Finansijska istraga u slučajevima korupcije i organizovanog kriminala zahtijeva velike resurse tužilaštva i drugih specijalizovanih organa, a moguće je unaprijediti saradnjom na nacionalnom i regionalnom nivou, ocijenjeno je na pres konferenciji Centra za monitoring i istraživanje (CeMI).
Ta organizacija je danas predstavila projekat “Jačanje kapaciteta istrage i krivičnog gonjenja u zemljama Zapadnog Balkana – finansijske istrage kao sredstvo za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije”, koji sprovodi u saradnji sa nevladinim organizacijama Asocijacija za demokratske inicijative (ADI) iz Bosne i Hercegovine (BiH) i Transparentnost Srbija.
Predsjednik Upravnog odbora CeMI-ja, Zlatko Vujović, kazao je da je finansijska istraga veoma složen institut, koji traži velike resurse tužilaštva i drugih specijalizovanih organa, ali, kako je istakao, zahtijeva pravnu saradnju i sa drugim zemljama.
“Smatramo da je regionalna dimenzija veoma važna. Ovo je prvi regionalni projekat čiji je nosilac CeMI. Tokom samog projekta, naš cilj će biti, ne samo da jačamo kapacitete tužilaštva, već da ih upoznamo sa pozitivnim primjerima”, rekao je Vujović u PR Centru.
On je objasnio da će akcenat biti stavljen na upoznavanje sa radom institucija iz Holandije, zbog toga što ta država, kako je kazao, ima veoma dobre rezultate, kada je riječ o sprovođenju finansijskih istraga.
“Kada je riječ o zemljama na Balkanu , vjerujem da će to iskustvo biti dragocjeno”, ocijenio je Vujović.
Prema njegovim riječima, kao proizvod rada na projektu, biće izrađene tri nacionale studije u kojima će biti analizirani pravni i institucionalni okviri, ali i, kako je rekao, pojedinačne prakse o sprovođenju finanisijskih istraga.
“U studijama će biti navedene konkretne preporuke, koje će donosiocima odluka, pomoći da se unaprijede efekti finansijske istrage u našim zemljama”, pojasnio je Vujović.
Saradnik na projektu iz nevladine organizacije Transparentnost Srbija, Rade Đurić, kazao je da u zemljama, koje učestvuju u projektu, postoje pojedinačni pokušaji procesuiranja, ali, da nema osuda.
“Zakon kod nas donosi formalno velike promjene, koje bi trebalo suštinski da se realizuju. Mi u Srbiji imamo određena pravila i propise koji predviđaju mehanizme istražnih radnji, koji bi trebalo da omoguće procesuiranje, međutim iz nekog razloga to je neuspješno”, istakao je Đurić.
On je kazao da je vrijeme da države prihvate da korupcija zaista postoji i da se protiv nje treba boriti.
“Nadam se da će to prepoznati kolege iz državnih institucija, koje kroz ovaj projekat namjeravamo da obučimo i da im pomognemo”, rekao je Đurić.
Za Srbiju je specifično da, kako je kazao, političari po ko zna koji put najavljuju donošenje Zakona o ispitivanju porijekla imovine, ali to, kako je rekao, ostaje u agendama i ekspozeima.
“Nije zgodno i dobro pominjati nešto što se na određeni način ne realizuje, a opet imamo određena pravila koja se iz nekog razloga ne primjenjuju. Smatram da će ovaj projekat pomoći da formu pretočimo u suštinu, jer smo shvatili da zakon, tehnike i ljudi nisu dovoljni, već da je neophodno da postoji volja” pojasnio je Đurić.
Projekt koordinatorka ADI, Dajana Čelebić, ocijenila je da, u BiH nije bilo značajnih pomaka u borbi sa korupcijom i organizovanim kriminalom.
„Imali smo strategiju koja je trebalo da traje od 2014. do 2016. godine, međutim, ta strategija nije donijela željene rezulatate i pomake zbog kojih je i bila napravljena, iz razloga što ustanove u BiH nisu dovoljno sarađivale između sebe“, istakla je Čelebić.
Ona smatra da će saradnja na regionalnom projektu doprinijeti boljem procesuiranju organizovanog kriminala u BiH.
„Mislimo da će saradnja na ovom projektu između Crne Gore, BiH i Srbije, kroz mnogo pozitivnih primjera, prakse i razmjenu iskustava sigurno doprinijeti daljem poboljšanju procesuiranja slučajeva organizovanog kriminala u BiH“, kazala je Čelebić.
Bonus video:
