Iako se Zakon o slobodnom pristupu informacijama primjenjuje sedam godina, iskustva pokazuju da je i dalje teško doći do podataka od javnog značaja.
Do informacija se uglavnom dolazi nakon sedmica i mjeseci čekanja, nakon žalbi Agenciji za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama, a u mnogim slučajevima je i ovaj organ nemoćan da omogući pristup traženim podacima.
S druge strane, i sama Agencija kasni sa odlučivanjima po žalbama, pa je Evropska komisija u Izvještaju o napretku izrazila zabrinutost da “prvostepeni organi izgleda zloupotrebljavaju mogućnost da tražene dokumente proglase povjerljivima kako bi ograničili pristup informacijama”. “ Javne institucije treba hitno da poboljšaju sprovođenje zakona, naročito tamo gdje postoji veća mogućnost korupcije,” sugeriše EK.
„Vijesti“ više od godinu dana nijesu mogle dobiti informaciju od Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, o zloupotrebi novca iz državne kase za kupovinu cigarilosa uprkos brojnim zahtjevima i žalbama prema Agenciji.
CGO: Šampion netransparentnosti Glavni grad, iza njega ŽICG i Ministarstvo poljoprivrede
Tada su na čelu Ministarstva bili Petar Ivanović, a zatim Budimir Mugoša sa opozicione liste.
„Vijesti“ su traženu informaciju dobile nakon promjena u Vladi, ali kao odgovor na novinarsko pitanje. Pred Agencijom je još žalba novinarke “Vijesti”, koja čeka da dođe na dnevni red više od godinu dana iako je zakonski rok 15 dana.
Ministarstvo nije jedino koje se tako odnosi prema poštovanju zakona o slobodnom pristupu.
Ministarstvo unutrašnjih poslova,odnosno njegova inspekcija, podnijeli su prekršajne prijave, a u 2015. su po tom osnovu kažnjeni Ministarstvo finansija, zatim ekonomije, saobraćanja, odbrane i spoljnih poslova.
Njihovi službeni kažnjeni su, kako je saopšteno “Vijestima”, sa 10 - 20 odsto umanjenja zarade.
„Ćutanje državne uprave je i dalje na visokom nivou, pa su institucije ignorisale gotovo svaki šesti zahtjev. Pristup informacijama je ograničen u jedan odsto slučajeva, dok su se u dva odsto slučajeva proglasile nenadležnim. Proaktivnost je na izuzetno niskom nivou i iznosi svega tri odsto od ukupnog broja podnijetih zahtjeva“, saopštio je „Vijestima“ koordinator Pravnog programa u MANS-u Vuk Janković.
On smatra da institucije još nijesu prepoznale značaj objavljivanja informacija, posebno u oblastima koje na direktan ili indirektan način mogu ukazati na zloupotrebu državnih resursa.
Saradnica na programima u CG Mira Popović tvrdi da je „šampion netransparentnosti“ Glavni grad Podgorica, dok su odmah iza njih na listi Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja i Željeznička infrastruktura. „Zabrinjavajući je pad transparentnosti UCG, gdje u 42,3 odsto slučajeva dobijamo podatke od UCG-a nakon usvojenih žalbi od strane Agencije za slobodan pristup informacijama, a što ukazuje da UCG ne samo da ne poštuje Zakon u dijelu obaveze proaktivnog objavljivanja informacija, već sve češće bira da ga direktno krši i pokušajima skrivanja informacija“, saopštila je Popović.
Nakon presude , MVP informaciju označio “internom”
Institut Alternativa od 2015. traži od Ministarstva vanjskih poslova izvještaje eksperata Evropske komisije o rezultatima misija u oblasti vladavine prava, konflikta interesa, pranja novca.
Uprkos presudi Upravnog suda koji je zaključio da Ministarstvo nije nije sprovelo test štetnosti objavljivanja traženih informacija, MVP nije dostavio podatke IA. “Nakon toga smo dobili novo rješenje Ministarstva, koje je dokumenta označilo stepenom tajnosti 'interno' tek pri donošenju novog rješenja, odnosno, godinu dana nakon što nam je saopšteno da nam ih ne mogu dostaviti zbog oznake tajnosti“, saopštila je istraživačica javnih politika u IA Aleksandra Vavić.
Bonus video:
