Predlog zakona o izvršenju odluke Ustavnog suda o naknadama za majke, koji je Zakonodavni odbor nedavno podržao i o kojem će se sjutra izjasniti crnogorski parlament, je u najmanju ruku problematičan, smatra dr Ilija Vukčević iz Instituta za pravne studije.
Vukčević spornim smatra rokove definisane novim zakonskim rješenjem, prema kojem bi korisnice, koje su do dana stupanja na snagu zakona navršile 55 do 61 godinu ostvarivale pravo na naknadu do ispunjenja uslova za penziju. One mlađe, od 45 do 55 godina, ostvaruju pravo na naknadu pet godina, a one od 33 do 45 godina imaju pravo na naknadu tri godine. Vukčević navodi da bi nova rješenja trebalo da korisnice stavi u situaciju istu ili sličnu onoj kada su ostvarivale prava iz radnog odnosa.
“Da li je u skladu sa principom jednakosti ograničiti određenim grupama korisnica ostvarivanje prava na rok od tri, odnosno pet godina, ukoliko su prije prelaska na doživotnu naknadu imale zasnovan radni odnos na neodređeno vrijeme”, pita on.
I podjela korisnica u grupe, koja je, kako je kazao, “učinjena na osnovu kriterijuma sa visokim stepenom arbitrarnosti”, dovodi se u pitanje sa aspekta načela vladavine prava, a u skladu sa Ustavom.
“Uzmimo kao primjer dvije korisnice, od kojih jedna ima 44, a druga 46 godina, koje su pokrivale isto radno mjesto. Vrijeme korišćenja naknade neće biti identično, već će mlađa korisnica imati pravo na naknadu tri, dok će starija moći da ostvaruje isto pravo dvije godine duže. Tako postavljeni kriterijumi za određivanje trajanja predložene naknade dovode do dileme o usklađenosti predloženih rješenja sa načelom jednakosti građana pred zakonom”, navodi Vukčević.
On, međutim, dodaje i da Evropski sud za ljudska prava u oblasti socijalne politike daje državama široko polje slobodne procjene, i kaže da upravo to može “da posluži kao alibi zakonodavacu za usvajanje predmetnih rješenja”.
Vukčević posebno upitnim smatra rješenja koja se odnose na žene koje su na naknade pristale odričući se penzija. One, prema novom zakonskom rješenju, mogu ponovo da koriste penziju - ukolik podnesu Fondu PIO zahtjev u roku od osam dana od stupanja na snagu zakona.
“Da li je uopšte moguće uslovljavati ostvarivanje tog prava rokom? Da li korisnica gubi pravo na penziju ukoliko ne podnese zahtjev u za to predviđenom roku? Pravo na penziju predstavlja stečeno pravo, pa postojanje bilo kakvog roka kao uslova za ponovno sticanje penzije kao doživotnog primanja, može biti okarakterisano kao nesrazmjerno ograničenje prava što je u suprotnosti načelu ograničenja ljudskih prava i sloboda... a sporno je i sa apsekta garancije mirnog uživanja imovine Protokola 1 uz Evropsku konvenciju o ljudskim pravima i slobodama”, kaže Vukčević, dodajući da "sve i da se postojanje roka smatra neophodnim u kontekstu principa pravne sigurnosti, rok od osam dana je isuviše kratak te se ni u kom slučaju ne može smatrati razumnim".
Ustavni sud je 19. aprila ukinuo odredbe Zakona o dopunama Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, ocjenjujući da nisu u saglasnosti sa najvišim pravnim aktom. Ustavni sud je obavezao Vladu da u roku od tri mjeseca Skupštini podnese Predlog zakona za izvršenje te odluke.
Korisnice naknada su za danas zakazale dva protesta - na Cetinju, na Balšića pazaru, od 10.00 sati, te od 20.00 sati ispred Skupštine, u Podgorici.
“Ustavni sud nije pogriješio kad je Vladi dao rok za novi zakon”
Iako neki pravnici smatraju da Ustavni sud nije imao pravni osnov da naredi Vladi da u roku od tri mjeseca uputi predlog novog zakona, Vukčević kaže da Ustavni sud nije izašao iz ustavnih i zakonskih koordinata. On navodi praksu Ustavnog suda Hrvatske, te dodaje da Ustavni zakon o Ustavnom sudu te države predviđa da on može odrediti tijelo kojem povjerava izvršenje svoje odluke, kao i način izvršenja. Zakon o Ustavnom sudu CG predviđa da Ustavni sud može odrediti rok i način izvršenja odluke, kao i organ koji je dužan da je izvrši.
Bonus video:
