Dio radnika nekadašnje Zemljoradničke zadruge “Doganje” tvrde da su bili primorani da preko javnog izvršitelja naplate zarade iz 2015. putem prodaje imovine Agrokooperative, jer je Upravni odbor i Skupština donijela niz nezakonitih odluka o otpisu i prodaji osnovnih sredstava.
Reagujući na izjavu predsjednika Upravnog odbora Nikole Bajića koji je radnike optužio da prodaju osnovnih sredstva za rad da bi namirili zarade, iako dvije godine ne dolaze na posao, zaposleni ističu da su to uradili jer su imali informaciju da će i preostala osnovna sredstva biti prodata bez javnog oglasa. Oni navode da je sve odluke o nezakonitoj prodaji i otpisu osnovnih sredstava potpisao Bajić, a to potvrdila i skupštinska većina, koju, kako ističu, čine penzioneri i zaposleni u drugim preduzećima.
„Bajić nikada nije bio zaposlen u ZZ “Doganje”, pa samim tim nije ni kompetentan ni znaven da komentariše nekadašnje poslovanje. O tome će sud i nadležni državni organi reći, a pljevaljska javnost zna šta je nekada zadruga radila i proizvodila, a šta danas. Na skupštini 18. januara 2016. Bajić je izabran za predsjednika UO “Akrokoperative Doganje”, iako tada nije bio član zadruge. Toj sjednici prisustvovao je i Zoran Šiljak, kojeg Bajić predlaže za direktora, a Skupština prihvata. Šiljak, koji je Bajićev brat od ujaka, izabran je bez konkursa i posebnih uslova. Na naš zahtjev inspektor rada je utvrdio da je izbor direktora obavljen suprotno zakonu“, ističu radnici.
Na tvrdnje Bajića da nema traga za šta je utrošeno 1,2 miliona eura, naplaćenih od Rudnika uglja po osnovu eksproprijacije zemljišta, radnici ističu da niko od njih nije bio u organima upravljanja u periodu trošenja tog novca, i da to pitanje treba postaviti bivšem direktoru i komisijama koje su sastavljene od sadašnje skupštinske većine.
„Što se tiče isplata za dnevnice koje pominje Bajić, neka se obrati nekom ko je za to bio nadležan. Radnici su dobijali naloge za službena putovanja, jer se tada radilo i proizvodilo, a da li je bilo zloupotreba utvrdiće nadležni organi. Grupa bivših radnika sada penzioera i zaposlenih u drugim preduzećima, a članova “Koperative”, odavno nisu zainteresovani za njen rad i proizvodnju, već novac od eksproprijacije i prodaje imovine dijele preko stambenih kredita. Tako su prije mjesec raspisali oglas za dodjelu stambenih kredita u ukupnom iznosu od 290.000 eura sa pojedinačnim maksimalnim isplatama od 33.700 eura“, navodi se u reagovanju.
Jedan od radnika Radoje Knežević najavio je i podnošenje tužbe protiv Bajića zbog tvrdnje da je u službenim kolima držao kokoške, a kombajn koristio u privatne svrhe.
Bivši direktor Zadruge i jedan od podnosilaca krivične prijave protiv sadašnjeg rukovodstva, Milosav Laketić, tvrdi da je Zadruga dok je on bio na njenom čelu do kraja 2011. uspješno poslovala.
„Akumulirani gubitak od osnivanja zadruge 1994. do 2011. bio je oko 60.000 eura. U momentu smjene sa mjesta direktora, zadruga je potraživala blizu 70.000 eura, imala zalihu od 80 tona krompira, a isplaćene su zarade, doprinosi i porezi“, ističe se u reagovanju.
Laketić: Činjenice su drugačije
Bivši direktor Zadruge i jedan od podnosilaca krivične prijave protiv sadašnjeg rukovodstva Milosav Laketić tvrdi da su tačni Bajićevi navodi da su u periodu loših proizvodnih godina u skladu sa zakonom tada dijeljene zarade visini zagarantovane, ali je kasnije kada su za to svoreni uslovi isplaćena razlika.
Laketić je odbacio Bajićeve tvrdnje da protiv njega postoje brojne prijave zbog mobinga.
“Ako je mobing što sam od zaposlenih tražio stručan i odgovoran rad, i što nisam pristao da nezakonito dijelim stambene kredite i ispunjavam pojedinačne želje, onda sam stvarno vršio mobing. Međutim, činjenice su drugačije. Pojedinci su na razne načine pokušavali da me isprovociraju da bih podnio ostavku da bi dobili prostor da dogovorom i ucjenom za stambene kredite izabru za direktora lice koje će im ispuniti želje i ambicije bez obzira na zakonitosti“, navodi se u Laketićevom reagovanju.
Bonus video:
