Aktivisti i ljubitelji životinja iz više gradova Crne Gore organizovali su danas performans ispred Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, u Podgorici, kada su ukazali na probleme zlostavljanja, mučenja i ubijanja životinja. Nakon performansa, ministru Vladimiru Jokoviću uputili su i više zahtjeva sa ciljem rješavanja tih problema.
Pored ostalog, oni su kazali da "stotine pasa i mačaka u katastrofalnom stanju živi na ulicama Crne Gore", te da svake nedjelje svjedoče makar jednom brutalnom ubijanju, mučenju ili zlostavljanju životinja. Jedna aktivistkinja je, kad je stigla na događaj, saopštila da je nedaleko od događaja naišla na paket sa napuštenim štencima...
Aktivisti i ljubitelji životinja tvrde i da su pojedina skloništa za životinje "logori za pse", te da "niti jedan ne radi u cilju dobrobiti tih životinja".
Kako su naveli, vlasnici nekažnjeno zlostavljaju pse decenijama, konji i danas služe kao prevozno sredstvo i vuku tone i tone težine, a država decenijama nema rješenje zbrinjavanja uginulih životinja.
Podsjetili su i na nedavnu peticiju i protestno pismo Švajcarca Kurta Amslera, u kojem je, nakon posjete Crnoj Gori, on naveo da su "napušteni, gladni, bolesni i ubijeni psi i mačke svakodnevica na ulicama crnogorskih gradova".
"Ne znaju samo stranci, već i naši građani, a što je najgore od svega i zaposleni u nadležnim institucijama, da su slike pasa i mačaka koji su napušteni, pretučeni, utopljeni, pregaženi, trovani, mučeni, odvojeni od majki po rođenju, bačeni u zavezanim kesama u kontejnerima, bolesni na ulicama ili lancima, apsolutna svakodnevica u apsolutno svim gradovima u Crnoj Gori", naveli su organizatori performansa.
Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede dostavili su zahtjeve u 13 tačaka.
Kako su naveli u zahtjevima, Zakon o zaštiti dobrobiti životinja precizira datume za izradu akcionih planova i gradskih skloništa za napuštene i izgubljene životinje, a ni polovina opština u Crnoj Gori nije ispunila svoje zakonske obaveze, zbog čega zahtijevaju da se obezbijedi poštovanje Zakona.
"U opštinama koje su uspostavile azile za napuštene životinje, evidentirani su brojni problemi u njihovom funkcionisanju, što naši volonteri mjesecima dokumentuju i javno objavljuju na društvenim mrežama i u medijima. Posebno je alarmantan primjer azila u Beranama, gdje psi borave bez nadzora, jer nikada nema zaposlenih na licu mjesta, a zatim odatle i sa ulica misteriozno nestaju. Ne postoji adekvatan nadzor nad radom azila", navode, uz zahtjev da se formira Operativni tim koji će izvršiti reviziju poslovanja skloništa.
Dodaju da na nivou Crne Gore postoji samo 14 veterinarskih inspektora, da je obim posla veliki, i da bi trebalo promijeniti Zakon, osnovati posebnu Službu za zaštitu i spašavanje životinja ili da se nadležnosti sa veterinarskih, preusmjere na komunalne inspektore.
Predlog aktivista i ljubitelja životinja je i osnivanje fakulteta veterinarske medicine.
U zahtjevima od nadležnog ministra traže i da se odblokira proces izmjena i dopuna Zakona o zaštiti dobrobiti životinja.
"I da se ponovo uspostavi rad radne grupe stopiran u oktobru 2021, kako bi se inicirale izmjene Zakona u ovom dijelu, te kako bi propisi bili usklađeni sa stanjem na terenu", piše u zahtjevima.
U tom smislu traže i izmjene propisa, kako bi se ukinula odredba prema kojoj je u skloništima dozvoljena eutanazija pasa koji se ne udome u roku od mjesec dana.
"Nećemo dozvoliti da nedužni psi budu ubijani u nedogled, jer službenici koje plaćamo dozvoljavaju vlasnicima ponašanja koja dovode do ovolikog broja napuštenih životinja... i ne rade svoj posao", navode.
Od Ministarstva zahtijevaju i da se aktivno uključi u edukaciju i promociju odgovornog vlasništva i navode da je "ogroman novac u prethodnim godinama podijeljen na projekte pojedincima koji nisu dali nikakve dugoročne rezultate već su pretvoreni u privatna pansionska skloništa širom Crne Gore":
"Za taj novac se do sad moglo kupiti dovoljno mobilnih klinika za sterilizaciju i liječenje životinja, koje se praktikuju u svijetu, da pokriju sve regije, a koje bi sterilisale ogroman broj pasa i mačaka na terenu".
Uz podsjećanje da je registracija, odnosno čipovanje zakonska obaveza, zahtijevaju da se pronađu mehanizmi kako bi se u saradnji sa lokalnim samoupravama do kraja sprovela "još nedovršena registracija pasa koja je zvanično otpočeta u septembru 2019. godine". Od nadležnog resora traže i da se započne sa pripremnim radom na uspostavljanju centralne baze, odnosno da se sprovede registracija konja u Crnoj Gori.
Ukazuju i da je Crna Gora država u kojoj je prisutna lajšmanija, ali navode da ne postoji i valjana prevencija:
"Zahtijevamo da formirate Radnu grupu za rješavanje ove, vjerujemo epidemije, tako što ćete preko EU mehanizama, tražiti pomoć od eksperata iz zemalja Mediterana koje su spriječile širenje zaraze".
Iz Zajednice za zaštitu životinja podsjećaju da se Crna Gora i dalje nalazi na "crnoj" listi zemalja sa bjesnilom, iako je posljednji slučaj bjesnila kod životinja zabilježen 2012, a kod pasa još i ranije:
"Za udomljenje psa u inostranstvu potrebno je uraditi titar test na bjesnilo koji košta puno i čekati nekoliko mjeseci da pas bude spreman da ide. Testiranje se ne radi u Crnoj Gori", navode, uz zahtjev da se ubrza proces skidanja Crne Gore sa liste zemalja nebezbjednih od bjesnila.
U zahtjevima traže i informacije o aktivnostima Savjeta za životinje, koji je formiran pri Ministarstvu koje vodi Joković. Traže i da se ubrzaju postupci po prijavama građana i NVO u slučajevima zlostavljanja i mučenja životinja, da se poštuju principi zaštite zdravlja, kako građana, tako i životinja i životne sredine, u slučaju pojave zaraznih bolesti kod životinja, te uopšte kod zbrinjavanja uginulih životinja.
Jokovića su i direktno pitali da li je bio u prilici da obiđe neko od skloništa, da li ima kućnog ljubimca i, ukoliko nema, da li bi ličnim primjerom podstakao druge i udomio.
Iz Zajednice su ministru uputili poziv da zakaže sastanak, kako bi zajednički započeli rješavanje problema. Performans koji je danas održan ispred Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, prvi je u nizu akcije koju je Zajednica započela 4. oktobra na Međunarodni dan prava životinja, a koja će biti završena 10. decembra na Međunarodni dan prava životinja, na Trgu nezavisnosti, u Podgorici.
Bonus video:
