U Crnoj Gori su aktivna 43 kapitalna projekta iz oblasti ekologije, a njihova ukupna predračunska vrijednost je više od 185 miliona eura, saopštio je ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić.
On je to kazao u Skupštini, odgovarajući na pitanje poslanice Posebnog kluba Radinke Ćinćur šta će preduzeti za bolji i kvalitetniji život žena, a time i opstanak društva na prostoru sjevera.
Ćulafić je rekao da je na sjeveru Crne Gore, prema podacima koji su aktuelni u Upravi za kapitalne projekte, aktivno više od 150 kapitalnih projekata, u različitim oblastima.
On je podsjetio da je Vlada 8. novembra usvojila informacije kojima je utvrdila listu novih prioritetnih infrastrukturnih projekata, kao i listu projekata od izuzetnog značaja za Crnu Goru.
Kako je kazao Ćulafić, Informacija o Predlogu liste projekata od izuzetnog državnog značaja za finansiranje iz kapitalnog budžeta u narednoj godini obuhvata 27 novih projekata, od kojih 14 u sjevernom dijelu Crne Gore.
Prema njegovim riječima, Informacijom o Predlogu liste prioritetnih kapitalnih projekata za finansiranje iz kapitalnog budžeta države u narednoj godini definisano da je od 14 novih „zrelih“ projekata, deset na sjeveru Crne Gore.
Ćulafić je kazao da su, prema tome, od 41 novoopredijeljenog kapitalnog projekta, 24 projekti iz različitih oblasti, a koji će se realizovati na sjeveru Crne Gore.
„U ovom trenutku u Upravi za kapitalne projekte aktuelna su 43 projekta koja potpadaju pod program ekologije, a njihova ukupna predračunska vrijednost je iznad 185 miliona eura“, naveo je Ćulafić.
Od te ukupne vrijednosti, kako je dodao, oko 106 miliona eura „otpada“ na projekte koji se realizuju ili će biti realizovani u opštinama na sjeveru Crne Gore.
„Dakle, ako se uzme u obzir jedan od bazičnih strateških dokumenata Vlade – Platforma ekonomskog oporavka 2022-2026, koja opštu ekonomsku aktivnost naslanja na kapitalne investicije, smatram da se konkretnim koracima Vlade demonstrira jasna opredijeljenost da se sjever države razvija“, kazao je Ćulafić.
On je ocijenio da se oporavak sjevera dešava, da je proces u toku, ali da nije jednostavan, uzimajući u obzir kolio dugo je bio zapostavljen.
„Ipak, ohrabruje me činjenica da se Vlada vrlo jasnim koracima okrenula sjeveru, i očekujem da i u pogledu demografskih indikatora dobijemo pozitivan efekat“, naveo je Ćulafić.
On je, odgovarajući na pitanje poslanika Demokrata Albina Ćemana koliko iznosi kapitalni budžet za narednu godinu za sjever u oblasti ekologije, i koji iznosi su po opštinama, kazao da u Beranama ukupna vrijednost planiranih projekata iznosi 35 miliona eura.
Ćulafić je rekao da ukupna vrijednost planiranih projekata u Petnjici iznosi sedam miliona, a u Andrijevici dva miliona eura.
Kako je naveo, vrijednost planiranih projekata u Kolašinu iznosi pet miliona eura, pri čemu se čeka konačna procjena vrijednosti sanacije odlagališta otpada u Bakovićima.
Ćulafić je kazao da vrijednost planiranih projekata u Pljevljima iznosi 30 miliona eura, na Žabljaku 2,2 miliona, u Plavu 2,5 miliona, Mojkovcu 13,5 miliona, Rožajama 550 hiljada, a u Plužinama 600 hiljada eura.
On je rekao da su Bijelom Polju planirani projekti vrijedni ukupno 6,9 miliona EUR, dodajući da se čeka dostavljanje projekta za izgradnju vodovoda i postrojenja za prečišćavanje vode za piće.
„Prethodno navedeni podaci ne uključuju vrijednost projekata koji će na sjeveru biti realizovani u narednoj godini, a koji su definisani na sjednici Vlade od 8. novembra”, naveo je Ćulafić.
On je, odgovarajući na pitanje Ćinćur o novom Zakonu o upravljanju otpadom, rekao da se ne radi o nametu građanima, nego o podsticaju cirkularnog kretanja novca i multiplikacije njegove potrošnje u pozitivnom smjeru.
„U izvjesnom smislu, građani plaćaju podsticajne programe za podizanje nivoa svijesti o značaju životne sredine“, naveo je Ćulafić.
On je kazao da je cilj zabrane upotrebe plastičnih kesa za nošenje, debljine zida od 15 do 50 mikrona, da se smanji upotreba plastičnih kesa, imajući u vidu da njihovo nepropisno odlaganje ima negativne efekte po životnu sredinu.
„Smatramo da će se tom zabranom značajno unaprijediti postojeće stanje upravljanja otpadom, na način da će se onemogućiti odlaganje velikih količina otpadnih kesa na javnim i drugim površinama“, dodao je Ćulafić.
Bonus video:
