Agencija za sprečavanje korupcije nije i ne može kontrolisati bankovne račune više od 1.100 funkcionera, ali ni članova njihovog domaćinstva, jer Ministarstvo pravde duže od pet mjeseci od usvajanja novog zakona nije donijelo podzakonske akte, kojim bi se to pitanje uredilo.
Novi Zakon o sprečavanju korupcije usvojen je 7. juna, kao dio paketa IBAR zakona, a na snagu je stupio 12. juna.
Nakon packi Venecijanske komisije (VK) na radnu verziju tog propisa, resor, na čijem je čelu tada bio Andrej Milović, dodaje odredbu prema kojoj su funkcioneri dužni da Agenciji omoguće pristup bankarskim računima za sebe i članove porodice i obavezuje Ministarstvo pravde da u roku od pola godine podzakonskim aktom uredi način provjere tih podataka.
Iz Ministarstva, kojim sad rukovodi Bojan Božović, od 4. novembra ne odgovaraju na pitanja “Vijesti” o tome kada će podzakonski akti biti donijeti, ali ni da li se radi na izmjenama početkom ljeta usvojenog Zakona o sprečavanju korupcije, s obzirom na brojne primjedbe domaće i međunarodne javnosti.
Da Agencija ne može da provjerava bankovne račune funkcionera pobrinulo se i prethodno rukovodstvo te institucije koje je donijelo nove obrasce za podnošenje izvještaja o imovini i prihodima, iako Ministarstvo pravde prethodno nije završilo svoj dio posla.
“Novi Zakon o sprečavanju korupcije, koji je stupio na snagu 12. juna 2024. godine, predviđa da, radi provjere podataka iz izvještaja o prihodima i imovini javnih funkcionera, Agencija može imati pristup podacima na računima javnog funkcionera i članova zajedničkog domaćinstva iz člana 25 stav 1 ovog Zakona kod kreditnih institucija i drugih finansijskih institucija, u skladu sa zakonom kojim se uređuje poslovanje kreditnih institucija. Nakon stupanja na snagu Zakona, izmijenjen je obrazac izvještaja i uklonjena mogućnost za davanje saglasnosti za pristup bankovnim računima. Ova izmjena je izvršena bez pravnog osnova, jer je istoj trebalo da prethodi donošenje potrebnih podzakonskih akata kako bi se novi obrazac mogao propisno usvojiti”, odgovorili su “Vijestima” iz Agencije.
Da bi vratilo postupanje Agencije u zakonite okvire, pojašnjavaju iz te institucije, novo rukovodstvo je ponovo uvelo stari obrazac izvještaja.
“Do sada je, prema izmijenjenim obrascima, podnijeto 1.187 izvještaja. Agencija nije vršila provjere bankovnih računa javnih funkcionera koji su podnijeti na tim obrascima”, precizirali su, napominjući da očekuju da će “pitanje pristupa računima javnih funkcionera i članova njihovog zajedničkog domaćinstva biti razmatrano predstojećim izmjenama Zakona, koje su planirane do kraja godine”.
Saglasnost nije dalo više od pola funkcionera
Prema podacima iz 2023. godine, od 7.041 javnog funkcionera, koliko ih je popisano po posljednjim podacima, Agenciji saglasnost za uvid u bankovne račune nije dalo njih 3.960, pokazuju podaci te institucije.
Sa druge strane, 2017. godine saglasnost da im se kontrolišu računi dalo je 71 odsto funkcionera i 75 odsto državnih službenika. Već godinu kasnije taj broj je smanjen na 60 odsto javnih funkcionera i 68,5 državnih službenika, da bi na kraju 2019. bilo svega 57 odsto javnih funkcionera i 65 procenata državnih službenika koji su dozvolili da se kontrolišu njihovi bankovni računi. Kada je osnovana ASK, tadašnji direktor Sreten Radonjić je tvrdio da je čak 80 odsto funkcionera dalo saglasnost za kontrolu bankovnih računa.
Danas, primjera radi, od 22 čelnika sudstva - predsjednika Vrhovnog, Ustavnog, Apelacionog, Upravnog i Privrednog suda, Viših sudova u Podgorici i Bijelom Polju i 14 predsjednika osnovnih sudova, samo petoro je dalo saglasnost za pristup podacima na računima bankarskih i drugih finansijskih institucija.
U 17 tužilaštava, tek sedmoro rukovodilaca je dalo saglasnost za ovu kontrolnu mjeru ASK-a.
U Vladi Crne Gore, od 32 člana, više od polovine, 19 nije dozvolilo pristup podacima na računima bankarskih i drugih finansijskih institucija, uključujući premijera Milojka Spajića.
I predsjednik Crne Gore Jakov Milatović nije dozvolio pristup podacima na računima bankarskih i drugih finansijskih institucija.
“Nedavanje saglasnosti o pristupu podacima na računima bankarskih i drugih finansijskih institucija samo po sebi ne mora da znači da je u pitanju pokušaj da se od javnosti sakrije ne samo stvarno imovno stanje sudija već i način na koji je imovinska korist stečena, već može možda biti privatnost, u smislu - kada i za šta oni troše svoj novac. Smatram da je važno da saopšte tačan podatak koliko imaju gotovog novca i koliko su sredstava primili na računu”, kaže Radoje Korać, predsjednik Sudskog svajeta, koji, takođe, nije dao saglasnost.
Mirjana Popović, predsjednica Apelacionog suda, odluku o nedavanju pristupa računu bazira, kako kaže, na međunarodnim standardima relevatnim za datu oblast i, s tim u vezi, pravom na zaštitu privatnosti.
I Snežana Armenko, predsjednica Ustavnog suda, smatra da je “načelo transparentnosti svakako jedan od indikatora antikorupcijskog integriteta nosilaca javnih funkcija, kojim svi treba da se rukovode”.
“Treba, međutim, imati u vidu i međunarodne standarde u pogledu uspostavljanja balansa i pravične ravnoteže između zaštite javnog interesa, kao što je borba protiv korupcije i prava javnosti da zna, sa jedne strane i poštovanja prava na privatnost, zaštite ličnih podataka i drugih prava, sa druge strane, a koja prava su garantovana Ustavom Crne Gore i međunarodnim konvencijama”, ističe Armenko koja nije dozvolila uvid u svoje bankarske račune.
Predsjednica Osnovnog suda u Baru Tamara Spasojević, sa druge strane, mišljenja je da ove podatke “javnost ima pravo da zna” i ističe da “nikada nije imala dilemu treba li ili ne da dozvoli pristup računima”, s obzirom na to da “da imovinski karton ne može sadržati ništa što ne odgovara” njenom stilu života.
Sličnog je stava i Ivan Došljak, predsjednik Osnovnog suda u Beranama, kao i Mirjana Knžević, predsjednica Osnovnog suda u Plavu.
“Moji prihodi su svakako javni, pa nemam šta kriti. ASK i svi drugi organi o mojim prihodima podatke mogu dobiti u Ministarstvu finansija i Sudskom savjetu. Uvjeren sam da i većina mojih kolega ne dovodi u pitanje davanje saglasnosti za uvid u prihode, kada su isti predmet provjere, ali ne bih pretpostavljao šta je motiv nekog kolege koji je postupio drugačije od mene”, ističe Mladen Grdinić, predsjednik Privrednog suda.
Novi zakon, jedinstvena obaveza
Korać smatra da to pitanje svakako treba regulisati na način da se ne ostavlja mogućnost izbora nego da je propisana jedinstvena obaveza i postupanje prema svima.
“To je sada riješeno donošenjem novog Zakona o sprečavanju korupcije gdje je članom 26 stav 2 između ostalog propisano da ‘radi provjere podataka iz izvještaja, Agencija može imati pristup podacima na računima javnog funkcionera i članova zajedničkog domaćinstva iz člana 25 stav 1 ovog zakona kod kreditnih institucija i drugih finansijskih institucija, u skladu sa zakonom kojim se uređuje poslovanje kreditnih institucija’”, podsjeća Korać.
Javni funkcioneri izvještaje o imovini i prihodima za 2024. podnose od 1. januara do 31. marta 2025. godine.
Da bi Agencija imala mogućnost da provjerava tačnost dostavljenih podataka, uključujući i informacije o bankovnim računima, do kraja godine moraju biti donijeti podzakonski akti u vezi sa važećim propisom ili usvojen novi Zakon o sprečavanju korupcije.
Prvi Zakon o sprečavanju korupcije bio je na snazi od 2016. do 12. juna ove godine. Taj propis je predviđao da funkcioneri mogu, ali ne moraju da dozvole pristup bankarskim računima.
Slično rješenje bilo je ostavljeno i u radnoj verziji usvojenog propisa, što je Venecijanska komisija (VK) u hitnom mišljenju od 21. maja oštro kritikovala.
“Odredbe koje se tiču imovine i prihoda u izvještajima funkcionera treba da obuhvataju stvarno vlasništvo nad imovinom, pokretnu imovinu iznad određene vrijednosti koja se nalazi u inostranstvu, značajne transakcije i digitalnu imovinu (ili ‘bilo koja druga imovina’ iznad određene vrijednosti). Treba istražiti načine da se Agenciji omogući pristup informacijama koje posjeduju banke i druge finansijske institucije u svrhu provjere izjava o imovini i prihodima javnih funkcionera i članova njihovog domaćinstva,...”, poručili su tada iz tog savjetodavnog tijela Savjeta Evrope (SE).
Vučković: ASK bez saglasnosti provjeravao moj bankovni račun
“Motiv zbog kojeg nijesam dala podatke je postupak Agencije za sprečavanje korupcije u toku 2020/2021.godine, kada je Agencija, bez moje prethodno date saglasnosti, izvršila provjeru bankovnog računa iako je tu provjeru mogla da izvrši tek po dobijenoj saglasnosti, kako je to bilo propisano Zakonom o bankama i Pravilnikom o radu Agencije za sprečavanje korupcije”, objašnjava Vesna Vučković, v. d. predsjednica Vrhovnog suda.
Vučković dodaje i da je od nje tražena prethodna saglasnost, ASK bi je dobio.
Bonus video:
