Lideri pet opozicionih parlamentarnih partija podnijeli su Predlog za ocjenu ustavnosti odredbe Zakona o slobodnom pristupu informacijama, koja ograničava pravo pristupa javnim podacima više nego što je to predviđeno Ustavom.
Oni su to učinili na inicijativu MANS-a, a dokument su potpisali Aleksa Bečić, Ranko Krivokapić, Miodrag Lekić, Dritan Abazović i Srđan Milić.
Inicijativu za ocjenu ustavnosti odredaba Zakona o SPI podnijeće, kako je najavljeno, i Društvo profesionalnih novinara Crne Gore.
Pet opozicionih poslanika je podnošenjem zahtjeva Ustavnom sudu pokrenulo postupak za ocjenu ustavnosti, čime je odlučivanje suda u ovom predmetu ubrzano. “Brzo odlučivanje Ustavnog suda je od suštinske važnosti kako bi se spriječilo da institucije, suprotno Ustavu, od javnosti sakrivaju informacije, uključujući one koje mogu ukazati na korupciju i druga kršenja zakona od strane raznih javnih funkcionera. Sa druge strane, u slučajevima kada inicijative Ustavnom sudu podnose građani i nevladine organizacije procedura traje duže i ima više koraka”, objasnio je MANS.
Oni podsjećaju da Ustav garantuje da svako ima pravo pristupa informacijama u posjedu državnih organa i organizacija koje vrše javna ovlašćenja i da se to pravo može ograničiti samo ako je to u interesu zaštite života, javnog zdravlja, morala i privatnosti, vođenja krivičnog postupka, bezbjednosti i odbrane Crne Gore, spoljne, monetarne i ekonomske politike. “Suprotno tim odredbama, izmjenama Zakona o SPI, uvedena je mogućnost ograničenja pristupa podacima koje zavisi od slobodne volje vlasti da li će neki dokument označiti tajnom”, navodi MANS.
Društvo profesionalnih novinara najavilo je juče inicijativu za ocjenu ustavnosti odredaba istog zakona, navodeći da je neprihvatljivo i pravno neutemeljeno oduzeti meritorno odlučivanje Agenciji za SPI, a novinarima uskratiti pravo na informacije koje Vlada krije pozivajući se na tajnost podataka.
“Podsjetimo da je Vlada odluke svog užeg kabineta proglasila tajnim, između ostalog i one kojima su podjelili kredite i stanove javnim funkcionerima, između ostalog sudijama i tužiocima”, navodi DPNCG.
Kako mediji ruše ugled pravosuđa?
DPNCG je pozdravilo činjenicu da u Predlog izmjena Krivičnog zakonika nije ostala odredba “kojom bi novinari bili kažnjavani zbog kritičkog stava, otvaranja dilema i analize rada sudija i tužilaca”. “ Zahvalni smo ekspertima Evropske komisije koji su podsjetili našu Vladu da se u 21. vijek ne vraća cenzura, a novinari kažnjavaju zbog istraživanja. Nadamo se da vladajuća koalicija neće, ipak, naći načina da nekim amandmanom u Skupštini doda u tekst Predloga odredbu sličnu poruzi, kao što su već izmijenili Zakon o SPI. Iz Vlade nas juče podsjećaju da granice novinarske slobode nijesu neograničene i da će se truditi da nam to i zakonski pritvrde, odnosno da ne odustaju od “zaštite autoriteta nosilaca pravosudnih funkcija, pa će u narednom periodu nastojati da nađu model obezbjeđivanja balansa između slobode izražavanja, koja nije apsolutno pravo, i nezavisnosti pravosuđa”. Vlada bi najpre trebalo da nam obrazloži kako to sloboda izražavanja utiče na nezavisnost pravosuđa.
Pozivamo Vladu, odnosno resorno Ministarstvo kulture da stvori zakonske pretpostavke za jednake uslove za rad medija”, navodi DPN, uz podsjećanje da je dugogodišnji pomoćnik ministra indolentan za medijsku problematiku.
Bonus video:
