Saradnja država Zapadnog Balkana u borbi protiv kriminala i korupcije je neohodna i moraju postojati bilateralni sporazumi kako bi razmjena informacija bila olakšana, poručeno je sa regionalne konferencije o vladavini prava na Zapadnom Balkanu, koju je organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO) i njemačka fondacija Fridrih Ebert (FES).
Tužiteljka za vezu Sjeverne Makedonije u EUROJUST-u Lenche Ristoska kazala je, na panelu “Borba protiv korupcije i organizovanog kriminala: iz ugla pravosuđa”, da u ovom trenutku pravosuđe u toj zemlji doživljava ogromnu krizu integriteta i identiteta.
Ona je navela da je pitanje kome služi pravosuđe - eliti ili građanima.
„Skepticizam kod građana urušio je povjerenje u pravosudni sistem. Nisko povjerenje u pravosuđe ukazuje na duboku krizu, a do toga nije došlo slučajno, već je to rezultat sveprožimajuće korupcije. Postoji samo iluzija građana da je sistem tu da zaštiti njihova prava“, rekla je Ristoska.
Ona je kazala da su poljuljani temelji pravosuđa i samim tim očekivanje da se može očekivati pravda.
„Stvari su se pogoršale, a tendencija je da će biti i gore, jer snaži perpcecija da postoji visok stepen političkog uticaja na rad pravosuđa“, dodala je Ristoska.
Ona je podsjetila da su u Sjevernoj Makedoniji nedavno objavljene kontroverzne izjave koje ukazuju na postojanje političkog uticaja u rad pravosuđa. Takođe, navela je da opterećenje predstavlja zastara koja je nastupila u mnogim slučajevima.
„Njeguje se kultura nekažnjivosti, a elita šalje poruku da je to u redu“, rekla je Ristoska.
Ona je poručila da je za dalji napredak potrebno unaprijeđivanje istražnih kapaciteta, i navela da je to već i pokrenuto.
Uz napomenu da je pravni okvir u Sjevernoj Makedoniji u značajnom usklađen sa pravnom tekovinom EU, Ristoska je ocijenila da ostaje potreba reforme pravosuđa.
„Moramo unaprijediti nezavisnost pravosudnih organa, potrebne su reforme u dijelu izmjena Krivičnog zakonika i Zakona o krivičnom postupku“, pojasnila je Ristoska.
Ona je rekla da se pronaći mehanizmi za osnaživanje integriteta pravosuđa.
„Potrebno je jačati nezavisnost u radu pravosuđa. Naše pravosuđe zavisi od izvršne vlasti i to se mora promijeniti“, navela je Ristoska.
Ona je kazala da je njena vizija - pravosuđe koje garantuje borbu protiv organizovanog kriminala.
„Da bismo to postigli moramo nastaviti sa reformama, a za to nam je potrebna i bolja regionalna saradnja“ poručila je Ristoska.
Tužiteljka Višeg tužilaštva u Beogradu Bojana Savović je, govoreći o medijskoj hajci koju je prošla zbog svog rada i procesuiranja umiješanih u korupciju, konstatovala da međunarodna zajednica zakazuje i ne pružaju podršku ljudima koji trpe takve napade.
„Deklarativno vas podržavaju, a kad vam tablodi kažu da ste strani plaćenici, ne stanu uz vas. Borba sa tabloidima je nešto u čemu je potrebna institucionalna podrška. Mislim da ljudi ne razumiju ozbiljno tabloide i koliko to nama narušava život, meni i mojoj porodici. To je sve dio paketa za koji nijesam sigurna da ljudi mogu da izrdrže, tužioci su učeni da se bore protiv kriminala, ali nijesu učeni na provlačenje po tablodima“, objasnila je Savović.
Ona je, takođe, rekla da oni koji imaju integritet trpe posljedice unutar samog sistema i da se sve ono što oni rade gleda kroz lupi, ocjenjujući da tu vrstu pritiska neki ne žele da trpe.
Savović je ukazala i na narativ poistovjećivanja vlasti sa državom, s obzirom je da česta optužba koja se stavlja na teret kritičarima da ruše državu.
Tužiteljka Specijalnog državnog tužilaštva sa Kosova Shenaj Berisha smatra da borba protiv kriminala predstavlja najveći izazov na Zapadnom Balkanu, ali da je istovremeno ta borba preduslov za izgradnju demokratskog društva.
„Korupcija je prisutna i na Kosovu, počevši od najnižih službeničkih pozicija pa sve do najviših državnih funkcija, to nije ništa novo“, rekla je Berisha.
Ona ja navela da je pravni sistem Kosova u značajnom usklađen sa evropskim.
„Međutim, nemamo način razmišljanja kakav je u EU, jer se pokušava se uticati na sudstvo i tužilaštvo. Borba protiv korupcija je veliki izazov i pravosudnu sistem ima ključnu ulogu noseći i obavezu i odgovornost da procesuira i kazni one koji zloupotrebljavaju sistem“, rekla je Berisha.
Ona je problematizovala i to što ponekad informacije iz istraga dođu do medija, ocjenjujući da to negativno utiče na tok istrage.
Berisha je istakla da posljedice kriminalnog djelovanja mogu negativnog uticati na javni red i mir i na društvo.
„Saradnja zemalja Zapadnog Balkana je neophodna i moraju postojati bileteralni sporazmi koji bi olakšali razmjenu informacija. Kriminal ne poznaje granice i borba protiv njega je jako teška, identična je situacija i u cijelom svijetu“, zaključila je Berisha.
Advokat iz Bosne i Hercegovine Vlado Adamović smatra da je vrijeme da se stvari mijenjaju.
„Treba početi razgovarati o distinkciji između društva i države. Država gubi na značaju, suverenitet država ne postoji više, postoji siva ruka, i to u društvu postaje sve vidljivije. Dolazimo do situacije da hranimo društva koja propadaju“, rekao je Adamović, ukazujući da je drugačija situacija u organizovanijim društvima u kojima institucionalni okvir funkcioniše.
Nekadašnji njemački ministar finansija pokrajine Sjeverna-Rajna-Vestfalija, Norbert Valter Borjans, smatra da je diskusija pokazala koliko su male razlike u problemima među državama regiona.
Istovremeno, on je ukazao da je zapadna demokratija u krizi.
„Elita je zavladala politikom, to nije samo ovdje tako, porast tog trenda je evidentan i u Njemačkoj“, kazao je Valter Borjans.
Prema njegovim riječima, u Njemačkoj analize pokazuju da građani sve manje imaju uticaj na politiku, što je i signal za jačanje civilnog sektora, a posebno u kontekstu rasta desnog ekstremizma.
On je istakao da je korupcija strukturalni problem na koji treba da se stalno ukazuje.
„U svim državama, gdje postoji vladavina prava, zakoni su potpuno dobri, ali problem je u njihovoj primjeni“, smatra Valter Borjans.
On se osvrnuo i na svoje profesionalno iskustvo, posebno u dijelu suzbijanja utaje poreza.
„A za to je potrebna razmjena podataka između institucija. Kada sam ja bio ministar, poboljšao sam saradnju između organa, neko drugi je sad ministar, ali je ta praksa zadržana. To me raduje, jer imamo zajedničku demokratsku srž a to daje i na održivosti sistema“, zaključio je Valter Borjans.
Bonus video:
