Unapređenje čitalačke i medijske pismenosti izazov je koji zahtijeva međusektorsku saradnju i sinergiju na svim nivoima, poručila je ministarka kulture i medija Tamara Vujović.
Ona je, povodom Međunarodnog dana pismenosti, podsjetila da je pismenost ključna vještina koja omogućava pojedincima da razviju svoje potencijale, ostvaruju svoja prava i aktivno učestvuju u društvenom životu.
Vujović je kazala da u Crnoj Gori treba konkretizovati korake u cilju razvijanja čitalačkih vještina kod djece i mladih.
"Jer je unapređenje pismenosti izazov koji zahtijeva međusektorsku saradnju i sinergiju na svim nivoima", dodala je Vujović.
Prema njenim riječima, Medijska strategija ozbiljno se bavi pitanjem medijske pismenosti svih naṣ̌ih građana.
Vujović je podsjetila na posljednje rezultate PISA testiranja po kojem crnogorski petnaestogodišnjaci imaju lošije znanje čitanja nego što su imali učenici prije deceniju, čime su se dodatno odaljili od svjetskog prosjeka.
Kako je dodala, u svijetu u kojem tehnologija brzo napreduje, a pristup informacijama postaje sve lakši, pismenost više ne znači samo sposobnost čitanja i pisanja, već i razumijevanje i kritičku obradu informacija.
“Želimo viṣ̌e djece i mladih u bibliotekama. Kroz povećanje ponude knjiga i organizaciju atraktivnih programa moramo probuditi ljubav prema čitanju“, istakla je Vujović.
Prema njenim riječima, cijeneći značaj bibliotekarstva i biblioteka za svako savremeno demokratsko društvo, njihovu informacionu, kulturnu, naučnu, obrazovnu i širu društvenu ulogu, Ministarstvo kulture i medija će u narednom periodu preduzeti znač̣ajne korake u njihovoj dodatnoj afirmaciji.
Vujović je podsjetila da u Crnoj Gori postoji osam biblioteka organizovanih kao posebne javne ustanove, dok su ostale biblioteke u sklopu centara za kulturu, ističući da to nije u skladu sa Zakonom o bibliotečkoj djelatnost.
Ona je navela da postoje značajna odstupanja u radu biblioteka, kao i u programima koji podstiču čitalačke navike kod djece i mladih u različitim opštinama.
"Ovi podaci jasno ukazuju na to da podsticanje čitalačke pismenosti nije jednako razvijeno u svim opštinama. Na svim nivoima, od lokalnih samouprava do državnih organa, mora se raditi na afirmaciji čitanja među djecom i mladima“, rekla je Vujović.
Ona je kazala i da je Medijska strategija usmjerena na jačanje medijske pismenosti među građanima, posebno među mladima.
Vujović je ukazala na istraživanje javnog mnjenja koje je pokazalo da je medijska pismenost u Crnoj Gori na 12,2 od mogućih 25 poena.
Prema tom istraživanju, kako je dodala, među građanima Crne Gore postoji skoro apsolutna saglasnost da je medijska pismenost od velike važnosti (92 dosto).
“Međutim, 62 odsto ispitanika ocjenjuje medijsku pismenost građana kao lošu, a razumijevanje interneta i društvenih mreža čini se na nedovoljnom nivou”, kazala je Vujović.
Ona je naglasila da je obrazovanje široko prepoznato kao ključna mjera za unapređenje medijske pismenosti, dodajući da je Ministarstvo kulture i medija preuzelo niz koraka za unapređenje stanja medijske pismenosti među građanima.
“U sklopu Medijske strategije, imamo brojne aktivnosti kojima tretiramo pitanje medijske pismenosti, kao jednu od osnovnih vještina digitalnog doba. To više nije opcionalna vještina u današnjem svijetu, već je neophodna za aktivno učestvovanje u modernom društvu", rekla je Vujović.
Prema njenim riječima, Ministarstvo kulture i medija je odlučno u svom pristupu podršci razvoju medijske pismenosti među građanima.
"Pitanje medijske pismenosti nije samo izazov za našu Vladu ili institucije. To je izazov za svakog pojedinca u našem društvu”, rekla je Vujović.
Ona je pozvala građane da preuzmu aktivnu ulogu u sticanju medijske pismenosti na način što će se edukovati, istraživati, postavljati pitanja i kritički analizirati informacije koje konzumiraju.
“Samo tako možemo postati otporni na manipulacije, poluinformacije i dezinformacije“, rekla je Vujović.
Ona je poručila da je obaveza svih da čitalačku i medijsku pismenost promovišu kao ključni element razvoja kritičkog mišljenja i sposobnosti donošenja informisanih odluka.
„Samo tako ćemo stvoriti građane koji su spremni da preuzmu odgovornost i aktivno učestvuju u društvu“, zaključila je Vujović.
Bonus video:
