Najave Zakona o agentima stranog uticaja novi su nivo pritiska na civilni sektor u Crnoj Gori, ali targetiranje aktivista nije novost u crnogorskom društvu i pokazuje da vlasti već decenijama ne razumiju ili ne žele da prihvate kritike koje dolaze iz nevladinih organizacija, saopštio je Centar za demokratsku tranziciju (CDT).
Kažu da je primjera mnogo, a da su se, u zavisnosti od aktuelnog političkog ili društvenog konteksta ili trenutka, “na meti” nalazile različite NVO, ali i novinari, građanski i ekološki aktivisti, borci za ljudska prava, feministkinje...
Zabrinjavajuće je, poručuju iz CDT-a, što je targetiranje dolazilo i dolazi od strane najviših državnih zvaničnika, koji bez zadrške civilne aktiviste proglašavaju "državnim neprijateljima" i onima koji podrivaju demokratiju u Crnoj Gori.
"To što je koalicija Za budućnost Crne Gore (ZBCG) odlučila da 'Crnu Goru učini istinski slobodnom zemljom' tako što će zahtijevati hitno predlaganje zakona o agentima stranog uticaja, inicijativi koja u središte stavlja upravo nevladine organizacije, je trenutak koji je doveo do najnovije kampanje tergetiranja civilnih aktivista i aktivistkinja. Pa smo tako došli u situaciju da potpredsjednik Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj Milun Zogović naziva civilne aktiviste 'zečevima', što se može tumačiti i kao štetočine, kada kaže da je najava zakona o stranim agentima 'istjerala sve zečeve iz grmova', kao i da je nastala opšta histerija i da se pokazalo da ne postoji politička volja za izglasavanje jednog takvog zakona", saopštio je CDT.
Smatraju da suštinsko nerazumijevanje funkcionisanja civilnog sektora pokazuju i pojedini poslanici, poput poslanika Nove srpske demokratije i predsjednika skupštinskog Odbora za ljudska prava i slobode Jovana Vučurovića, koji, kako navodi CDT, komentarišući najavu zakona o "stranim agentima" tvrdi da dio NVO sektora djeluje kao političke i parapolitičke organizacije koje za račun određenih interesnih grupa ne saopštavaju svoje stavove, kako govore programi i statuti tih NVO, već političke stavove.
Ovakvo tumačenje ne samo da je opasno, već predstavlja i jasan pokušaj gušenja kritičara vlasti koji djeluju u javnom interesu, ali je i potencijalna prijetnja za ljudska prava, uključujući slobodu izražavanja i udruživanja, smatraju u CDT-u.
Rekli su i da navedene izjave dodatno potvrđuju tezu da je cilj ovog predloga zakona uvođenje praksi autoritarnih režima, gušenje slobodne misli i etiketiranje civilnog društva kao "stranih agenata" i "državnih neprijatelja".
CDT ukazuje da koalicija ZBCG nije prva koja je pokušala da na taj način opravda targetiranje civilnog sektora koji, između ostalog, ima kontrolnu ulogu izabranih predstavnika na vlasti u svojim zemljama, već da su sličnu maksimu inicijalno koristili "njihovi patroni u Rusiji, pa sve do Republike Srpske i drugdje".
"Evropski sud za ljudska prava (ECHR) presudio je da ruski zakon o stranim agentima krši prava grupa i pojedinaca označenih kao strani agenti. Sličan ruskom, usvojila je i Mađarska, ali je on poništen 2021. nakon što je Evropski sud pravde ustanovio da nije u skladu sa pravilima EU. Međutim, u decembru 2023. usvojen je Zakon o odbrani nacionalnog suvereniteta. Evropska komisija saopštila je da će tužiti Mađarsku Međunarodnom sudu pravde u Hagu zbog tog zakona, koji se poredi sa onim donešenim u Rusiji. Po uzoru na Mađarsku, u Slovačkoj se priprema teren za usvajanje sličnog zakona. Iz EU su automatski reagovali i upozorili da će se Slovačka suočiti sa istim onim pravnim odgovorom koji je dobila i Mađarska. Zbog usvajanja zakona koji je pisan po uzoru na ruski Gruzija je dobila zvaničan 'stop' na putu ka EU", piše CDT.
Podsjećaju da je u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska trebalo da se razmatra o sličnom pridlogu zakona proljetos, ali da je povučen iz procedure. "Na ove najave negativno su reagovali iz delegacije EU u BiH, ambasade SAD i (OEBS-a). I parlament Kirgistana parlament je 2014. odbacio prijedlog zakona o stranim agentima jer je ocijenjen nedemokratskim. Zakon, koji se naziva kopijom ruskog, je na kraju ipak usvojen u aprilu ove godine, a sve NVO koje primaju novac iz inostranstva i bave se političkim aktivnostima označene su 'stranim predstavnicima' i prijeti im zabrana djelovanja. Usvajanje zakona osudile su međunarodne organizacije, kao i SAD i EU", dodaju.
Kad imamo ovakve poruke i pozive nosilaca visokih državnih funkcija, kažu iz CDT-a, za očekivati je da će se pojedini njima bliski mediji, ali i brojni anonimni profili na društvenim mrežama odlučiti za brutalniju i prljaviju onlajn kampanju, koja nerijetko sa sobom donese i govor mržnje prema civilnim aktivistima.
Tako smo u medijskim objavama mogli pročitati da 'basnoslovno plaćene organizacije zapravo zatiru slobodnu misao u Crnoj Gore', da su paneli, samiti i pres konferencije pogodni za 'ritualno okupljanje praznoglavih pretplatnika stranih grantova i prodavaca briselske i vašingtonske magle'... Nevladinim organizacijama se spočitava i da se pribojavaju da bi se otkrilo da one 'na neki način u mnogo čemu zavise od budžetskih korisnika nekih drugih zemalja'", dodaje CDT.
Nerijetko se predstavnici nevladinog sektora, ukazuju, etiketiraju i kao “strani plaćenici”, “agenture”, “špijuni”, “zvezde granta”... Sasvim sigurno, smatraju u CDT-u, da ovakvo targetiranje može voditi u onlajn, ali i fizičko nasilje prema civilnim aktivistima i aktivistkinjama.
"'Političke miševe' u kritičarima i neistomišljenicima svojevremeno je vidio i nekadašnji predsjednik Crne Gore Milo Đukanović. Reagujući na pitanje o realnosti 'sanaderizacije' (procesu koji je u Hrvatskoj započeo hapšenjem bivšeg premijera Iva Sanadera zbog optužbi za korupciju) Đukanović je o onima koji su govorili o izvjesnosti sličnog epiloga u Crnoj Gori kazao da je 'riječ o nedoraslim političkim osobama, političkim miševima kojima je potrebna prije svega – deratizacija'. Osim toga, poručivao je i da se dio medija i NVO sektora 'beskrupulozno bore za vlast', te da samo 'glume medije i nvo sektor, a sve da bi mogli biti borci za inostrane donacije'", piše CDT.
Podsjetili su i na druge slučajeve.
"Da su nevladine organizacije te, koje pored političara, mafije i kriminalaca, kao 'prepreka stoje na evropskom putu Crne Gore' poručivao je i Dritan Abazović za vrijeme dok je bio potpredsjednik Vlade Crne Gore. I brojni ministri su sporadično 'dijelili lekcije' civilnim aktivistima, pa smo svjedočili primjeru da je recimo Miomir Vojinović, raniji ministar prosvjete pojedine medije i nevladine organizacije nazivao 'dušebrižnicima' te poručivao da oni ne treba da propituju zakonitost njegovog djelovanja već isključivo nadležni državni organi. Kao 'kočničare razvoja' vlasti su često označavale i brojne ekološke aktiviste, a spočitavalo im se da zarad tuđih interesa blokiraju izgradnje hidroelektrana, tjeraju investitore, osporavaju odluke lokalnih vlasti...", dodaje CDT.
Kažu da je zaključak jasan:
"Upravo na ovakav način želi se potcijeniti, obesmisliti i ugroziti ogroman uticaj koji su nevladine organizacije imale i imaju u demokratizaciji društva zalažući se isključivo za što brže i bolje ispunjavanje zahtjeva za članstvo u Evropskoj uniji, koji se svode na vladavinu prava i obaveznu zaštitu ljudskih prava".
CDT je saopštio da je tekst kreiran uz podršku Ad Hoc granta regionalnog projekta SMART Balkan – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan kojeg implementira Centar za promociju civilnog društva (CPCD) BiH, Center for Research and Policy Making (CRPM) Sjeverna Makedonija i Institute for Democracy and Mediation (IDM) Albanija, a finansijski podržava Ministarstvo vanjskih poslova Norveške. Sadržaj teksta isključiva je odgovornost CDT-a i ne odražava nužno stavove Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Norveške ni SMART Balkan konzorcija, napominju.
Bonus video:
