Zdravstvena zaštita, sanitacija i kontrola štetočina, vakcinacija, imunizacija i kontrola izbijanja epideja, teme su koje će obuhvatiti priručnik za skloništa za napuštene životinje, a koji će biti objavljen početkom 2025. godine.
To se, pored ostalog, navodi u Godišnjem izvještaju o radu Savjeta za zaštitu životinja, koji je objavljen nakon sjednice Vlade u četvrtak.
Izrada priručnika bila je tema sedme, ujedno i posljednje sjednice Savjeta u izvještajnom periodu (decembar 2023. do decembra 2024).
U Savjetu smatraju da je, tamo gdje su skloništa formirana, bez obzira na to ko je osnivač, važno “da imaju funkcionalnost i uspostavljen sistem koji će uspješno prepoznavati rizike”:
“Te u slučaju pojave bolesti pravovremeno ih otkriti, suzbiti i iskorijeniti. Zato je neophodno nivo zdravstvene zaštite i njege životinja držati zadovoljavajuće visoko, a samim tim zadovoljiti dobrobit životinja i poboljšati im kvalitet života tokom boravka u skloništu”.
Kako je predviđeno, nakon što bude objavljen, “Priručnik sanitacije i upravljanja epidemijama u skloništima za napuštene životinje” biće dostavljen lokalnim samoupravama, registrovanim skoništima i drugim zainteresovanim licima.
Kontrola populacije
Savjet je, kako se navodi u godišnjem izvještaju, na sjednici u martu, konstatovao i da lokalne samouprave nisu dovoljno posvećene kontroli populacije pasa.
Savjet je ranije svim opštinama uputio dopise u vezi sa donošenjem programa u vezi sa tim. Kako su naveli, do marta su dobili odgovore devet od 25 samouprava - Podgorica, Nikšić, Bijelo Polje, Kotor, Tivat, Rožaje, Mojkovac, Kolašin i Žabljak.
“Savjet je uputio urgenciju lokalnim samopravama koje nijesu odgovorile na predmetne dopise i zaključio da lokalne samouprave veoma malo posvećuju pažnju ovoj oblasti. Pored toga što su sa nivoa države i Savjeta za zaštitu životinja obezbijeđene sve pretpostavke za kvalitetno upravljanje napuštenim životinjama, posebno psima, nema dovoljno interesovanja na lokalnom nivou”, navode u izvještaju.
Nakon posljednje godišnje sjednice početkom decembra dodatno su konstatovali i da sve opštine, iako su bile u obavezi da to učine do prvog kvartala ove godine, još nisu izradile lokalne planove u skladu sa Programom za kontrolu populacije pasa u Crnoj Gori sa akcionom planom.
Nakon terenske posjete skloništima u Nikšiću i Beranama, dodaje se u izvještaju, zaključeno je i da treba raditi na unapređenju postojećih uslova u skloništima, “naročito u dijelu podizanja svijesti i obuci zaposlenih u skloništima”.
Patološki nalaz kao dokaz za postupak
Savjet je razmatrao i navode držalaca pasa i Specijalističke veterinarske laboratorije da u slučajevima kada se sumnja na trovanje životinja, u Upravi policije i tužilaštvu nailaze na nerazumijevanje i odbijanje da se pokrene postupak kada je to krivično djelo u pitanju.
“Za ove životinje postoje izvještaji doktora veterinarske medicine koji govore o sumnji na trovanje. Dodatno, urađena je obdukcija i patološki nalaz je ukazao na visoku vjerovatnoću da se radi o trovanju. Držaoci životinja iz policije su informisani da tužilaštvo neće pokrenuti slučaj sve dok ne donesi nalaz Centra za ekotoksikološka ispitivanja (CETI) da je izolovan otrov kojim je životinja ubijena. Imajući u vidu visinu koštanja ove usluge u CETI-ju, te da se krivična prijava podnosi protiv NN lica, a da patološki nalaz sam po sebi, u skladu sa dobrom stručnom praksom, ukazuje na izuzetno visoku vjerovatnoću da je trovanje u pitanju, Savjet je mišljenja da je patološki nalaz dovoljan dokaz za pokretanje postupka”, navode.
Lutajuća stoka
Savjet je na jednoj od sjednica razmatrao i, kako navode, kontinuirani problem lutajuće stoke u više opština u Crnoj Gori, za koji se “mora naći trajno i efikasno rješenje u cilju zaštite životinja, ljudi i životne sredine”. Kao prepreke u rješavanju tog problema navode to što ne postoje infrastrukturni uslovi za smještaj sklonjenih ili oduzetih životinja, a ograničene su i mogućnosti za dalje postupanje sa njima. Objekat za smještaj napuštenih životinja za proizvodnju, kako su naveli, postoji samo na teritoriji opštine Ulcinj. Objekat se koristi za trenutno zbrinjavanje do odlučivanja o daljim postupcima sa istim.
Na jednoj od sjednica predloženo je i da se u cilju zbrinjavanja ovih životinja one koje su socijalizovane i neagresivne dodijele socijalno ugroženim porodicama iz seoskih područja u Crnoj Gori.
U godišnjem izvještaju, Savjet je uputio i preporuke, među kojima je i da je neophodno podizanje svijesti javnosti o obavezama i odgovornostima iz oblasti zaštite dobrobiti životinja, “naročito u dijelu odgovornog vlasništva”. Navode i da je neophodno intenzivno sprovoditi kaznenu politiku protiv neodgovornih vlasnika i njihovih postupaka sa životinjama.
Bonus video:
