Propisi kojima će bliže biti definisana pravila za postavljanje defibrilatora, uređaja za prvu pomoć ukoliko se na javnom mjestu nekome dogodi srčani i/ili zastoj disanja, biće donijeti do kraja godine.
To su “Vijestima” kazali iz Ministarstva zdravlja, na čijem je čelu Vojislav Šimun.
Postavljanje automatizovanih eksternih defibrilatora (AED) na javnim mjestima predviđeno je Zakonom o dopunama zakona o zdravstvenoj zaštiti, koji je objavljen u Službenom listu 24. maja. Zakon je na snagu stupio 1. juna, a predviđa i da se podzakonska akta, kojima se bliže uređuje postavljanje AED uređaja na javnim mjestima, donosi tri mjeseca, odnosno 90 dana od dana stupanja na snagu zakona. Taj rok istekao je 1. septembra.
Iz resora zdravlja za “Vijesti” su rekli da je izrada neophodnih propisa u toku i da će oni biti finalizovani do kraja godine.
“Ministarstvo zdravlja u saradnji sa Zavodom za hitnu medicinsku pomoć (ZHMP) je preduzelo neophodne aktivnosti na pripremi Pravilnika kojim će se bliže propisati uslovi za postavljenje, sadržinu i način vođenja evidencije o automatizovanim eksternim defibrilatorima (AED uređajima), sadržinu, način sprovođenja i vođenja evidencije o obukama, kao i uslove za sistem kontrole kvaliteta AED uređaja”, rekli su za “Vijesti”.
Kako su dodali, “donošenjem ovog pravilnika izvršiće će se normativno uređenje da se pružanje zdravstvene zaštite obavlja sprovođenjem osnovnih mjera održavanja života javno dostupnom automatskom eksternom defibrilacijom uz upotrebu automatskog eksternog defibrilatora u slučaju da se u okruženju gdje je postavljen uređaj nekom licu dogodi srčani i/ili zastoj disanja”.
“Obavještavamo vas da je izrada pomenutih propisa u toku i da će predmetni pravilnik Ministarstvo zdravlja finalizovati do kraja tekuće godine”, navode u odgovoru iz resora zdravlja.
Automatski eksterni defibrilator je prenosni uređaj koji isporučuje električnu struju osobama koje imaju srčani zastoj usljed poremećaja srčanog ritma. Dvadesetak takvih uređaja postavljeno je 2022. godine u okviru zdravstvenih ustanova u deset crnogorskih gradova, Podgorici, Nikšiću, Danilovgradu, Cetinju, Budvi, Kotoru, Tivtu, Herceg Novom, Baru i Ulcinju. Ti uređaji, kako je ranije saopšteno, nabavljeni su u okviru IPA projekta Evropske unije RACE (Race for life).
Zakonom o dopunama zakona o zdravstvenoj zaštiti omogućeno je da takvi uređaji, osim u zdravstvenim ustanovama, budu postavljeni i na drugim javnim mjestima.
Prema zakonu, javno mjesto je ulica, trg, javni put, pristanište, plaža, park, čekaonica, radni prostor, ugostiteljski ili slični objekat, sportski objekat, bioskopska ili pozorišna dvorana, sredstvo javnog saobraćaja, izložbena prostorija, ali i druga mjesta koja se koriste za javna okupljanja, sportske ili druge priredbe.
Predviđeno je da prvu pomoć osobi kod koje se dogodi srčani i/ili zastoj disanja može da pruži “i lice koje nije zdravstveni radnik ili zdravstveni saradnik... ako je posebno obučeno za pružanje ove zdravstvene zaštite”.
Dopune zakona predviđaju da takvu obuku vrši Zavod za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore. Dopune zakona predviđaju i obavezu vlasnika AED uređaja da, u cilju vođenja evidencije i kontrole njihovog rada, u roku od 30 dana od postavljanja AED uređaja, o tome dostave podatke ZHMP.
Obrazlažući potrebu da AED uređaji postoje na javnim mjestima, iz Zavoda su ranije kazali da njihova primjena povećava stopu preživljavanja i brzinu reagovanja do dolaska ekipe hitne medicinske pomoći:
“Procenti preživljavanja nakon iznenadnog srčanog zastoja u vanbolničkim uslovima su vrlo niski (5 do 10 odsto), najčešće zbog kašnjenja kardiopulmonalne reanimacije i defibrilacije. Primjena automatskih eksternih defibrilatora omogućava brzu i sigurnu laičku defibrilaciju na mjestu dešavanja - u vanbolničkim uslovima”, rekao je ranije direktor ZHMP Vuk Niković.
Bonus video:
