Inspekcija zaštite i zdravlja na radu u Ministarstvu rada proglasila se nedavno nenadležnom da postupa po inicijativi koja je iz Državne izborne komisije (DIK) tom resoru podnijeta zbog neuslovnosti službenih prostorija u centru Podgorice. Podnosilac, sekretar DIK Nikola Dedeić, potom se obratio i upravnoj inspekciji, u Ministarstvu javne uprave (MJU), a upravni inspektor loptu je vratio Ministarstvu, “kao nadležnom organu za postupanje”.
U rješenju kojim odbacuju inicijativu, iz resora rada koji vodi Naida Nišić, pored ostalog, naveli su da nadzor sprovode “isključivo kod poslodavaca u Crnoj Gori koji imaju status pravnog lica ili preduzetnika” i da, prema Zakonu o zaštiti i zdravlju na radu “nije propisan nadzor kod subjekta nadzora koji ima status državnog organa, organa državne uprave i lokalne samouprave”.
Kao što je upravna inspekcija MJU Dedeića uputila na resor rada, da postoji zakonski osnov da u konkretnom slučaju ipak postupa inspekcija tog Ministarstva, tvrde i iz Udruženja zaštite na radu.
“Član 4 Zakona o zaštiti i zdravlju na radu jasno ukazuje na to da se odredbe zakona primjenjuju i na zaposlene u državnim organima, organima državne uprave i jedinicama lokalne samouprave, osim ako posebnim zakonom nije drugačije određeno. Ova odredba ukazuje na to da zakon ima univerzalnu primjenu na sve zaposlene, bez obzira na pravnu prirodu njihovog poslodavca”, kazala je za “Vijesti” Đina Janković, generalna sekretarka i projektna menadžerka Udruženja.
Dodaje i da se odbijanje te inspekcije da postupi u konkretnom slučaju može smatrati nepotpunim tumačenjem zakona.
Inicijativa
Iz Državne izborne komisije inicijativa za postupanje zbog neuslovnosti službenih prostorija koje se nalaze u Ulici Novaka Miloševa 8, u centru Podgorice, podnijeta je Odjeljenju inspekcije zaštite i zdravlja na radu Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog staranja 18. oktobra.
Sedam dana kasnije, podnosiocu, sekretaru DIK Nikoli Dedeiću, dostavljeno je rješenje kojim se inicijativa odbacuje. Prema rješenju, u koje su “Vijesti” imale uvid, iz Inspekcije resora rada, pored ostalog, navode da zaposleni u DIK pripadaju kategoriji državnih službenika i namještenika, a da inspektori zaštite i zdravlja na radu nisu nadležni za nadzor nad primjenom Zakona o državnim službenicima i namještenicima.
U obrazloženju dalje navode i da, prema Zakonu o inspekciji rada, Inspekcija zaštite i zdravlja na radu ne vrši nadzor kod državnih organa, organa državne uprave i lokalne samouprave. Dodaju i da, “izuzetno, inspekcijski nadzor u oblasti državne uprave, odbrane i bezbjednosti, zaštite i spasavanja, prevoza opasnih materija i eksplozivnih materija i sigurnosti i bezbjednosti saobraćaja vrše nadležni organi državne uprave, u skladi sa ovim zakonom i posebnim zakonom”.
“Inspektori zaštite i zdravlja na radu kao zaposleni u Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, Odjeljenju inspekcije zaštite i zdravlja na radu, nadzor nad Zakonom o zaštiti i zdravlju na radu, propisa donijetih na osnovu njega i tehničkim i drugim mjerama koje se odnose na zaštitu i zdravlje, sprovode isključivo kod poslodavaca u Crnoj Gori koji imaju status pravnog lica ili preduzetnika. Navedenim zakonom nije propisan nadzor kod subjekta nadzora koji ima status državnog organa, organa državne uprave i lokalne samouprave”, stoji u rješenju koje potpisuje glavni inspektor zaštite i zdravlja na radu Zlatko Popović.
Dedeić se 4. novembra obratio i upravnoj inspekciji resora javne uprave, koju vodi Maraš Dukaj, a iz MJU su ga uputili na Ministarstvo rada.
Izbjeći pravnu nesigurnost
Sagovornica “Vijesti” iz Udruženja zaštite na radu kaže da član 4 Zakona o zaštiti i zdravlju na radu jasno ukazuje na to da se odredbe zakona primjenjuju i na zaposlene u državnim organima, organima državne uprave i jedinicama lokalne samouprave, osim ako posebnim zakonom nije drugačije određeno.
“Član 4 jasno uključuje zaposlene u državnim organima, organima državne uprave i lokalne samouprave u djelokrug zakona. Time se potvrđuje da i zaposleni u DIK imaju pravo na zaštitu i zdravlje na radu u skladu sa zakonom. Državni organ, kao poslodavac, ima obavezu da primijeni mjere zaštite i zdravlja na radu u skladu sa zakonom. To uključuje obezbjeđivanje adekvatnih uslova rada, što podrazumijeva i uslovne službene prostorije”, rekla je ona.
Kako je dodala, tumačenje inspekcije zaštite i zdravlja na radu, da nadzor obavlja samo kod pravnih lica i preduzetnika, “stvara pravni problem, jer zakon ne izuzima državne organe iz nadzora, a član 4 ih izričito uključuje”.
“Budući da zakon obuhvata državne organe, logično bi bilo da Inspekcija zaštite i zdravlja na radu ima nadležnost za kontrolu uslova rada i u ovim institucijama. Njeno odbijanje da postupi može se smatrati nepotpunim tumačenjem zakona. Iako je primarna nadležnost Upravne inspekcije kontrola primjene propisa o državnoj upravi, ona može ispitati pritužbe na organizaciju rada i uslove u prostorijama DIK-a. Međutim, ona nije specijalizovana za pitanja zaštite i zdravlja na radu”, pojasnila je Janković.
Kako bi se obezbjedilo sprovođenje zakon, dodala je ona, ta situacija zahtijeva koordinaciju između Inspekcije zaštite i zdravlja na radu Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, u čijem resoru je Inspekcija zaštite i zdravlja na radu od 1. oktobra, Upravne inspekcije i samog DIK-a.
“Lice iz DIK-a može podnijeti zahtjev Inspekciji za zaštiti i zdravlje na radu za preispitivanje njihove nadležnosti, pozivajući se na član 4 zakona. Ako Inspekcija zaštite i zdravlja na radu i dalje odbija nadzor, lice može uložiti pritužbu Upravnoj inspekciji zbog neuslovnosti prostorija, pozivajući se na obavezu državnog organa da obezbijedi adekvatne uslove rada”, rekla je ona.
Iz Udruženja zaštite na radu poručili su i da Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, kao organ odgovoran za zakon, “može donijeti zvanično tumačenje kako bi se utvrdila nadležnost za ovakve situacije”.
“Dugoročno, potrebno je jasno precizirati nadležnosti inspekcija u vezi sa državnim organima kroz dopunu zakona ili podzakonskog akta, kako bi se izbjegla pravna nesigurnost”, rekla je ona i dodala da, na osnovu člana 4, “jasno je da postoji pravna osnova za uključivanje državnih organa u nadzor Inspekcije zaštite i zdravlja na radu”.
Bonus video:
