Ekstremno niske temperature tokom cijelog decembra i januara za žabljačkog meteorologa Zorana Pavićevića nijesu ništa što je neuobičajeno za durmitorsko područje.
Pavićević, iza kojeg je 36 godina rada na meteorološkoj stanici na Žabljaku, kaže da se ova zima izdvaja samo po najnižoj minimalnoj dnevnoj temperaturi od 18 stepeni ispod nule.
“Sve ovo dešavalo se i ranije. Ljudi bolje ili slabije pamte, ali dokumentacija za više od pola vijeka, koliko se mjeri na Žabljaku, to potvrđuje. Bilo je godina poput ove, kada se bilježio dug mrazoviti period”.
Pavićević kaže da se, od kada radi, meteorološki i klimatski ništa bitnije nije promijenilo ni tokom ostalih meseci.
“Ni globalni podatak da je dnevna temperatura porasla za dva stepena na Žabljaku nije ništa bitno promijenio. Ono što mi se urezalo u sjećanje jeste zima 2005. godine, kada je snijeg dostigao rekordnih 230 santimetara. Mnogo je zima iza nas kada su mjerni uređaji pokazivali preko dva metra snijega”.
Pavićević ističe da je nevjerovatno, ali tačno da je 22. novembra 2009. na Žabljaku izmjerena temperatura od 22 stepena i da je tog dana grad pod Durmitorom bio najtopliji u Crnoj Gori.
“Ista tolika temperatura izmjerena je i jedne ljetnje noći 2007. godine, što se smatra tropskom noći. Prošla godina se pamti po tome što je bilo malo snijega pa se lopata za čišćenje nije uzimala u ruke”.
On kaže da je kvalitetan prognostiči materijal zasnovan na praćenju po ciklusima koji su se ponavljali. Tvrdi da je aktuelna mjerna oprema nepogrešiva i da daje tačne podatke. Jedan od takvih uređaja mjeri zamrznutost tla i trenutna mjerenja pokazuju da je temperaturna skala na nultom podioku na 30 santimetara ispod površine zemlje.
Činjenica da se javljaju problemi u vodosnabdijevanju dominantno su posljedica planiranja i gradnje vodovodne infrastrukture i staranja o njenoj ispravnosti, kaže Pavićević.
“Nekada su postojali prirodni predznaci koji su sa velikom sigurnošću nagovještavali vrijeme narednih dana. To više nije pouzdano jer je ljudskim nemarom poremećena atmosfera i prirodna ravnoteža”.
I slezena govori kakva će biti zima
Kako su Durmitorci određivali vremensku prognozu, hroničar Batrić Krstajić napisao je u jednoj od knjiga posvećenih tom kraju. Znanje se prenosilo sa koljena na koljeno, a na osnovu “meteorolških parametara” planirao se ukos sijena, količina ogrijeva, brojnost stočnog fonda... Prilikom klanja svinja i druge krupne stoke, pažljivo se posmatrao oblik slezene, navodi Krstajić.
Ako je tamne boje - predstojeća zima biće blaga. Ako je debela - slijedi duga i snjegovita zima. Zadebljanje na prednjoj strani bio je znak rane zime, a na zadnjoj da će dugo potrajati. Prognozu je davalo i pleće zaklane životinje. Primicanje divokoza kanjonu terminološki je označavalo početak zime. Količina žira na bukvama, šišarki na crnogoričnim stablima ili rod lješnika, dio je parametara koji su nekad korišćeni kod durmitorskih seljaka u kraćoj ili dužoj vremenskoj prognozi.
Bonus video:
