Sistem javnog zdravstva u Crnoj Gori je neefikasan, ocijenio je Sindikat doktora medicina Crne Gore (SDMCG), i saopštio da je medicinsko osoblje neravnomjerno opterećeno.
"U Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) obavi se 51 svih pregleda u državi, pa je prisutna i neravnomjerna opterećenost medicinskog osoblja zavisno od zdravstvene ustanove", navodi se u Analizi stanja sistema javnog zdravstva u Crnoj Gori koju je uradio SDMCG, zaključno sa 31. decembrom prošle godine.
Kako se navodi, finansiranje zdravstvenih ustanova vrši se po kapacitetima, a ne po broju pruženih zdravstvenih usluga, što je jedan od oblika neracionalne potrošnje.
"Primarna zdravstvena zaštita je, nakon sprovedene reforme, trebalo da riješi 80 odsto svih zdravstvenih problema", kaže se u Analizi Sindikata koju su proslijedili predsjedniku Vlade, ministru zdravlja, direktoru Fonda za zdravstvo, direktorici KCCG-a, Evropskoj komisiji i CESI-ju.
Kako se pojašnjava, jačanjem primarne zdravstvene zaštite postiže se veća efikasnost sistema zdravstvene zaštite i njegova finansijska održivost, a to, dodaje se, u Crnoj Gori i nakon reforme izostaje.
Navodi se da zdravstvene usluge dominantno pružaju na sekundarnom i tercijalnom nivou, što znatno poskupljuje cijenu zdravstvene usluge.
"Neracionalna potrošnja ogleda se i uradnom angažovanju ljekara iz susjednih država dok se domicilni kadar odliva zbog lošeg socioekonomskog statusa. Ljekari iz susjednih država plaćaju se znatno više nego domicilni ljekari što poskupljuje rad pojedinih klinika, a dugoročno ne rješava problem deficita kadra niti povećava kvalitet pružanja zdravstvenih usluga", rekli su iz SMDCG.
Kako su kazali, crnogorski sistem zdravstva karakteriše i značajan deficit specijalističkog kadra što je, dodali su, prepoznato Planom ljudskih resursa u zdravstvu u periodu 2013 - 2022. godine koji je donijelo Ministarstvo zdravlja Crne Gore.
Iz Sindikata su ocijenili da je do deficita kadra došlo usljed njegove nedovoljne proizvodnje i njegovog odliva, i dodali da odliv kadra dovodi u pitanje postojanje cijelih klinika u KCCG.
"Najveći deficit shodno ovom dokumentu je u urgentoj medicini 400 odsto, fizikalnoj medicini 350 odsto, neurologiji 250 odsto, dermatovenerologiji 150 odsto, oftamologiji 125 odsto, anesteziologiji, internističkih granama i ortopediji po 100 odsto, psihijatriji 70 i opštoj hirurgiji 60 odsto", precizirali su iz Sindikata.
Oni smatraju da se od 2013. do 2017. godine na tom polju nije puno toga promijenilo, i ocjenjuju da je jedan od razloga za to veoma spor sistem integracije svršenih studenata medicine u javni zdravstveni sistem.
"Zaključno sa 26. decembrom prošle godine na Birou rada se nalazi 106 ljekara za čije je školovanje Crna Gora već izdvojila oko dva miliona eura, u trenutku kada u javnom zdravstvenom sistemu nedostaje 700 ljekara specijalista", saopštili su iz SDMCG.
U Sindikatu smatraju da je osnovni problem u vođenju kadrovske politike Vlade neispunjavanje akcionih planova koje ona donosi.
"Tako je Planom za period od 2013. do 2017. godine planiran upis 400 studenata medicine. Međutim, ovaj plan je ostvaren ispod 50 odsto što će stvoriti značajne probleme u funkcionisanju sistema zdravstva u budućnosti, jer se predviđa da će, shodno trenutnom trendu upisa studenata, broj ljekara u javnom sistemu zabilježiti pad na 1.309 do 2022. godine", kaže se u Analizi.
Loše upravljanje ljudskim resursima već, kako se navodi, pogađa korisnike sistema javnog zdravstva.
"U javnim zdravstvenim ustanovama nema nijednog dječjeg alergologa, dječjeg oftalmologa, dječjeg reumatologa i dječjeg psihijatra, dok u cijeloj Crnoj Gori ordiniraju po jedan dječji anesteziolog, dječji ORL, dječji neurolog, dječji gastroenterolog i dječji hematolog", saopšteno je iz SDMCG.
Iz Sindikata su saopštili da su posteljni kapaciteti sistema javnog zdravstva 2.406 kreveta ili 389 kreveta na 100 hiljada stanovnika, što je manje od prosjeka Evropske unije.
Govoreći o dostupnosti ljekova i medicinskih pomagala, iz SDMCG u rekli da su do 2010. godine ljekovi i medicinska pomagala bili jeftiniji za oko 30 odsto u odnosu na zemlje regiona.
"Nakon 2010. godine kada je izvršena decentralizacija javnih nabavki, cijena ljekova značajno je porasla, pa su trenutno ljekovi u Crnoj Gori skuplji i do 30 odsto nego u regionu", navode iz Sindikata.
Oni su ukazali da je efikasan menadžment na svim nivoima preduslov za sprovođenje bilo kakvih promjena i reformskih procesa u sistemu zdravstva.
"Menadžeri zdravstvenih ustanova u Crnoj Gori nemaju potrebnu edukaciju iz oblasti zdravstvenog menadžmenta što je u suprotnosti sa Master planom za zdravstvo", оcijenili su iz SDMCG.
Govoreći o digitalizaciji u zdravstvu, iz Sindikata su rekli da je raspisan je tender, kupljen DRG softver i plaćeno održavanje softvera koji je osnova za proces donošenja odluka u zdravstvu, a koji se, kako su dodali, ne koristi.
"Elektronski karton pacijenta iz primarne zdravstvene zaštite nije dostupan ljekarima na sekundarnom i tercijalnom nivou što se odražava na kvalitet liječenja. Ne postoji e-zakazivanje, e-upućivanje, e-smjernica propisivanja, e- kliničke smjernice, e-liste lijekova, e-prijava iako je to jedan od prioritata Master plana za zdravstvo", kaže se u Analizi.
Navodi se da se ne koriste telemedicinski servisi u cilju povećanja dostupnosti i unapređenja kvaliteta zdravstvene zaštite, iako je to jedan od prioriteta Master plana za zdravstvo.
"KCCG i tri specijalne bolnice nisu informatički integrisane sa ostatkom zdravstvenog sistema Crne Gore. U dosadašnjem periodu najmanje tri tendera za informatizaciju KCCG su raspisana, a nisu do kraja realizovani", kaže se u Analizi.
Kako je saopšteno iz Sindikata, u bazi Fonda za zdravstvstveno osiguranje Crne Gore registrovano je 708.720 aktivnih osiguranika dok Crna Gora zvanično ima populaciju od 621.383 stanovnika, odnosno 87.337 manje nego zdravstvenih osiguranika.
"Ovo je posljedica nefunkcionisanja Centralnog registra stanovništva koji se ne ažurira i iz registra nisu izbrisana preminule osobe. Ovo stvara probleme u planiranju budžeta za javno zdravstvo, jer se stvaraju nerealne projekcije", smatraju u Sindikatu.
Oni navode da u Crnoj Gori ima 13 hiljada psihijatrijskih pacijenata godišnje, i dodaju da su ukupni kapaciteti za tu oblast 306 kreveta.
"Popunjenost kapaciteta Specijalne bolnice za mentalno zdravlje u Kotoru, kapaciteta 236 kreveta, je 105. Iako je jedan od prioriteta Master plana i svih strateških dokumenata zdravstva u Crnoj Gori promocija fizičkog i mentalnog zdravlja realizacija prioriteta iz ove oblasti je izostala", saopštili su iz SDMCG.
Kako su kazali, ne postoje programi za pomoć mladima koji imaju poteškoće u mentalnom zdravlju, oboljelima od depresije, osobama riziku od suicida, kao ni program za mentalne poremećaje kod starih osoba.
Izostala je i, dodali su, uloga Centara za mentalno zdravlje da se usluga pruža u zajednici kroz posjete oboljelima.
"Pacijenti na Klinici za psihijatriju KCCG-a borave u nehumanim uslovima što je predmet interesovanja brojnih organzicija koje se bave zaštitom ljudskih prava", rekli su iz Sindikata.
Kako ocjenjuju, posljedica nedostatka jasnog plana za razvoj i unapređenje zdravstvenog sistema je često lutanje u vođenju zdravstvene politike.
Iz SDMCG su poručili da Vlada napokon mora da donese dugoročnu strategiju u zdravstvu koje će se držati.
Crna Gora suočava se, kako su kazali, sa problemom prikupljanja sredstava za finansiranje sistema javnog zdravstva.
"Oporezivanje negativnih stilova života može biti stalan izvor dodatnih sredstava za budžet zdravstva. Crna Gora ne koristi model uvođenja akciza na proizvode štetne po zdravlje od kojih bi prihodi išli u Fond za zdravstveno osiguranje", navode iz Sindikata.
Bonus video:
