Portal otvorenih podataka, na kojem se za građane, privredu... objavljuju podaci označeni kao javni i koje su institucije svakako u obavezi da ustupe zainteresovanima na uvid, nakon skoro dvije godine ponovo je u funkciji, u novom izdanju.
Novi “stari” portal, predstavili su juče iz Ministarstva javne uprave (MJU), a ministar Maraš Dukaj, pored ostalog, kazao je da su u tom resoru radili “veoma aktivno”, ne samo kako bi bio uspostavljen taj, portal, nego i da uspostave standarde “po ugledu na napredne zemlje”.
“Ovim naš posao nije završen. MJU će raditi na promociji otvorenih podataka, promovisanju portala... Vrlo je važno da i druge institucije budu proaktivne i da definišu setove podataka koje mogu kreirati i objaviti u otvorenom formatu”, rekao je on juče na konferenciji.
Portal otvorenih podataka nalazi se na staroj adresi, data.gov.me. Razvijen je uz podršku Evropske unije i Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) i, saopšteno je juče, “već sadrži blizu 400 setova podataka”.
“Otvoreni podaci su koncept javno dostupnih podataka na način da svako lice može slobodno da ih koristi i ponovo objavljuje, bez ograničenja od strane autora ili drugih kontrolnih mehanizama. Pojam otvoreni podaci primjenjuje se od 2008. godine i dobija na popularnosti nakon inicijative pojedinih država da otvore svoje podatke na portalima poput data.gov, data.gov.uk”, stoji na toj platformi pojašnjenje pojma “otvorenih podataka”.
NE PROPUSTITE
Dukaj je juče najavio i da će sljedeće godine biti završen novi Zakon o slobodnom pristupu informacija (SPI), a Lidija Ljumović iz resora javne uprave kazala je da vjeruje da će portal otvorenih podataka pomoći da se smanji i broj zahtjeva za SPI.
Skupština Crne Gore, kako je juče saopšteno, uspostaviće poseban portal otvorenih podataka.
Sajber napad
U Crnoj Gori, portal otvorenih podataka predstavljen je prvi put u julu 2018. godine, što je bila zakonska obaveza, proistekla iz izmjena Zakona o slobodnom pristupu informacijama (SPI) iz maja 2017.
Portal, međutim, nije bio funkcionalan neko vrijeme, a iz resora Dukaja ranije su “Vijestima” rekli da je razlog tome sajber napad na IT infrastrukturu Vlade Crne Gore koji se dogodio u avgustu 2022.
“Usljed sajber napada na državnu informatičku infrastrukturu u avgustu 2022. portal nije funkcionalan. Portal otvorenih podataka (data.gov.me) se trenutno nalazi na serverima koji su bili pod dejstvom sajber napada i potrebno ih je migrirati na potpuno novo serversko okruženje da bi obezbijedili najveći mogući stepen sajber zaštite po preporukama najbolje prakse. Proces migracije ovog IS će biti završen kada se steknu odgovarajući uslovi za sprovođenje ovog procesa. Inače sam oporavak informacionih sistema je dugotrajan proces koji se odvija shodno planu oporavka servisa. Uspostavljanje portala Open data se očekuje najkasnije do 10. marta 2023. godine”, rekli su “Vijestima” iz tog resora u februaru 2023.
Prije sajber napada, na toj veb lokaciji 20 institucija objavilo 197 setova podataka, iz 15 oblasti. Dok je bio onlajn, kako su rekli iz resora javne uprave, zainteresovani su najviše preuzimali setove podataka o zaradama poslanika i spisak aktivnih i brisanih nevladinih organizacija.
Registri, zarade, vinjete...
Ni tada, ni na novoj platformi, nije objavljen i registar političkih partija, već se takav podatak može dobiti samo na upit od nadležnog resora.
Prema analitici novog portala, najviše skupova podataka objavljuje Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (84), na portalu su i podaci korisnika “Ministarstvo prosvjete”, koji je označen kao “neaktivan”, ali ima drugi po broju najviše objavljenih setova podataka (73). Slijedi Uprava za statistiku (Monstat), Nacionalni parkovi Crne Gore...
Podaci koje je objavio resor prosvjete odnose se na broj učenika u osnovnim srednjim i muzičkim školama, po različitim kategorijama - razredu, polu, nastavnom jeziku, tipu svojine... Isti podaci objavljeni su i za predškolske ustanove i resursne centre.
U kategoriji najčešće uređivanih skupova podataka su zarade poslanika, imenovanih, izabranih i postavljenih lica u Skupštini Crne Gore, broj izdatih vinjeta za 2024. godinu, godišnji bruto domaći proizvod, advokati koji su prošli obuku za zastupanje djece, trgovina na malo. U toj kategoriji su i broj sistematizovanih/popunjenih radnih mjesta po kategoriji zvanja, rezervna lista naučno-istraživačkih projekata za moguće sufinansiranje, registar objekata za higijenu i uljepšavanje kućnih ljubimaca i crna lista poreskih dužnika sa presjekom duga na dan 30. 9. 2024. godine.
Primjena
Na portalu je, u kategoriji “Primjeri”, postavljen primjer, “Generalizovana karta staništa Srbije”, koji prikazuje kako se koriste prostorni podaci. Nije naveden nijedan drugi primjer.
Kako bi mogli da budu iskorišćeni podaci sa portala otvorenih podataka, “Vijesti” su pisale ranije. Sagovornik, osnivač softverske kompanije Codingo Ivan Radunović tada je kazao da podaci koji se obrađuju treba da budu ažurirani, u idealnom slučaju čak da pristižu u realnom vremenu, da postoji skup protokola za komunikaciju među programima koji će obezbijediti preuzimanje podataka (API) i da ne zahtijevaju ručnu akciju nekog zaposlenog ili više njih.
“Codingo” je na Hakatonu “Neka dostupno bude i korisno”, koristeći tada dostupne podatke portala data.gov.me, kreirao aplikaciju Open Montenegro, čija je uloga da olakša poslovni ambijent. Timovi koji su bili drugi i treći, Data Design i MSSS, uradili su aplikaciju za upotrebu informacija koje se odnose na NVO sektor, odnosno veb aplikaciju za digitalni turizam.
Radunović je tada “Vijestima” naveo neke primjere, koji ukazuju na značaj objavljenih podataka. Tako je, pored ostalog, naveo primjer podataka o uvozu robe u Crnu Goru, da se oni objavljuju po vrsti, količini, cijeni, datumima.
“Ako posmatramo samo poljoprivredne proizvode, taj podatak bi bio od nemjerljivog značaja za domaće proizvođače, jer bi im to bio putokaz čime trebaju da se bave i gdje imaju šansu, a gdje ne”, pojasnio je tada sagovornik “Vijesti”.
Tada je rekao i da bi dobro organizovani podaci mogli biti od pomoći privrednicima da uče iz tuđih grešaka i predložio da se javni i lako čitljivim učine podaci o prekršajnim nalozima i kaznama za pravna i odgovorna lica koje su izdale inspekcije, na osnovu čega bi, kako je kazao, druga privredna društva mogla da, po šifri djelatnosti, pretraže sve naloge i unaprijed isprave potencijalne nedostatke.
Ako bi Ministarstvo unutrašnjih poslova objavilo evidencije o ulascima stranaca u Crnu Goru i zemlje iz kojih dolaze, to bi, prema njegovim riječima, jasno dalo signal agencijama i turističkim radnicima iz kojih zemalja dolaze gosti, kojim prevozom…
“A iz meta podataka i ostalih povezanih registara bi moglo još bitnih informacija da se izvuče”, dodaje on.
Kao način da država bude otvorenija, a da se istovremeno omogući kontrola, Radunović je ranije predložio i servis koji u realnom vremenu prikazuje podatke o potrošnji svih institucija koje se finansiraju iz budžeta.
Sličan servis realizuje Institut alternativa, koji na platformi mojnovac.me, putem koje korisnik ima uvid u državne finansije i gdje je jednostavno moguće istražiti detalje o državnom budžetu, analizirati transakcije iz trezora, saznati više o javnim nabavkama i pratiti poslovanje javnih preduzeća.
Globalno, više mobilnih aplikacija kreirano je kako bi se građanima vizuelno jasno predstavili javni podaci o kvalitetu vazduha. Te podatke koriste i televizijske kuće i, kroz jednostavno grafičko rješenje, u informativnim emisijama građane informišu o stepenu zagađenja vazduha. Podaci koji se koriste u te svrhe dolaze od institucija koje vrše mjerenja, ali su ih one učinile jednostavnim za praćenje i preuzimanje. Dodatno, kako je naglasio i Radunović, podaci su ažurni...
Bonus video:
