Vlada je danas utvrdila predloge seta obrazovnih zakona. Po skraćenoj proceduri, Skupština će uskoro raspravljati o Predlogu opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, te predlozima zakona o predškolskom, osnovnom, stručnom i obrazovanju odraslih, kao i lica sa posebnim potrebama i gimnaziji. Krajem godine, Skupština će razmatrati i Predlog zakona o akademskom integritetu.
“Ovo je najveći reformski iskorak ove Vlade”, istakao je ministar prosvjete Damir Šehović.
On je kazao da je cilj sveobuhvatne obrazovne reforme poboljšanje kvaliteta obrazovanja, kreiranje modela za nagrađivanje najboljih učenika i studenata, ali i prosvjetnih radnika, stavljanje akcenta na izučavanje engleskog jezika.
Kad je u pitanju Predlog opšteg zakona o obrazovanju, Šehović ističe da je izmjenama povećana transparentnost postupka izbora direktora, te da rukovodilac školom može biti razriješen ako je, kroz eksternu evaluaciju, dobije ocjenu „ne zadovoljava“ ili dostavi netačne podatke o zaposlenima.
“Povećana transparentnost u pogledu zapošljavanja nastavnika, ograničen broj mandata direktora i pomoćnika direktora na dva, a aktuelni se računa kao prvi”, navodi Šehović.
Ističe da se novim propisima otvara prostor da se dio nastave iz pojedinih ili svih predmeta realizuje na engleskom jeziku, koji će se izučavati i u predškolskim ustanovama.
“Od septembra će biti angažovana 34 nastavnika engleskog jezika”, najavio je Šehović.
Kad su u pitanju izmjene Zakona o predškolskom obrazovanju, vrtići će dobiti mogućnost da organizuju proslave rođendana, radionice, čuvanje djece određeni broj sati, a sa ciljem efikasnije iskorištavanje prostornih, kadrovskih i ostalih kapaciteta.
“Kako bi se sredstva do kojih se na taj način dođe iskoristila za unapređenje sistema predškolskih ustanova”, dodao je Šehović.
Nastavni plan za osnovnu školu rasterećen za 10 odsto, a smanjena norma nastavnicima na 18 časova.
“Zakonom je svim nastavnicima smanjena norma na 18 časova neposrednog rada sa učenicima, dok je nastavnicima razredne nastave norma usklađena sa obrazovnim programom, da rasterećenje ne bi negativno uticalo na nastavni kadar. Broj učenika u odjeljenju može biti do 28, a uz saglasnost ministra 30. Cilj je unapređenje kvaliteta nastave i uslova kojima djeca stiču znanje”, pojasnio je Šehović.
Podsjetio je da izmjene predviđaju da je drugi strani jezik obavezan od šestog razreda.
Govoreći o izmjenama propisa o obrazovanju djece sa posebnim potrebama, ministar ističe da je “važan iskorak kojim se rješava dugogodišnji problem sa angažmanom oko 270 asistenata u nastavi”.
Oni će, najavljuje prvi čovjek crnogorskog školstva, umjesto ugovora o volonterskom radu, biti zaposleni na osnovu ugovora o radu na određeno vrijeme, uz sva prava koja to podrazumijeva, uključujući znatno veća primanja od dosadašnjih, a nagažovaće ih škole.
Šehović je kazao i da se ponovo uvode smjerovi u gimnazijama, ali i da se utvrđuje bodovni limit za upis u tu školu.
“Potrebno je da učenik ostvari minimalan broj bodova po osnovu uspjeha na eksternoj provjeri na završetku osnovnog obrazovanja i uspjeha iz dva predmeta od značaja”, dodao je on.
Na maturskom ispitu učenik eksterno će od školske 2020/2021. polagati tri umjesto, do sada, četiri predmeta.
Mijenjan je i Zakon os tručnom obrazovanju, a akcenat je stavljen na praksi đaka.
“Kako bismo školovali kadrove za tržište rada, a ne za Zavod za zapošljavanje”, zaključio je Šehović.
Bonus video:
