Tender za nabavku opreme za Klinički centar Crne Gore (KCCG), vrijedne sedam miliona eura, trebalo bi da bude raspisan u narednih 10 dana, saopšteno je iz te zdravstvene ustanove.
Direktorica KCCG, Zorica Kovačević, kazala je da su prošle sedmice dobili zaduženje od Ministarstva zdravlja i Fonda zdravstva da raspišu tender za opremu vrijednu sedam miliona eura.
“I plus milion eura koje smo naplatili od Fonda za zdravstveno osiguranje Republike Srpske, i za koje smo već raspisali”, kazala je Kovačević na konferenciji za novinare.
Kako je navela, na velikom tenderu će, između ostalog, biti nabavljen novi magnet, skener i nova gama kamera.
Kovačević je kazala da u budžetu za ovu godinu nema novca za nabavku PET skenera.
“Ali, nabavkom novog savremenog magneta, skenera, nove angio sale, gama kamere i još jednog aparata za zračenje, sedam miliona će biti dovoljno da narednih nekoliko godina imamo i kvalitetnu i savremenu opremu, uz postojeću”, navela je Kovačević.
Ona je dodala da će Ministarstvo i Fond nabaviti četiri nova skenera za četiri opšte bolnice, što će rasteretiti KCCG.
Govoreći o listama čekanja u KCCG, Kovačević je istakla da su one najniže u regionu. “Podaci sa kojima raspolažemo govore da smo i u aprilu radili intenzivno, i da su liste čekanja između mjesec i mjesec i po”, kazala je Kovačević.
Prema njenim riječima, u aprilu je u KCCG obavljeno 316 operacija.
“Na Klinici za ortopediju urađeno je preko 80 operacija, a na listi trenutno imamo 100 pacijenata koji su već dobili poziv za operaciju. Na operacije se u prosjeku čeka između mjesec i dva”, navela je Kovačević.
Kako je kazala, na Klinici za onkologiju i radio-terapiju takođe su smanjene liste čekanja.
“Što se tiče RTG dijagnostike, i tu smo postigli vidne rezultate, iako se snimanja rade za čitavu Crnu Goru”, rekla je Kovačević.
Ona je naglasila da su na Institutu za bolesti djece (IBD) postignuti vrlo značajni rezultati, i da su liste smanjene za preko 80 odsto.
Kovačević je zahvalila Fondu za zdravstveno osiguranje koji je obezbijedio novac za dopunski rad.
“Rezultati našeg dopunskog rada su vidljivi na pojedinim klinikama, jer smo uspjeli da, mimo radnog vremena, omogućimo našim ljekarima da rade vikendom, i time učinimo napor da liste čekanja budu ovakve”, kazala je Kovačević
Direktorica IBD, Sonja Milašinović, istakla je da problemi koji su bili evidentni u toj ustanovi nijesu nastali zbog loše organizacije, već više zbog odliva specijalističkog kadra u privatni sektor i opravdanih bolovanja.
“Međutim, dobrom organizacijom posla uspjeli smo da liste čekanja svedemo na minimum”, kazala je Milašinović.
Direktor Klinike za bolesti Srca, Nebojša Bulatović, kazao je da su i na toj klinici ostvareni značajni rezultati.
“Najbolji rezultati postignuti su u Centru za kardio-hirurgiju, gdje je trenutno na listi čekanja 68 pacijenata, i čeka se dva do tri mjeseca”, kazao je Bulatović.
On je rekao da je najduža lista čekanja za kateterizaciju srca, na kojoj je 412 pacijenata. “Pozivaju se pacijenti od decembra, znači čeka se od četiri do pet mjeseci”, dodao je Bulatović.
Direktor Interne Klinike, Sreten Kavarić, rekao je da je ta klinika uspjela da u prethodnom periodu liste čekanja na prvi pregled dovede u ravan gdje se za mjesec, kroz dopunski rad, mogu završiti za sve organizacione cjeline.
“Zahvaljujući dopunskom radu redovnim konsultacijama, te liste su takve da će u roku od mjesec biti riješeni svi pacijenti”, kazao je Kavarić.
Direktor Fonda za zdravstveno osiguranje, Sead Čirgić, rekao je da se trend opadanja listi čekanja nastavlja, tako da se opravdanim pokazalo davanje saglasnosti Ministarstva zdravlja i Fonda za uvođenje dopunskog rada.
“Sva finansijska sredstva koja su opredijeljena za tu namjenu, pokazala su svoju opravdanost i postigla puni efekat”, ocijenio je Čirgić.
On je rekao da je, prilikom posjete fondovima zemalja regiona, saznao da se u Srbiji, Hrvatskoj i Sloveniji na pojedine operacije čeka mnogo duže nego u Crnoj Gori.
“Budžet Fonda zdravstva Hrvatske po stanovniku je dva i po puta veći nego crnogorski, a u Sloveniji četiri puta veći”, dodao je Čirgić.
On je istakao da su, bez obzira na stepen ekonomskog razvoja, izazovi u zdravstvenim sistemima svuda isti.
“S tim što se boljom organizacijom, uvođenjem dopunskog rada, jačanjem sopstvenih kapaciteta i efikasnijim trošenjem novca, postižu bolji efekti, što nam je i cilj”, dodao je Čirgić.
Bonus video:
