U okviru obilježavanja Međunarodnog dana djeteta, 20. novembra, održano je 12. zasjedanje Dječjeg parlamenta Crne Gore, na kojem su mladi iz različitih krajeva zemlje otvoreno govorili o problemima koji ih tište, ali i predložili konkretne korake za njihovo rješavanje.
Potpredsjednik Skupštine Crne Gore Nikola Camaj, čestitajući djeci njihov dan, podsjetio je na važnost prepoznavanja individualnosti svakog djeteta.
"Svako dijete je osoba za sebe, i samo uz takav pristup možemo postići ciljeve", kazao je Camaj, dodajući da političari svojim primjerom moraju pokazati odgovornost prema najmlađima.
Vukica Popović iz Pljevalja istakla je da Dječiji parlament nije samo mjesto gdje se rapsravlja već mjesto gdje mogu čuti glasovi mladih.
"Naša prava i potrebe moraju biti prepoznati i uvaženi jer samo tako možemo graditi društvo koje je ravnomjerno prema svima", kazala je Popović.
Ona je istakla da pored prava djeteta mora da se govori i obavezama djece, kao i da nadležni imaju odgovornost da pruže svoj djeci mogućnost da jednako prakituju svoja prava.
S druge strane, Đorđe Jakovljević naglasio je značaj kontinuiteta: "Iako nas nije bilo nekoliko godina, to ne znači da nismo pratili situaciju. Dan djeteta nije puki datum – svaki dan treba isticati važnost poštovanja prava djece."
Belma Nikezić iz Ulcinja upozorila je na problem divljih deponija i loše infrastrukture u južnoj regiji Crne Gore. "Javni prevoz je slabo razvijen,gužve su katastrofalne, a poslovi se vrte oko turističke sezone, te porodice nemaju stabilna primanja tokom cijele godine.
Ona je kazala i da na jugu postoji mnogo talentovane djece koja nemaju priliku da se pokažu, te da je sva pažnja usmjerena na centralni dio Crne Gore.
"Posebno nas brine nasilje među djecom, koje je postalo učestalo, često podstaknuto urušenim sistemom vrijednosti", istakla je ona, predlažući uvođenje školskih uniformi kao način smanjenja razlika među vršnjacima. Tako bi, kako je kazala Nikezić, vršnjaci bili manje fokusirani na materijalne vrijednosti, a više na učenje i zabavu.
"Ne tražimo da dobijemo ono što nam objektivno ne pripada, već tražimo da se čujemo u odlukama koje se tiču nas", kazala je Sara Racković, ističući da bi obrazovni sistem bi mogao mnogo bolje da razvija kritičke vještine kod djece.
"Moramo da bubamo za ocjenu, a teoretski stečena znanja nemamo prioliku da probamo u praksi.
Potvrda toga su tradicionalno loši rezultati PISA testiranja", kazala je Racković.
Ona je rekla da se izgubilo ono "vaspitno" u vaspitno-obrazovnim ustanovama, te da je bitno je samo da se ispuni plan i program.
Racković je kazala da smatra da je loš odnos učenika prema profesorima jedan od glavnih razloga zašto ljudi znatno manje biraju da se bave tom profesijom.
Ona je istakla pozitivan primjer vraćanja dječijeg dodatka.
"Za nekoga je to samo džeparac a za neke porodice on čini veliki dio kućnog budžeta", kazala je Racković.
Knežević: Ko o čemu, djeca o obrazovanju
Snežana Knežević iz Bijelog Polja ukazala je na nejednake uslove za obrazovanje između sjevera i ostatka zemlje.
"Dok djeca u Podgorici uče robotiku, mi na sjeveru se grijemo na peći. Loši uslovi i nedostatak fakulteta tjeraju mlade da napuštaju rodni kraj", upozorila je ona, naglašavajući da migracije dodatno opustošuju sjever.
Najmlađa parlamentarka, Tara Radulović, koja pohađa četvrti razred osnovne škole, govorila je o radu i značaju dnevnog boravka. Ona je istakla doprinos Centra za prava djeteta i kazala je da dnevni boravak pohađaju djeca sa područja cijele Podgorice.
"Prostor u kojem boravimo je divno opremljen, a centar za nas predstavlja sigurno mjesto. Zabavljamo se, imamo razne radionice, ponekad grupne, ponekad na otvorenom, idemo u muzeje i pozorišta, imamo predavanja na različite zanimljive teme, organizujemo kvizove znanja, imamo užinu, a za djecu koja žive daleko obezbijeđen je prevoz", kazala je Radulović i pozvala sve vršnjake da joj se pridruže.
Pavle Klikovac postavio je pitanje kabinetu predsjednika Vlade o mjerama koje će preduzeti za zadržavanje mladih u Crnoj Gori.
Savjetnik za kulturu u kabinetu predsjednika Vlade, Vučić Ćetković, odgovorio mu je da je uslijed sve većeg odliva mozgova u Crnoj Gori, sprječavanje migracija mladih prioritet. "Mjere uključuju povećanje plata, stipendiranje, osnivanje Savjeta za mlade i uvođenje Garancije za mlade, čija će primjena početi 2025. godine. Cilj je kreirati politike koje će podsticati povratak mladih u zemlju, umjesto njihovog odlaska", kazao je Vučić Ćetković.
Na pitanje Hajrije Dacić o zakonskim rješenjima za suzbijanje vršnjačkog nasilja, Nikola Camaj je obećao da će novi zakon biti usvojen prije narednog zasjedanja.
Latić Nejla iz Petnjice govorila je o stanju ženskog sporta na sjeveru Crne Gore.
"Nedostaje nam infrastruktura, kadar, i novac kako bi podržali razvoj ženskog sporta na sjeveru, ne samo u Podgorici", istakla je Latić.
Ministar sporta i mladih, Dragoslav Šćekić kazao je da je država pokrenula niz inicijativa za razvoj sporta na sjeveru Crne Gore, te da ulažu ogromna sredstva.
"Kada govorimo o sportskoj infrastukturi ona je prilagođena za sve, i nadam se da ćemo stvoriti uslove da ostanete u tom lijepom kraju zemlje", kazao je Šćekić.
Almin Čejić je govorio o sličnom problemu, pa je pitao nadležno ministarstvo kako oni pomažu razvijanju mladih sportista, jer, kako je kazao, u Gusinju nema fiskulturne sale.
Šćekić je kazao da svuda na sjeveru ima takvih problema, te da je neophodna dobra infrastruktura kako bi izvrsni sportisti postizali rezultate. On je istakao da to ministarstvo daje blizu 200 stipendija za mlade sportiste, i da na sjeveru Crne Gore postoji potreba za izgradnjom sportskih terena.
Andrija Vukelić je postavio pitanje Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) o planiranoj reformi obrazovnog programa i na koju evropsku praksu se želi osloniti.
Vršiteljka dužnosti (v.d) generalne direktorice Direktorata za osnovno i srednje obrazovanje, Svetlana Drobnjak je odgovorila da će reforma uključivati ključne elemente kao što su ulaganje u infrastrukturu, rasterećenje obrazovnih programa i optimizacija broja časova za sve predmete.
"Proces će se sprovoditi postepeno, počevši od osnovnog obrazovanja, uz suštinski pristup kako bi izbjegli to da se zaustavimo u sred reforme", kazala je Drobnjak.
Teodora Rondović sa Žabljaka govorila je o nedostatku profesora matematike, fizike i hemije na Žabljaku i generalno nedostatak stručnih kadrova.
Drobnjak je odgovorila da pitanje obrazovanja nastavnog kadra nije samo izazov za sjever Crne Gore, već i za veće gradove. "Fokus treba biti na obrazovanju nastavnika koji posjeduju ne samo stručno već i pedagoško znanje, uz istovremeno unapređenje uslova za njihovo školovanje", kazala je direktorica Direktorata za osnovno i srednje obazovanje.
Jelena Vukić iz Andrijevice postavila je pitanje Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP) povodom sve češćih slučajeva nasilja u školama.
Državni sekretar MUP-a, Petar Koprivica kazao je da je važna prevencija i podizanja svijesti svih društvenih aktera o maloljetničkoj delinkvenciji, koju je neophodno prepoznati na vrijeme. Institucije moraju pronaći način da se ozbiljno posvete ovom problemu, a Uprava policije reaguje preventivno i represivno.
"Posebno se apeluje na pravovremeno prijavljivanje nepravilnosti nastavnicima, policiji ili razrednim starješinama. Policija pojačava prisustvo u blizini škola, gdje policajci djeluju u uniformi ili civilu, kao jedan od mehanizama za suzbijanje delinkvencije", kazao je Petar Koprivica.
Ivona Ašanin postavila je pitanje Ministarstvu kulture i medija o emitovanju štetnih programa i nedostatku dječjih kvizova. Direktor Direktorata za medije, Neđeljko Rudović odgovorio je da se situacija postepeno mijenja.
"Ministarstvo prepoznaje izazove, uključujući nedostatak edukativnih sadržaja za djecu, i aktivno radi na zakonodavnom okviru i nadzoru. Radio-televizija Crne Gore je obavezna pružiti dječji sadržaj, a uskoro će pokrenuti kviz "Osnovac kvizolovac" po NTC programu, koji će uključiti djecu iz svih crnogorskih gradova i obogatiti kulturnu ponudu", kazao je Rudović.
Postavljeno je i pitanje i o bezbjednosti sezonskih poslova i mjerama koje Ministarstvo rada zapošljavanja i socijalnog dijaloga preduzima.
Iz Ministarstva su odgovorili da je naglašeno je da lica mlađa od 18 godina ne smiju obavljati teške fizičke poslove, raditi noću, niti u opasnim uslovima poput rada pod zemljom ili pod vodom.
"Inspekcija rada je ove godine ostvarila značajne rezultate, izrekavši kazne od ukupno 125 hiljada eura poslodavcima koji nisu poštovali zakon. Zabilježeno je 58 prekršaja, uključujući rad maloljetnika noću, bez slobodnih dana i bez saglasnosti roditelja", kazala je njihova predstavnica.
Mladi su ukazali i na ozbiljne probleme u oblasti ekologije, pa je Igor Radović iz Bijelog Polja pitao je o upravljanju otpadom i zaštiti prirodnih resursa, i o edukaciju djece o zaštiti životne sredine.
Iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera kazali su da će nastaviti programe koji podstiču ekološku svijest.
Bonus video:
