Zakon o izvršenju i obezbjeđenju nije značajno doprinio rasterećenju sudova, ocijenio je predsjednik Osnovnog suda u Baru, Goran Šćepanović, navodeći da je tom sudu u prošloj godini vraćeno oko 200 predmeta.
On je danas, na panel diskusiji Centra za monitoring i istraživanje (CeMI), na kojoj je predstavljen Izvještaj o mreži racionalizacije sudova u Crnoj Gori, kazao da je rasterećenju sudova trebalo da doprinese Zakon o izvršenju i obezbjeđenju.
„Taj Zakon je trebalo da dovede do smanjivanja broja izvršnih predmeta. Međutim, dosta veliki broj tih predmeta vraća se u sudove, jer kada stranka nezadovoljna rješenjem javnog izvršioca izjavi prigovor i taj predmet se ponovo vraća u sud. U toku prošle godine skoro 200 predmeta je vraćeno sudu“, naveo je Šćepanović u Baru.
On je pojasnio da su se rasteretili od izvršnih premeta, ali da su dobili parnične predmete.
„Notari su preuzeli vođenje ostavinskog postupka. Rasterećeni smo od jednog broja tih predmeta, ali to su predmeti koje su ranije završavali naši savjetnici. Tako da oni nisu predstavljali opterećenje za naše sudove i uvođenje ovog instuituta nije značajno doprinijelo rasterećenju sudova“, istakao je Šćepanović.
Rukovodilac Osnovnog državniog tužilaštva u Baru, Milenko Magdelinić, smatra da, kada je u pitanju racionalizacija mreže sudova, treba voditi računa da ništa ne bude urađeno što će štetiti pravdi i pravičnosti.
„Postupak odloženog gonjenja je novi institut, koji je na početku obuhvatao krivična djela gdje je predviđena kazna do tri godine. U novije vrijeme, institut je proširen na kaznu do pet godina. To je značajno doprinijelo rasterećenju u radu sudske mreže, jer se taj postupak završava u tužilaštvu“, naveo je Magdelinić.
Predsjednik Upravnog odbora CeMI-ja, Zlatko Vujović, kazao je da se ta organizacija zalaže da Ministarstvo pravde formira novu radnu grupu koja bi, kako je naveo, sagledala sve aspekte i pripremila novi plan racionalizacije mreže sudova.
„Smatramo da nije postojalo dovoljno objektivnih pokazatelja kako tu mrežu reformisati. To kažem iz razloga što PRIS sistem nije pouzdan, ne sadrži dovoljno pokazatelja i mjerila složenosti samih predmeta i ne daju objektivni prikaz o opterećenosti suda“, naveo je Vujović.
On smatra da je više nego nužno da Crna Gora racionalizuje sudsku mrežu, kada je riječ o broju sudova i sudija, „jer imamo gustu mrežu sa prevelikim brojem sudova s obzirom na broj stanovnika“.
„To ne znači da ne treba podržati rad sudija na taj način što će se jačati savjetnicima i drugim tehničkim resursima da bi njihov rad mogao biti bolji i kvalitetniji“, pojasnio je Vujović.
Takođe je, kako je ocijenio, potrebno uraditi analizu i vidjeti da li su sudije preopterećene i koji je najbolji odgovor da se poveća efikasnost pravosuđa u Crnoj Gori.
Izvršna direktorica HRA, Tea Gorjanc Prelević, kazala je da je panel održan u okviru projekta “Monitoring reforme pravosuđa”, koji realizuju CeMI i Akcija za ljudska prava (HRA), uz finansijsku podršku Evropske unije i Kraljevine Holandije.
On je rekla da je glavna tema na panelu bila kritika predloga Minstarstva pravde da se Osnovom sudu u Kotoru oduzme dio nadležnosti za Budvu i da se pripoji Osnovnom sudu na Cetinju.
„Razlozi koji su pratili tu kritiku su veoma ozbiljni. Nadamo se da će Ministarstvo pravde sagledati i preispitati svoje rješenje i da će formirati novu, ekspretsku grupu od stručnjaka različitih profila, koji će presipitati sve stvari koje je neophodno uzeti u obzir prilikom daljih koraka u racionalizaciji“, navela je Gorjanc Prelević.
Bonus video:
