Crna Gora se suočava sa problemom zarobljavanja države, a uradili smo veoma malo, u protekle četiri godine, da je oslobodimo. Tu bi Skupština Crne Gore, pored Vlade i predlagača zakona, morala da igra bitniju ulogu.
To je tokom predstavljanja izvještaja o procjeni nacionalnog sistema integriteta za Crnu Goru Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) kazala izvršna direktorica te organizacije Vanja Ćalović Marković.
Pojasnila je da je istraživnje veoma obimno i da se odnosi se na sve institucije koje mogu doprinijeti borbi protiv korupcije. Ćalović Marković je rekla da se nada da će istraživanje svima koristiti u radu.
„Potrudili smo se da damo konkretne preporuke kada je u pitanju rad određenih institucija i sama zakonska rješenja“, kazala je Ćalović Marković.
Pojasnila je da moraju postojati jasne procedure za donošenje odluka.
„Etički kodeks bi trebao da predvidi mogućnost da građani mogu da prijave slučajeve, da ne dođemo u situcaciju da se poslovnik ne primjenjuje jednako prema svima. Tu nam je, naravno, zakon o Vladi kojeg još uvijek nema... Odluke koje se donose iza zatvorenih vrata stvaraju ogroman prostor za korupciju. I to je nešto što bi morao da reguliše Zakon o Vladi“, kazala je ona.
Istakla je da je Zakon o slobodnom pristupu informacijama „unakažen“ i dodala da o njemu ne bi brinula da su se desile značajnije promjene nakon smjene vlasti.
„I dalje imamo problem sa Agencijom i njenom neažurnošću, sa Upravnim sudom... kad govorimo o prevenciji korupcije, on je važan u slučaju njenog dokazivanja“, kazala je ona, pozdravljajući izradu novog zakona „koji će regulisati rad javnih preduzeća“.
Ona je kazala da je neregulisanje tih pravnih lica dovelo do „podsticaja korupcije“.
Poručila je da su javne rasprave suštinski nestale.
„Sad su ključni zakoni sa ogromnim problemima usvojeni bez bilo kakve ozbiljne javne rasprave. Pričam o antikorupcijskim zakonima. To nije nešto što su nam obećavali kad su došli na vlast, nego su rekli da će taj proces biti transparentan. Dolazimo u situaciju da se pišu zakoni iza zatvorenih vrata i da se kriju članovi radnih grupa... I naravno, partijsko zapošljavanje koje dodatno doprinosi ovom problemu“, kazala je Ćalović Marković.
Poručila je da partije na vlasti moraju da pokažu da su drugačije.
„Moramo vidjeti konkretne rezultate mnogo brže nego što je to bio slučaj sa prethodnim vladama. Imamo imena policijskih službenika, a nemamo posljedice za ta lica i njihovu imovinu koju ne mogu da objasne. Potrebno je uvesti veting u policiji, tužilaštvu i sudstvu. Jasno nam je da veting ne može biti sveobuhvatan i na svim nivoima odmah sproveden – to bi paralisalo sistem... Više puta smo ukazivali značaj uspostavljanja specijalnog suda za borbu protiv organizovanog kriminala... Ima li iko u Crnoj Gori ko misli da će Vesna Medenica biti osuđena? Ja mislim da nema...“, rekla je direktorica MANS-a.
Poručila da je nemamo vremena da čekamo da se očisti tužilaštvo.
„Bez vetinga nećemo imati rezultate... Dakle, četiri godine čekamo ne ozbiljne reforme“, istakla je Ćalović Marković.
Pejović: Da pokažemo konkretnu posvećenost borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala
Potpredsjednik Skupštine Crne Gore Boris Pejović kazao je da je neophodno što prije usvojiti set zakona.
„U prethodne četiri godine nijesmo imali iskristalizovanu većinu. Imali smo period od 11 mjeseci nove Vlade, ali svakako to nije alibi. Imamo i obavezu i dužnost da u narednom periodu pokažemo konkretnu posvećenost kada je u pitanju borba protiv korupcije i organizovanog kriminala“, rekao je on.
Pejović je kazao da „precizna analiza oslikava ne samo snage već i izazove sa kojima se suočavamo“. Pojasnio je da preporuke predstavljaju putokaz ka snažnijem institucionalnom okviru i borbi protiv korupcije. Rekao je da „situaciju danas nije lako ispraviti“.
„Smatram da smo dali značajan doprinos u jačanju sistema integriteta u Crnoj Gori. Izvještaj prepoznaje da je Skupština jedna od najtransparentnijih institucija u zemlji. Pred nama je veliki zakonodavni zadatak na putu ka Evropskoj Uniji (EU). Skupštinski odbori poput Zakonodavnog nemaju dovoljno kadrovskih resursa da pruže podršku“, rekao je Pejović.
Božović: Nedopustivo dugo čekamo Zakone o Skupštini i Vladi
Ministar pravde Bojan Božović istakao je da „preko 95 procenata izgovorenog u prethodnom periodu je nešto sa čim dijeli mišljenje“.
„Moramo da se pogledamo u ogledalu i da budemo svjesni da nijesmo uradili onoliko koliko smo morali i trebali. Danas je stanje takvo kakvo jeste, i mi smo u situaciji da više ne smijemo čekati jedan jedini tren i momenat. Nedopustivo dugo čekamo Zakone o Skupštini i Vladi. Moramo prvo uvesti mehanizme za kontrolu onih koji su ključni donosioci političkih odluka u ovom društvu. Licemjerno bi bilo da ministar pravde insistira na vetingu i provjeri ako sam ne prođe kroz to“, kazao je Božović.
On je kazao da veting nije „jednosmjerna ulica i ad hoc posao koji bi se sproveo u tri ili pet mjeseci“.
„Činjenica je da ne smijemo da usporimo proces osnovnog ljudskog prava. Činjenica je da nama preko 100 studija više nije u sistemu – to je na jedan način veting... Provjera integriteta ne može samo da se zasniva na tome da li će neko prestati da bude tužilac, sudija, ministar pravde, jer ima života i profesija poslije toga“, rekao je ministar pravde.
Božović je naglasio da je javna rasprava kontinuirani dijalog rasprava „sa onima koji nekad znaju više od nas koji ih pišemo“.
„Nerijetko se desi da nemamo kadra koji bi mogao da piše najbitnije zakone. I to je alarmantno. Zbog toga, ne slučajno, dobijamo kritike da moramo jačati kadrovske kapacitete“, kazao je on.
Pojasnio je da su izborne i zakonske reforme uslov da se pristupi Evropskoj uniji.
„Dobijanje IBAR-a je bilo dobro u mjeri da nas podstaknu. Ali to je samo jedan korak, oni su nam, u stvari, donijeli nove obaveze.
Drakić: Organizovati javne rasprave
Vršilac dužnosti (v.d.) direktora Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) Dušan Drakić kazao je da ukupno 368 organa (56 odsto) da ima angažovana lica po osnovu ugovora u djelu.
„Indikator sistema koji nije dobro postavljen ili se zloupotrebljava. Najveći procenat je zabilježen u državnoj upravi...“, istakao je Drakić.
Kazao je da su najveći rizici u svim organima, pored ostalog, sukob interesa, nedozvoljeno lobiranje, povreda etičkih pravila..
Drakić je apelovao na nadležne organe da organizuju javne rasprave kako bi se čula i druga mišljenja.
„Bez toga mi ćemo se vrtjeti i krug, možda i beskonačno, ako ne uzmemo u obzir ova dokumenta koja trebaju da budu baza djelovanja u narednom periodu“, rekao je on.
Božović: Kroz reformu pravosuđa razmišljati i o Specijalnom sudu
Ćalović Marković upitala je Božovića hoće li biti vetinga i novog Specijalnog suda.
Božović je odgovorio da „određeni oblik" sprovođenja vetinga planiraju da počnu tokom 2025. godine.
„Veting planiram da u određenom obliku započnem već tokom 2025. godine. Što se tiče Specijalnog suda, ja sam za to. Kroz reformu pravosuđa moramo razmišljati i o Specijalnom sudu. Nama jedan Specijalni sud očigledno fali. Činjenica je da moramo raditi nešto na tom polju. Specijalni sud je ideja i misija koja treba da se sprovodi, ali nije nešto što može da se uradi odmah“, ocijenio je Božović.
Pejović je apostrofirao važnost komunikacije izvršne i zakonodavne vlasti.
Ćalović Marković je naglasila da je važno da se oformi posebni, Specijalni sud.
„Imamo floskule, stavove... U praksi, borba protiv korupcije nije prioritet, jer da jeste, danas bismo imali drugačiju situaciju... Đe ima volje, ima i načina. Na vlasti je da to pokaže. Razumijem da je problem sa kadrovima i vremenom, to me dovodi do pitanja – što su prioriteti. Po mom mišljenju, prvi je Zakon o slobodnom pristupu informacijama. Nemamo sistem koji omogućava adekvatnu kontrolu. On bi trebao da prevenira korupciju“, rekla je ona.
Zakon o sprečavanju korupcije je, kako je istakla Ćalović Marković, jako važan jer se odnosi na javne funkcionere.
„Na trećem mjestu je uvođenje vetinga i specijalnog suda“, apostrofirala je Ćalović Marković.
Bonus video:
