U Sekretarijatu za saobraćaj Glavnog grada i Nevladinoj organizaciji Biciklo.me, koja već deceniju promoviše biciklizam, žele razvijenu biciklističku infrastrukturu u Podgorici, na ulicama više onih koji će na dva točka obilaziti grad, ali ne nalaze i zajednički jezik da taj cilj ostvare.
Sekretarijat za saobraćaj, na čijem je čelu Ninoslav Kaluđerović, prije šest mjeseci ukinuo je tri biciklističke trake u gradu, uz obrazloženje da su one otežavale saobraćaj i da su se zbog načina kako su bile izvedene, u djelovima grada gdje su se nalazile, događale saobraćajne gužve.
U vezi s tim, iz Biciklo.me upućivane su im inicijative, s predlozima kako da se te staze prenamijene, a iz te NVO tvrde da od Sekretarijata nikad nisu dobili odgovor. Iz Sekretarijata, s druge strane, tvrde da im iz Biciklo.me nisu nikad odgovorili na njihove pozive za saradnju. U toj NVO kažu da takve pozive nisu dobijali...
Sedam koridora za 11 godina
Izgradnja biciklističke mreže u Podgorici počela je 2015, kada je izrađen prvi biciklistički koridor u gradu, od Hotela “Hilton” Bulevarom Mihaila Lalića.
Do jula 2023. kada je Biciklo.me objavilo analizu biciklističke infrastrukture, izgrađeno je sedam koridora, ukupne dužine 33,2 kilometra (računajući oba smjera kretanja).
Početkom godine uklonjene su tri privremene biciklističke trake, u ulicama Ivana Milutinovića, Ilije Plamenca i donjem dijelu Ulice Kralja Nikole.
“Te biciklističke trake bile su definisane kao dio kolovoza, što je uticalo na učestalu pojavu gužve, a što se odražavalo i na (ne)bezbjednost u saobraćaju. Ovakvu odluku Glavnog grada podržala su stručna lica iz oblasti saobraćaja. Napominjemo da je istim relacijama u četiri ulice u Podgorici, tačnije u Ulici Ilije Plamenca od Krivog mosta, Ulici 27. marta, Ulici Kralja Nikole i Ivana Milutinovića izgrađena nova biciklistička infrastruktura, s ciljem da ista neće remetiti protok saobraćaja, čime su bezbjedne građanima za korišćenje”, rekli su iz Sekretarijata.
Dodali su i da je dorađena horizontalna i vertikalna signalizacija, a da je uklanjanjem parking mjesta s tog lokaliteta, dodatno otvoren protok saobraćaja.
“Shodno planu izgradnje i unapređenja biciklističke infrastrukture korisnici će imati neprekidnu povezanost, a izgradnjom mosta kroz Staru varoš isti će obuhvatiti prilagođavanje ovom vidu prevoza putnika. Agenciji za izgradnju i razvoj Podgorice smo uputili dopis kojim će sprovesti sve neophodne procedure kako bi se isto realizovalo (uključujući proces eksproprijacije)”, kazali su iz Sekretarijata.
Iz Biciklo.me, međutim, kažu da se od ukidanja tih traka, nije desilo ništa.
“Umjesto kojih smo dobili obećanja nadležnih da će ih zamijeniti adekvatne staze, ništa se nije desilo. Pošto se ne zna kada će ih izgraditi, ljudima na biciklima jedino preostaje da voze po obećanjima nadležnih, pošto staza još nema”, rekao je Dejan Tofčević iz NVO Biciklo.me.
Negirao je navode Sekretarijata da je umjesto ukinutih traka izgrađena nova biciklistička infrastruktura:
“Da jeste, valjda bismo znali da postoji, toliko možemo da vjerujemo sopstvenim očima.”
Prema riječima Tofčevića, u ulicama 27. Marta i Ilije Plamenca na Zabjelu, nakon uklanjanja biciklističke trake, “došlo je do znatnog ubrzanja saobraćaja”.
Gdje je završila inicijativa NVO
Nakon što su ukinute tri privremene biciklističke trake i ponovo prenamijenjene u trake za motorni saobraćaj, iz Biciklo.me uputili su Sekretarijatu inicijativu da se one, u skladu sa Zakonom o bezbjednosti saobraćaja na putevima, prenamijene u saobraćajnu traku za kretanje vozila javnog prevoza putnika. Kopija dopisa dostavljena je i “Vijestima”.
“Kada je u pitanju saradnja s nevladinim organizacijama (u konkretnom NVO Biciklo.me), sekretar Sekretarijata za saobraćaj Ninoslav Kaluđerović iskazao je volju za saradnjom, te više puta uputio poziv predstavnicima ove NVO, ali se isti nisu odazvali. Sporno nam je da je pomenuta NVO uzela učešće u inicijativi za izgradnjom biciklističke infrastrukture u ulicama u kojima je ista bila nebezbjedna i izazivala gužve, pa je i uklonjena... Samim tim, eventualne inicijative putem medija nismo mogli da analiziramo”, kazali su iz Glavnog grada.
Kako su dodali, NVO Biciklo.me od početka su posmatrali kao partnera za uspješnu saradnju “i očekivali od njih da tako djeluju (u zemlji i inostranstvu)”.
Bicikliste ne broje
Iz Glavnog grada podsjetili su da su, u cilju popularizacije biciklizma, do sada raspisali deset javnih poziva za subvencioniranje kupovine bicikla (u ranijem periodu i trotineta). Prije nekoliko dana zatvorene su prijave na jedan takav poziv.
O broju biciklista u Podgorici, kazali su, nezahvalno je govoriti:
“Upravo iz razloga što realizacijom aktivnosti ovog Sekretarijata iz dana u dan broj korisnika ima uzlaznu putanju.”
Iz NVO Biciklo.me tokom proteklih godina objavili su više analiza i izvještaja o biciklističkoj infrastrukturi u Podgorici, a nedavno su organizovali i 79. masovnu vožnju gradom (Critical Mass). Iz Biciklo.me kazali su da za svaku aktivnost koju organizuju, uvijek pozovu i nadležne iz Glavnog grada, odnosno Sekretarijata za saobraćaj.
Bicikl - jedan od stubova Plana održive mobilnosti
Razvoj biciklizma jedan je od stubova Plana održive mobilnosti Glavnog grada. Prema riječima Tofčevića, nepropisno parkiranje je jedan od najvećih problema urbane mobilnosti, a “nadležni nemaju kapaciteta da to riješe”.
“Ljubljana koja ima sličan broj stanovnika kao i Podgorica, a ima oko 2,5 puta više autobusa i oko 300 kilometara biciklističke infrastrukture. U Podgorici se ne poklanja dovoljna pažnja izgradnji pješačke infrastrukture, što je jedan od stubova Plana održive urbane mobilnosti, pa su građani Podgorice, naročito u rubnim naseljima i selima, prinuđeni da se kreću kolovozom, što je u uslovima veoma niskog poštovanja saobraćajnih propisa prilično opasno”, rekao je on.
Podsjetio je i da je Glavni grad nabavio nove autobuse i građane nekim pogodnostima pokušao da motiviše da ih što više koriste, ali kaže da je “prilično neozbiljno ukidanje nekih polazaka radnim danima, a informacije o tome se naknadno objavljuju na društvenim mrežama, pa putnici ne mogu biti blagovremeno informisani”.
“Dobro je što se građani sve češće odlučuju za gradski prevoz, jer on mora biti osnovno sredstvo održive urbane mobilnosti, ali je potrebno još više ulagati u njegov razvoj”, poručio je Tofčević.
Zamjera nadležnima i što postavljaju ograde kako bi spriječili nepropisno zaustavljanje i parkiranje.
“Postoje službe čiji je posao da regulišu zaustavljanje i parkiranje”, rekao je on.
Bonus video:
