Sjećam se TV priloga od prije nekoliko godina na javnom servisu povodom Međunarodnog dana knjige. Novinar se žalio kako sve više ljudi koristi e-čitače koji bi mogli ugasiti našu žeđ za znanjem, a bibliotekari su zabrinuto govorili o budućnost knjiga i čitanja. Ipak, globalno tržište elektronskih knjiga doživljava stalan rast, a i balkansko tržište je u fazi rasta, vođeno rastućim stopama penetracije interneta i rastućom popularnošću pametnih telefona i tableta kao uređaja za čitanje. Knjige se čitaju kao i obično, zajedno sa novinama i časopisima, samo je platforma drugačija.
Detalji koje je novinar zapostavio poput mogućnosti da imate cijelu biblioteku u džepu ili da možete da čitate knjigu bez uključivanja lampe, predstavljaju zapravo istinu o svijetu inovacija: riječ je o transformaciji, ličnoj i grupnoj. Baš kao što je novinar imao poteškoća da razumije prelazak sa fizičkih knjiga na digitalnu pogodnost e-čitača, organizacije se često bore sa integracijom i potpunim korišćenjem novih inovacija u svoje postojeće okvire. Srž inovacije ne leži u samim alatima, već u našoj spremnosti i sposobnosti da prilagodimo svoje ponašanje i način razmišljanja kako bismo u potpunosti iskoristili njihov potencijal.
Počnimo od početka
Latinsko porijeklo riječi „inovacija“ je riječ „inovare“ što znači – „obnoviti ili promijeniti“. Daleko od toga da se radi samo o potpuno novim izumima ili vrhunskoj tehnologiji, inovacija se u osnovi odnosi na revitalizaciju postojećih ideja, procesa i sistema. Drugim riječima, inovacija je pronalaženje neočekivanog rješenja unutar onoga što već postoji.
Ovo razumijevanje inovacija ima jedinstveno značenje za ekonomije u tranziciji. Dok se inovacioni centri poput Silikonske doline oslanjaju na bogate resurse za pokretanje disruptivnih promjena, balkanski put je priča o snalažljivoj adaptaciji. Ograničeni resursi često dovode do nevjerovatne genijalnosti, a balkanski inovatori se ističu u pronalaženju kreativnih rješenja koja funkcionišu unutar ograničenja. Zbog jedinstvenih izazova i mogućnosti regiona, kompanije na Balkanu se češće prilagođavaju nego što inovativno misle. Ipak, u ovoj priči ima jedan detalj koji nedostaje.
Inovacije u digitalnom svijetu: Katalizator rasta
U današnjem digitalnom svijetu, inovacija više nije opcionalna – ona je srž svake uspješne strategije. Ovo se odražava u nalazima istraživanja Harvard Business Review-a (HBR): kompanije koje ne uspiju da prihvate digitalnu transformaciju često zaostaju, boreći se da pruže vrijednost kupcima i održe profitabilnost.
Članak HBR-a „Vrijednost digitalne transformacije“ ističe oštru razliku između „digitalnih lidera“ i „digitalnih zaostataka“. Lideri koji daju prednost naporima digitalne transformacije, kao što je izgradnja jake baze digitalnih talenata i stvaranje potpunih iskustava kupaca, vide bolje finansijske rezultate. Njihov uspjeh se može pripisati:
- Povećanim prihodima i tržišnom udjelu: Digitalna transformacija daje mogućnost preduzećima da dođu do novih segmenata kupaca, personaliziraju ponude i poboljšaju iskustva kupaca. To se prevodi u povećane prihode i tržišni udio.
- Smanjeni troškovi i povećana efikasnost: Automatizacijom rutinskih zadataka, pojednostavljivanjem procesa i korištenjem analitike podataka, preduzeća mogu smanjiti operativne troškove i poboljšati efikasnost.
- Unaprijeđena agilnost i konkurentnost: U današnjem dinamičnom okruženju, sposobnost brzog prilagođavanja i odgovora na promjenljive tržišne uslove je od presudne važnosti. Digitalna transformacija podstiče agilnost tako što omogućava preduzećima da prikupljaju i analiziraju podatke, identifikuju trendove i brže eksperimentišu sa novim strategijama.
Inovacije na Balkanu ‒ snalažljivost i adaptacija
Dok se etablirana tržišta poput SAD-a često fokusiraju na disruptivne, velike inovacije, Balkan je isklesao svoj vlastiti put, prihvatajući snalažljivost i prilagodljivost kao ključne pokretače. Uprkos rastućem zamahu, nekoliko izazova i dalje ometa puno razvijanje inovacija na Balkanu:
- Ograničeni resursi i investicije u istraživanje i razvoj (IR): Javne i privatne investicije u IR su često niže u poređenju sa razvijenim ekonomijama, što ograničava resurse dostupne za inovacije.
- Stari načini razmišljanja i otpor prema promjenama: Utvrđeni načini rada i tradicionalni poslovni modeli mogu predstavljati prepreku za prihvatanje novih pristupa i podsticanju kulture inovacija.
- Odliv mozgova: Talentovani ljudi traže prilike u inostranstvu, stvarajući nedostatak stručnjaka i otežavajući razvoj jakog ekosistema inovacija.
Dobre vijesti su da promjene stižu. Novi plan rasta EU za Zapadni Balkan priznaje vitalnu ulogu koju inovacija igra za naše zemlje. Inicijative poput programa pred-akceleratora za dubokotehnološke startup kompanije i podrška za podizanje kvalifikacija radne snage kroz Evropski institut za inovacije i tehnologiju (EIT) stvaraju put za živahniji ekosistem inovacija. Pored EU, organizacije kao što su Svjetska banka i Evropska investiciona banka su aktivno uključene, nudeći finansiranje i stručnost za podršku istraživanja i razvoja. Ova rastuća međunarodna podrška naglašava globalno povjerenje u potencijal regiona.
Srce digitalne transformacije
Istinska digitalna transformacija označava prelaz na model poslovanja koji je zasnovan na podacima i brojevima. To je putovanje koje zahtijeva tektonski pomak u načinu na koji organizacije funkcionišu i razmišljaju ‒ daleko od jednostavnog usvajanja novih tehnoloških rješenja.
Put ka transformativnom digitalnom okruženju zasnovan je na okviru koji se sastoji od pet djelova: Ljudi, Podaci, Saznanja, Akcija i Rezultati. Ovaj model naglašava vitalan proces transformisanja sirovih podataka u informacije koje vode do mjerljivih ishoda.
Jedna od najvećih prepreka na ovom putu je izgrađivanje odgovarajuće kulture, proceduralne etike i talenata. Ova barijera može značajno da poremeti sposobnost organizacije da u potpunosti iskoristi prednosti digitalnih inovacija. Zato je bitno naglasiti neophodnosti kontinuiranog razvoja vještina radne snage.
Liderstvo je takođe detalj koji se ne smije zanemariti. Suština lidera u ovom kontekstu je dalekovidost i sposobnost za sprovođenje značajnih promjena, što organizaciju stavlja u povoljan položaj da se efikasno suoči sa budućim inovativnim strategijama i rješenjima.
Transformacija je cijela slagalica
Uobičajena je zabluda je da će samo nabavka najnovijih tehnoloških uređaja ili alata automatski dovesti do organizacione transformacije. Međutim, bez neophodnih procesa, kulturnog usklađivanja i talentovanih stručnjaka, čak i najnaprednija tehnologija može postati nedovoljno iskorišteno sredstvo. Erik Brynjolfsson sa Univerziteta u Stanfordu ističe značaj u ostvarivanju produktivnosti sa novim tehnologijama, poput AI, ukazujući na rašireno zanemarivanje investiranja u razvoj vještina radne snage kroz inicijative prekvalifikacije i unapređenja kvalifikacija. Ovaj scenario, poznat ne samo u zemljama Zapadnog Balkana, već i u SAD-u, podsjeća me na ubjeđivanje mog tetke da kupi mobilni telefon, koji onda ostaje netaknut u svojoj kutiji. Slično tome, uvjeravanje iskusnih profesionalaca ili lidera da prihvate i efikasno koriste nove tehnološke alate može se pokazati jednako izazovnim.
Kako mjeriti nemjerljivo?
Mjerenje promjene kulture unutar organizacije je složen, ali ključan aspekt upravljanja inovacijama. Promjena kulture je nematerijalna i kvalitativna, što je po sebi otežava mjerenje. Međutim, razumijevanje i mjerenje ove promjene je bitno za organizacije kako bi sagledale učinkovitost svojih strategija inovacija i donosile informisane odluke za buduće inicijative. Evo nekoliko ideja:
Definicija mjere
Prvi korak u mjerenju promjene kulture je zapravo definisanje koji specifični aspekti kulture se mjere i kako. Ove mjere mogu uključivati nivo angažmana zaposlenih, otvorenost za nove ideje, učestalost i kvalitet saradnje, stopu internih inicijativa za inovacije. Postavljanje jasnih, mjerljivih ciljeva za promjenu kulture, organizacije mogu bolje pratiti svoj napredak.
Ankete i mehanizmi za povratne informacije
Sprovođenje ankete među zaposlenima je jedna od najdirektnijih metoda za procjenu promjena u kulturi. Ovim anketama se može procijeniti stav zaposlenih prema promjenama i njihovo razumijevanje organizacione vizije inovacija. Dodatno, mehanizmi za stalne povratne informacije, poput kutija za prijedloge ili digitalnih platformi, mogu pomoći u mjerenju kulture otvorenosti i neprestanog poboljšanja.
Upoređivanje sa najboljima
Upoređivanje kulture organizacije i evolucije sa najboljim primjerima u praksi u industriji ili sa liderima u inovacijama može pružiti referentni okvir za mjerenje promjene kulture. Ovaj pristup može pomoći u identifikovanju nedostataka u postojećoj kulturi, postavljanju realističnih ciljeva za razvoj kulture i inspirisati usvajanje provjerenih strategija i ponašanja koje promovišu inovacije.
Stalno učenje i adaptacija
I na kraju, mjerenje promjene kulture nije jednokratna aktivnost, već stalni proces koji zahtijeva redovno nadgledanje i promjenu.
