Određeni mediji iz godine u godinu dobijaju mnogo više državnog novca nego drugi, a mi građani ne znamoo zašto su oni privilegovani, ocijenio je novinar Duško Vuković na diskusiji u vezi sa izvještajem Centra za građansko obrazovanje (CGO) „Jednake šanse za sve medije“.
„Logično bi bilo da oni doprinose više javnom interesu. Ti koji dobijaju novac ne spadaju u grupu medija koji se bave istraživačkim novinarstvom. Mediji koji nijesu skloni kritici vlasti, prije dolaze do novca iz javnih fondova. Ako to treba društvu, onda neka nam to bude zvaničan sistem, pa da vidimo kako će građani na to reagovati“, kazao je on.
Koordinatorka programa u CGO Ana Nenezić saopštila je da je prošle godine na oglašavanje i pomoć medijima utrošeno 2,25 miliona eura državnog novca.
Prema njenim riječima, marketinške agencije i produkcijske kuće su dobile 1,1, štampani mediji 440.000, televizije 315.000, a radio stanice oko 100.000 eura.
„Kad su u pitanju štampani mediji, 'Pobjeda' je dobila 243.000, 'Dan' 63.000, 'Dnevne novine' 50.000, 'Vijesti' 35.000 eura. Kad su u pitanju televizije, RTCG je dobio 118.000, TV Balkan 55.000, TV Vijesti 32.000, TV Pink M 27.000. Kad su u pitanju radio stanice Antena M je dobila 31.000, 'Jadran' 24.000, 'Skala' 21.000...“,kazala je ona.
Dodala je da je Portal Analitika dobio oko 40.000, Vijesti 9.000, a CDM 7.000 eura.
Njen kolega Nikola Bošković je pojasnio da je istraživanje sprovedeno od januara do maja 2017.
„Upiti su poslati za 334 državnih organa, a 253 je odgovorilo. Glavni grad, Plantaže, Centralna banka, Željeznička infrastruktura, Savjet za privatizaciju, Agencija za promociju stranih investicja, Investiciono-razvojni fond, Regulatorna agencija za energetiku, te većina opštinskih centara za socijalni rad. Plantaže su dobile da nam daju podatke, tvrdeći da je to poslovna tajna“, kazao je Bošković.
Direktor ND Vijesti Željko Ivanović predložio je da svi veliki nacionalni mediji objavljuju besplatno akcije državnih organa koji su od javnog interesa.
„S druge strane, Vlada bi trebalo da uredi tržište medija - da zaštiti tržište od nelojalne konkurencije“, istakao je on.
Glavni i odgovorni urednik „Pobjede“ Draško Đuranović istakao je da je neophodno da istraživanje CGO bude metodološki mnogo bolje.
Prema njegovim riječima, korišćenje podataka, bez poznavanja njihove suštine predstavlja veliki problem istraživanja.
„Nijesam saglasan da Vlada ništa nije uradila u vezi sa položajem medija. Kad nekome oprostite porez ili ga reprogramirate, dovodite nas koji plaćamo svoje obaveze u neravnopravan položaj“, napominje Đuranović.
Ivanović mu je odgovorio da je izdavač Vijesti, Daily press, od osnivanja više novca uplatio državi na ime poreza i doprinosa nego svi komercijalni mediji zajedno.
„Daily press je od osnivanja uplatio preko 13,34 miliona eura na ime poreza i doprinosa. To je podatak od Poreske uprave, od koje smo dobili i plaketu kao jedan od najvećih poreskih davalaca do 1. januara 2016. U istom tom periodu, a do famozne privatizacije 2014, Pobjeda je uplatila 0 eura. Država je osjetila grižu savjesti zbog te diskriminacije, pa nam je po strogim uslovima reprogramirala poreski dug. Napominjemo da TV Vijesti više od dvije godine nije imala nacionalnu frekvenciju, čime je izgubila preko 2,5 miliona od marketinga, jasno je zbog čega je i njima odobren reprogram. Nemojmo da zamagljujemo stvari“, poručio je Ivanović.
Direktorica TV Vijestin Marijana Kadić-Bojanić predlaže izradu strategije razvoja medija.
„Naše medijsko tržište je uništeno zbog oglašivača i medija iz regiona. To je legitimno, dok god država dopuštam iako to ne bi smjelo jer tako nemamo svi jednake šanse. Napominjem i da nemamo svi jednake startne osnove. Kad smo mi osnovani, nijesmo mogli da dobijemo nacionalnu frekvenciju, što je značilo da nema reklama“, pojasnila je ona.
Glavni i odgovorni urednik Antene M Darko Šuković zamjerio je CGO što tokom istraživanja kontaktira samo jednu stranu – državne organe.
„Da ste kontaktirali nekog iz Antene M, rekli bi vam da je ovo novac i za radio i za portal. Mislim da je najjednostavnije da sljedeći put tražite analitičke kartice medija“, smatra on.
Direktorka marketinga „Dana“ Smilja Miličković ocijenila je da su kritički nastrojeni mediji diskriminisani.
“Ministarstva nijesu nijedan cent usmjerila ka Danu. Nama nijesu drugi mediji krivi, već državne institucije koje su stvorili ambijent u kome su neki mediji nagrađeni, a neki kažnjeni“, poručila je ona.
Ministar kulture Janko Ljumović kazao je da izazovi medijske zajednice i prakse trebaju stalno pravno vrednovanje i nastavak harmonizacije sa evropskim standardima.
„Dijalog na bazi argumenata, oslobođen priistrasnosti i partikularnih interesa, sagledaće i ponudiće pravce konretnih javnih politika“, kazao je on.
Istakao je da kada je riječ o javnom novcu, organi vlasti treba da koriste digitalne platforme za interaktvnu komunikaciju sa građanima.
„Odnosno proaktivan pristup u informisanju koji ne mora biti markentiški predstavljen“, dodao je Ljumović.
Direktorka Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević saopštila je da je u 2016. medijima i vazanim subjektima kroz ugovorne usluge uplaćeno najmanje 2,25 miliona eura:“Za tu cifru CGO ima dokumentovane podatke, dok 26 odsto državnih organa nijesu dostavili nikakve informacije o ovom vidu trošenja sredstava“.
Uljarević napominje da uz izdvajanje 11,2 miliona eura za RTCG iz budžeta , uz2,85 miliona koje izdvajaju opštine za lokalne medije, dolazi se do cifre od 16,3 miliona uplaćenih medijima po različitim osnovama tokom prošle godine.
„Primjetna je praksa obmanjujućeg marketinga – medij dobje novac od institucije da izvještava o njenom radu, a što nije naznačeno kao plaćeni marketing. Zakon o slobodnom pristupu informacijama je nedovoljno učinkovit mehanizam“, kazala je ona.
Dodala je da CGO već šest godina nudi konkretna rješenja:“Za početak u dijelu izmjena i dopuna medijskih zakona. Promjene u tom pravcu su u interesu svih medija, jer ovaj sistem ih sve drži u neodrživom stanju“
Predstavnik HB Fondacije Nenad Šebeh kazao je da studija CGO predstavlja važan korak u borbi za slobodnu misao, riječ i medije.
„Nažalost, ovaj problem – da se vaš novac selektivno troši na neke medije, a uskraćuje drugima, je univerzalna boljka zapadnog Balkana. Nećemo mi propisivati kako ćete sređivati odnose u medijima. Ali Fondacija HB je posvećena ubrzanju puta zemlja u Evropsku uniju, jer pomažemo da se građansko društvo aktivira“, pojasnio je on.
Ovaj članak je napravljen u okviru partnerstva sa Monitoringom Balkana i Kavkaza (Osservatorio Balcani e Caucaso) za potrebe Evropskog centra za slobodu štampe i medija (ECPMF), a koji sufinansira Evropska komisija. Sadržaj ovog članka je isključivo odgovornost “Vijesti”, i ni na koji način se ne može interpretirati kao stav Evropske unije.
Bonus video:
