Više od 70 odsto mladih u Crnoj Gori traži posao duže od dvije godine nakon zavšenog školovanja, a manje od deset odsto te populacije je samozaposleno, saopšteno je na okruglom stolu nevladine organizacije Prima.
Iz ove organizacije su, predstavljajući Istraživanje o ekonomskom položaju mladih , koje je sprovedeno u okviru regionalnog projekta „Omladinski fondovi za Zapadni Balkan i Tursku“, koji je podržala Evropska unija kroz program IPA CSF, a koji vodi Fondacija Ana i Vlade Divac, ukazali na poteškoće sa kojima se mladi suočavaju prilikom zapošljavanja.
Istraživačica na projektu, Aleksandra Gligorović, kazala je da istraživanje o ekonomskom položaju mladih, koje je trajalo godinu, uključuje definisanje indeksa participacije mladih koji obuhvata političko, društveno i ekonomsko učešće te populacije.
Ona je istakla da, preko 70 odsto mladih, nakon završenog školovanja, traži posao duže od dvije godine, a manje od deset odsto ove populacije je samozaposleno.
“Preko 70 odsto mladih traži posao duže od dvije godine, što znači da oni na neki način za to vrijeme ispadaju iz forme i gube vještine i znanja koja su stekli u školama”, kazala je Gligorović u PR Centru.
Ona je ukazala da je situacija, u poređenju sa zemljama Evropske unije lošija, ali da se mora uzeti u obzir da prikupljanje tačnih podataka o ekonomskom položaju i nezaposlenosti mladih, predstavlja “izazovan posao”.
“Mladi ljudi u Crnoj Gori imaju visok stepen obrazovanja, ali fakultetsko obrazovanje, međutim, ne oslobađa od rizika nezaposlenosti, s obzirom na to da je stopa nezaposlenosti među mladim diplomcima oko 32 odsto“, naglasila je Gligorović.
Prema njenim riječima, trenutno visok procenat nezaposlenosti mladih, utiče na dugoročnije posljedice po državu i budžet jer, kako je objasnila, kasnijim ulaskom na tržište rada, mladi imaju manje mogućnosti da zarade bolju penziju.
“Mlade žene, u dijelu zapošljavanja, imaju više poteškoća, mada se čini da one lakše ulaze na tržište rada, ali to su najčešće slabije plaćeni poslovi. Pogotovo u biznis sektoru, poslodavci nisu zainteresovani da zaposle ženu koja je na početku svoje karijere, i možda, na početku zasnivanja porodice, jer će možda sjutra uzeti porodiljsko odsustvo”, istakla je Gligorović.
Ona smatra da je, u cilju smanjenja stope nezaposlenosti mladih, potrebno znatno povećati broj mladih i odraslih koji imaju relevantne vještine, uključujući tehničke i stručne vještine, kao i osigurati da svi mladi i značajan dio odraslih, znaju da čitaju, pišu i računaju.
Prema njenim riječima, značajno je i u velikoj mjeri smanjiti udio mladih koji nisu zaposleni, a ne nalaze se ni u procesu školovanja, ni u procesu obuke.
Izvršna direktorica NVO Prima, Aida Perović Ivanović, kazala je da je cilj projekta „Omladinski fondovi za Zapadni Balkan i Tursku“ unapređenje učešća mladih u procesima donošenja odluka u regionu Zapadnog Balkana i u Turskoj.
“Već drugu godinu za redom pratimo indikatore za položaj i potrebe mladih i ove godine nastavljamo da, u okviru četvorogodišnjeg projekta, stalno upoređujemo rezultate na nivou Crne Gore i regiona gdje se kao ključni problem javlja nezaposlenost mladih”, ukazala je Perović Ivanović.
Ona je pručila da će, u saradnji sa organizacijom civilnog sektora, biti realizovane obuke koje bi trebalo da osnaže mlade.
„Mi ćemo sa obukama krenuti uskoro i one će trajati još tri godine. U okviru toga pružićemo finansijsku pomoć za tri, na konkursu, najbolje plasirane omladinske organizacije i organizacije za mlade“, najavila je Perović Ivanović.
Direktor Centra za stručno obrazovanje Crne Gore Duško Rajković, kazao je da je najveće interesovanje učenika za ekonomsku školu, “jer mi sa prostora Crne Gore volimo fotelje i kancelarije”.
“Deficitarna zanimanja su ona sa trogodišnjim obrazovanjem koja sama po sebi otvaraju mogućnost učenicima da rade sami za sebe”, ukazao je Rajković.
On je istakao da u sklopu Centra postoji servis u kojem su sadržaji za osnivanje virtuelnih preduzeća.
“Naši učenici, u okviru predmeta Preduzetništvo, preko preduzeća za vježbu, sa profesorom koji je zadužen za rad sa mladima, prođu svaku poziciju koja u preduzeću postoji”, objasnio je Rajković.
On je kazao da se u Centru radi na stimulisanju povećanja broja praktične nastave sa ciljem da se tradicionalna uloga profesora svede na “voditelja, odnosno usmjerivača djece”, čime bi, kako je pojasnio, profesor postao dio tima.
Predstavnik Sekretarijata za rad, mlade i socijalno staranje Podgorice, Vladimir Pavićević, kazao je da Glavni grad sprovodi aktivnosti koje doprinose razvoju vještina mladih, njihovih biznisa i stručnih kompetencija.
„Osnovano je Odjeljenje za mlade. Očekujemo da će početi da radi za mjesec dana, a za tu kancelariju, u ovoj godini, je određeno pet hiljada eura. Pozivam zainteresovane da predlože neke programe obuke, kako bismo ih zajedno realizovali“, kazao je Pavićević.
On je objasnio da visoko obrazovanje, ne garantuje dobar životni standard.
„Postoji jedna sklonost koja dolazi iz porodice, a to je da se mladi forsiraju da završe što veće škole. Ono što mladi treba da znaju je da je gospodski posao onaj koji im omogućava kvalitetnu egzistenciju, bilo da je to posao frizera, kozmetičara, automehaniča ili direktora škole“, poručio je Pavićević.
Pored Fondacije Ana i Vlade Divac iz Srbije i NVO Prima iz Crne Gore, partneri koji sprovode projekat su i: Partners iz Albanije, Asocijacija za obrazovanje MLADIINFO INTERNATIONAL iz Makedonije i Fondacija volontera zajednice iz Turske.
Bonus video:
