Pejović oštro o predloženim rješenjima u Zakonu za informacionu bezbjednost: Ugrožovaju državu kad god "hitaju u EU"

​​​​​Po ko zna koji put sakriveni iza neophodne brzine evropskih integracija, Vlada i parlamentarna većina ugrožavaju naše društvo, izdaju državne interese i našu evropsku budućnost, kazala je juče “Vijestima” nezavisna poslanica Jevrosima Pejović, komentarišući Predlog zakona o informacionoj bezbjednosti.

Ona je akcentovala da je dodatno opasna stvar prihvaćeni, “skandalozni amandman” koji predviđa da se u Agenciju za sjaber bezbjednost mogu zapošljavati osobe bez oglašavanja i bez ikakve procedure.

Istakla je i da nije prihvaćen njen amandman, kojim je tražila minimum zaštite za građane - poručivši da “nekome odgovara mogućnost da zaposleni iz izvršne vlasti mogu da ‘zaplijene’ računare i telefone iz poslaničkih klubova, privatnih firmi, sudova, tužilaštava, banaka”…

O tom aktu juče se raspravljalo u crnogorskom parlamentu, a Pejović je tokom rasprave podsjetila da je to jedan od zakona koji je Crnoj Gori važan za zatvaranje poglavlja 10. Poručila je, međutim, da je zadatak bio da se zakon uskladi sa zakonodavstvom EU u toj oblasti, ali da to nije ispoštovano, te da je na sceni “pokušaj obmanjivanja međunarodne javnosti, Evropske komisije i Ambasade Velike Britanije”.

Istakla je da je zakon morao da bude u nadležnosti Ministarstva odbrane ili Ministarstva unutrašnjih poslova, a ne da se pravi “agencija za nacionalnu bezbjednost sa Ali expressa”.

“Kolege ne dozvoljavaju da se amandmanima unaprijedi zakonsko rješenje i omogući implementiranje direktive NIS2. Podsjetiću da je upravo u direktivama sadržan minimum zaštite koju bi trebalo da uživaju svi građani EU. Direktiva striktno nalaže da se ovaj zakon ne odnosi na Skupštinu, Centralnu banku i pravosuđe i upravo tu odredbu iz Direktive sam citirala predlažući amandman. Međutim, nekome odgovara mogućnost da zaposleni iz izvršne vlasti mogu da ‘zaplijene’ računare i telefone iz poslaničkih klubova, privatnih firmi, sudova, tužilaštava, banaka”, kazala je Pejović…

Poručila je da to može dovesti do nesagledivih posljedica: “Jer će u jednom trenutku, kada to bude politički oportuno, pod izgovorom ove direktive vladajuća većina moći klasifikovati rad parlamenta kao tajni podatak. Pa javnost neće imati priliku da prati naš rad”.

“Dodatno opasna stvar je skandalozni amandman koji je prihvaćen, a koji predviđa da se u Agenciju za sajber bezbjednost mogu zapošljavati osobe bez oglašavanja i bez ikakve procedure. Ove osobe koje će imati ovlašćenja da uzimaju računare i telefone iz sudova, tužilaštava i banaka, neće se zapošljavati transparentno i neće prolaziti bezbjednosnu procjenu. U trenutku kada čitamo na skaju koliko nam je sistem bezbjednosti ranjiv, ovakvo ponašanje parlamentaraca je izdaja državnih interesa i naše evropske budućnosti”, poručila je Pejović.

Ona je pojasnila da je amandman bazirala na preporukama iz direktive NOS2, odnosno člana kojim je predviđeno da pod nadzor te agencije ne spadaju sudstvo, parlament ili centralne banke...

Sporan amandman

U ime predlagača zakona, ministar javne uprave Maraš Dukaj kazao je juče da se predlogom zakona o informacionoj bezbjednosti u crnogorski sistem unose standardi Evropske unije, navodeći da je Crna Gora prva država zapadnog Balkana koja primijenjuje direktive EU u toj oblasti.

On je ustvrdio da je taj zakon sveobuhvatan jer pokriva cijelu oblast informatičkog društva, te da je njegov važan aspekt sajber bezbjednost, koja se predloženim Zakonom jasno definiše.

Kazao je da je tak pravni akt urađen pod pokroviteljstvom Ambasade Velike Britanije, pripremljen na inkluzivan način i da to potvrđuju i relevantni međunarodni partneri.

“Žao mi je što nije usvojen i ranije, danas bismo bili u ozbiljnoj prednosti i u odnosu na potrebe naše sajber otpornosti, ali i u pregovaračkom procesu... Moramo izgraditi insititucje i učiniti ih otpornijim, da pokažemo kredibilitet kao NATO članica”, rekao je Dukaj, dodajući da je za to važna sajber bezbjednost.

Nakon rasprave poručio je da zakon nije sveto pismo, navodeći da je zbog toga prihvaćen amandman poslanika Nikole Camaja.

Tim amandmanom propisano je da se zaposleni na programu “sajber bezbjednost” zapošljavaju bez javnog oglašavanja i bez kadrovskog plana, na osnovu akta o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji. Takođe, Camaj je amandmanski djelovao i na zarade i druga primanja direktora i zaposlenih u budućoj Agenciji za sajber bezbjednost, predlažući da se one utvrđuju odiukom nadležnog organa Agencije, u skladu sa zakonom.

Camaj je obrazložio zašto traži izuzetak od zapošljavanja u skladu sa postupkom propisanim Zakonom o državnim službenicima i namještenicima koji popunu radnih mjesta u organima koji vrše poslove bezbjednosti predviđa na drugačiji način - jer je neophodno u što kraćem roku obezbijediti zaposlene.

Upravo taj amandman kritikovala je poslanica Pejović, istakavši da u ovako labavom sistemu neko može da uđe kroz široka vrata u sistem, bez ikakve provjere Agencije za nacionalnu bezbjednost:

“Može da bude finansiran ili motivisan od strane kriminalnih grupa i taj neko može da ima pristup našim podacima”, kazala je Pejović u plenarnoj sali.

I Filip Adžić iz Građanskog pokreta URA kazao je da predstavnici vladajuće većine amandmanskim djelovanjem narušavaju zakonska rješenja koja se predlažu i koriste dobru volju velikog djela opozicionih poslanika koji žele da ubrzaju evropski put.

“Rekao bih i da ovim zakonskim rješenjem kroz određene izmjene koje su predložene od strane poslanika dolazimo u situaciju da ne stvaramo povjerenje građana u instituciju koja se ovim zakonskim rješenjem treba osnovati”, kazao je on.

Slađana Kaluđerović iz Socijalističke narodne partije podsjetila je da u državama EU, Ministarstvo javne uprave (MJU) nije zaduženo za sajber bezbjednost, pa ni u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje je Agencija za sajber bezbjednost pod Ministarstvom odbrane.

Ona je pitala kako će buduća agencija za sajber bezbjednost biti nezavisna ako je pod ingerencijom MJU, i ako ministar predlaže predsjednika savjeta te agencije.

Otvoren prostor za politička namještanja

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Ivan Vuković u skupštinskoj sali rekao je da odredbe u zakonu, koje se odnose na poziciju direktora Agencije za sajber bezbjednost, otvaraju prostor da to bude političko namještenje.

On je istakao da je odredba iskustva u oblasti sajber bezbjedosti za izbor na poziciju direktora relativizovana, dodajući da se može doći u situaciju da o sajber bezbjednosti države vodi računa neko ko nije stručan za to.

Dukaj je objasnio da su uslovi za imenovanje direktora postavljenji široko zato što Crnoj Gori, kao i mnogo većim državama, fali kadar, naglašavajući da na tu poziciju neće biti postavljen neko ko je politička ličnost - ako on bude ministar i ako to bude zavisilo od njega.

Poslanik Nove srpske demokratije (NSD) Dejan Đurović kazao je da ljudi koji će raditi u Agenciji za sajber bezbjednost koja bi trebalo da bude formirana, moraju biti nezavisni i stručni. Njegov kolega iz NSD-a Jovan Vučurović poručio je da je neophodno što prije usvojiti Zakon i krenuti sa njegovom implementacijom, odnosno da treba uraditi sve da država što prije bude zaštićena od sajber kriminala.

“Agencija ne smije biti zloupotrijebljena u političke svrhe”, kazao je on.

Nikola Janović (DPS) poručio je da bezbjednost građana, uključujući i sajber bezbjednost, moraju biti na prvom mjestu, ali i da Crna Gora, kao članica NATO-a, mora da vodi računa o čuvanju podataka.

Poslanica Pokreta Evropa sad Nađa Laković kazala je da predloženi zakon predstavlja ključni korak u jačanju digitalne infrastrukture i zaštite kritičnih sistema.