Za održivost Bokokotorskog zaliva potrebni su zajednička akcija svih aktera i novi modeli finansiranja, poručeno je na konferenciji „Saradnjom do održive budućnosti“.
Na konferenciji je predstavljen Plan upravljanja obalnim područjem Bokokotorskog zaliva (PUOP).
Kako je saopšteno iz Centra za regionalne aktivnosti / Programa prioritetnih akcija (PAP/RAC), na konferenciji je poručeno da prilagođavanje klimatskim promjenama i zaštita životne sredine nijesu prepreke socio-ekonomskom razvoju, već ključni faktori za izgradnju održivih i prosperitetnih obalnih zajednica širom Mediterana.
„Stoga je potrebno oblikovati prioritetna rješenja za kritične izazove i poboljšati saradnju među svim akterima“, kaže se u saopštenju.
PUOP, kako se navodi, obuhvata opštine Kotor, Tivat i Herceg Novi i predstavlja jednu od ključnih akcija Nacionalne strategije integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore.
Direktorica PAP/RAC, Daria Povh, istakla je da je značajno strateško partnerstvo svih učesnika u realizaciji planova.
„Ovim planom nudimo platformu za strateško partnerstvo svih učesnika: akademske zajednice, udruženja, firmi, lokalnih i nacionalnih vlasti. Vertikalna saradnja je ključna jer su troškovi prilagođavanja klimatskim promjenama veliki, a nijedan akter ne može samostalno finansirati i sprovesti sve što je potrebno,” kazala je Povh.
Voditelj programa PAP/RAC, Ivan Sekovski, naglasio je da se potrebne konkretne akcije u oblastima poput infrastrukture i prostornog razvoja, vodosnabdijevanja, upravljanja otpadom i održivog turizma, kako bi se podstakla primjena svih mjera koje Plan predviđa u cilju zaštite resursa i održivog prostornog planiranja.
„Ono u čemu ovaj plan može pomoći u budućnosti jeste konkretizacija svake od mjera. Cilj je da se prioritizuju određene mjere iz plana, rasprava podigne na viši nivo rasprave i podstakne primjena predviđenih mjera na terenu,“ kazao je Sekovski.
Milica Rudić iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera ukazala je na nedostatak kontinuiteta i kadrova kao prepreku u saradnji između Ministarstva i lokalnih samouprava.
„Saradnja je do sada bila sporadična, ali će za sprovođenje mjera od ključnog značaja biti potrebna svakodnevna komunikacija i kontinuirana saradnja na rješavanju problema degradacije životne sredine,“ naglasila je Rudić.
Ona je pohvalila dostupnost finansijskih sredstava za projekte prilagođavanja klimatskim promjenama.
U saopštenju se navodi da je skoro polovina, odnosno 48 odsto obalne crte Boke Kotorske, izmijenjeno ljudskom aktivnošću - od izgradnje puteva i nasipa do infrastrukturnih objekata.
Sekretarka Sekretarijata za uređenje prostora Opštine Tivat, Milica Manojlović, istakla je da je značajno usklađeno prostorno-urbanističko planiranje u suočavanju s izazovima brzog urbanog razvoja i klimatskih promjena.
Ona je ukazala na rastući pritisak na infrastrukturu usljed porasta broja stanovnika i intenzivne gradnje i upozorila na probleme poput betonizacije obale i posljedica klimatskih promjena kao što su suše, požari i poplave.
U saopštenju se navodi da španska Metroeconomica, na osnovu mogućeg porasta nivoa mora duž crnogorske obale, procjenjuje da bi, bez intervencije, ekonomski gubitak samo za područje Morinja mogao dostići 105,3 miliona do 2100. godine.
Đankarlo Gusmanoli, iz MedSea fondacije, poručio je da Crna Gora nije sama u tim izazovima i da postoje primjeri koje može slijediti.
On je održao je prezentaciju o ugovorima za upravljanje obalom u Mediteranu, sa studijom slučaja iz Oristano zaliva na Sardiniji.
Učesnici druge panel diskusije, predstavnici nevladinih organizacija i fondova za zaštitu životne sredine, poručili su da je za uspješnu implementaciju mjera i očuvanje prirodnih resursa, ključna saradnja svih aktera, od lokalnih samouprava do nevladinih organizacija.
Duška Ljiljanić iz EKO Fonda istakla je da je saradnja sa opštinama na dobrom nivou, što potvrđuju projekti poput nabavke komunalne opreme i akcija čišćenja podmorja, koji su omogućili pokrivanje gotovo cijele teritorije adekvatnim kapacitetima.
Ana Katnić iz EnvPro ukazala je da su potrebna rješenja zasnovana na prirodi, navodeći revitalizaciju ekosistema i kompleksne prirodne sisteme u Ulcinju kao primjere kako očuvati osjetljiva područja pod uticajem klimatskih promjena.
Azra Vuković iz Grin Houma /Green Home/ naglasila je da kvalitetna saradnja između institucija i NVO sektora doprinosi efikasnijoj realizaciji planova, posebno imajući u vidu to da donatori cijene strateške dokumente koji uključuju različite zainteresovane strane i imaju institucionalnu potvrdu.
Menadžerka programa Ujedinjenih nacija za zaštitu životne sredine (UNEP/GEF), Atifa Kasam Mandži, u kontekstu jačanja finansijskih mehanizama za borbu protiv klimatskih promjena, predložila je inovativne načine finansiranja za primjenu Plana.
„Ideje poput osiguravajućih proizvoda za otpornost na klimatske promjene, razmjene duga za klimatske projekte i tržišta ugljenika mogu značajno doprinijeti finansiranju prilagođavanja klimatskim promjenama”, naglasila je Kasam Mandži.
U saopštenju se navodi da te poruke šalju snažan apel da se ne može samo nadati da će biti bolje.
Na konferenciji je poručeno da je vrijeme za djelovanje sada, kako bi bila osigurana održiva budućnost za sve.
Plan upravljanja obalnim pdručjem je razvijen pod vođstvom PAP/RAC, koji djeluje u okviru Programa Ujedinjenih nacija za zaštitu životne sredine (UNEP/MAP).
„Finansiran od Svjetskog fonda za životnu sredinu (GEF), PUOP je rezultat međunarodne saradnje kroz projekt MEDProgramme (i njegove podprojekte Child Project 2.1 i SCCF), uz partnerstvo sa Plan Bleu iz Marseja i doprinos lokalnih i nacionalnih aktera“, kaže se u saopštenju.
Bonus video:
