će donijeti odluku o prestanku funkcije sudije Draškovića”.

Ni iz GP URA nisu odgovorili na pitanja “Vijesti”.

Nakon konstatovanja prestanka mandata Đuranović, Ustavni sud ima pet sudija. Prema Ustavu, trebalo bi da ih ima sedam. Mandat im traje 12 godina.

Albanski forum: Falilo principijelnosti s obje strane

Vladajuća koalicija Albanski forum (AF), saopštila je juče da “izražava nezadovoljstvo i ne podržava ad hok postupke koji imaju obrise kršenja najvišeg pravnog akta i koji ugrožavaju euro agendu Crne Gore”.

Oni su, komentarišuću dešavanja s posljednje sjednice Ustavnog odbora, ocijenili da “takvi postupci možda mogu nekome donijeti kratkotrajnu političku korist”, ali da dugoročno “ne mogu donijeti dobro Crnoj Gori - nijednom njenom narodu, nijednoj političkoj stranci, nijednom građaninu”.

“Kako je do sada bila praksa da sudijama i predsjedniku Ustavnog suda zbog sticanja starosnih uslova za odlazak u penziju funkcija prestaje po sili Zakona o radu, a ne Zakona o PIO, vjerujemo da je takav princip trebalo primijeniti i u ovom slučaju, kako je to bilo kada je u pitanju bivši sudija Gogić. Ali, na zasjedanju odbora je falilo principijelnosti s obje strane, jer upravo i oni koji su se protivili onom načinu penzionisanja Gogića, sad su bili za primjenu istog”, piše u saopštenju.